Vedran Validžić od ponedjeljka je na funkciji direktora makarskog TZ-a gdje je izabran jednoglasno na predzadnjoj sjednici Turističkog vijeća. Validžić je, podsjetimo, dipl.ekonomist smjer financije, te je posljednjih godina primarno radio kao turistički vodič, ali i kao nastavnik u školi. Validžić od početka nije skrivao svoju kandidaturu otvoreno kazavši kako je dugo dvojio oko prijave na natječaj; prevagnula je odluka da nema pravo “žugati” ukoliko i sam nešto ne poduzme. Ipak, priznat će da ga je dočekala – najblaže rečeno – izazovna situacija. Isto tako veli kako je entuzijastičan, kako brzo hvata konce i kako je spreman uhvatiti se u koštac s problemima koji ga čekaju i koji su ga dočekali.
Peti je dan da ste u fotelji direktora TZ-a. Što ste dočekali, kakva je situacija, kakva je atmosfera?
– Dosta intenzivna. Vidi se da ljudi nisu imali nekoga tko će koordinirati, tko će delegirati zadatke, ukratko nisu imali direktora. Ne želim reći da sam ja netko tko će to apriori dovesti u red, ali iz moje funkcije proizlaze određene odgovornosti.
A kako godinu dana nije bilo direktora, tako su bile i nedefinirane odgovornosti?
Da, dolazilo je stoga do određenih preklapanja odgovornosti, neki su ostajali i bez pojedinih odgovornosti, pa je sve to znalo rezultirati i nekakvim međusobnim predbacivanjem. Tako da istina, malo me dočekala nesređena situacija, ali vjerujem da ću uspjeti i da ćemo zajedno uspjeti funkcionirati kao jedan dobar tim.
Bilo bi lakše da ste izabrani, recimo, tri mjeseca ranije?
Da, bilo bi dobro da se izbor završio ranije, i da sam prije tri mjeseca stupio na dužnost. Nitko se nije naučen rodio, kroz školovanje i kroz iskustvo stječete nekakvo znanje, no za konkretno djelovanje jedne institucije kao što je TZ ipak treba određeno vrijeme. Imamo činjenicu da je špica sezone, da je početak srpnja, tako da sam, što bi se reklo, upao u jureći vlak. Sad se treba prilagoditi, hvatati konce, pripomoći da se program na kojem nisam radio i realizira…
Govorite o projektu Maestrale. Jeste li upoznati sa svim detaljima projekta?
Kostur jesam upoznao, sad treba pohvatati detalje. Tako da je zaista dosta izazovno, štoviše puno izazovnije nego sam to očekivao.
Volite li više pripremu ili najbrže učite kad vas se baci u vatru?
Više volim da imam vremena za pripremu. Volim staloženo i sistematično prići svemu, takav sam po prirodi, ali eto, ovo će biti jedan zanimljiv test i za mene i za moju osobnost. I rekli su mi kako je ovo jedna iznimna situacija jer nikad se nije dogodilo da TZ bude godinu dana bez direktora i da novi direktor dođe na funkciju praktički na početku sedmog mjeseca. U takvim situacijama lakše će doći do nepredviđenih okolnosti. Ali optimističan sam i prevladat ćemo ih.
Kako diše Turističko vijeće koje vas je i izabralo? Jesu li svjesni vaše pozicije?
Jučer je bilo predstavljanje projekta Maestrale na Turističkom vijeću i rekao sam im svima da ću raditi transparentno te da ću za veće financije uvijek tražiti podršku vijeća.
No na koncu ipak nije definiran iznos do kojeg direktor može samostalno raspolagati sredstvima, ostavljeno je za sada vama na procjenu kad ćete ih konzultirati?
Tako je, ali sigurno je da ću za sve važnije projekte uvijek kontaktirati vijeće i tražiti njihovu suglasnost. Ukoliko se ta odluka donese, ja ću je poštovati. Što se Maestrale tiče, gornji iznos je definiralo Turističko vijeće i mi se moramo uklopiti u tih 250 tisuća kuna za cjelokupni projekt.
Spomenuli ste vijeće i projekt Maestrale. Je li on bio u financijskom planu?
Projekt je novi i osmišljen je tek ove godine, i ulazi u plan na način da se znalo da će doći do rebalansa jer se članarina i pristojba opet vraćaju na puni iznos. Tako da će biti novca i projekt je ostvariv što se tiče financijskog aspekta. Problem je jedino to što sam ja novi, a riječ je o glavnom projektu ovog ljeta koji tek trebam iskoordinirati i provesti, a osobno nisam radio na njemu.
Kakva je atmosfera u Turističkom vijeću?
Bio sam jučer na sastanku, bilo je pet članova, i bila je jedna ugodna atmosfera. Dobili smo potporu za program, dali su mi odriješene ruke za realizaciju.
Uklapa li se projekt Maestrale u vašu viziju?
Uklapa se svakako. Bih li s nekim detaljima išao drugačije, teško je sad reći. Ali načelno je to ta priča, usmjerena na oživljavanje stare gradske jezgre. Osmišljeni su manji koncerti, male predstave u skrovitim kutcima, bit će instalacije, a u pozadini je ideja o jednoj intimnijoj atmosferi kroz koju će turisti moći upoznati staru gradsku jezgru koju na ovaj način želimo revitalizirati. Tko god je išao u Dubrovnik, Split ili Šibenik, vidio je što su uspjeli postići revitalizacijom i kako se to odrazilo na gospodarski život grada. Istina je da to nosi i određene opasnosti, vidimo na što se žale stanovnici Splita. No sad imamo njihovo iskustvo i možemo uza sve to graditi jednu dobru priču. Možda ovakav program neće izazvati toliki “boom” jer se radi o manjim događanjima, ali poanta je u tome da gost vidi da kala živi. Kad privučemo goste u te dijelove grada, onda će možda i neki poduzetnik reći “aha, imamo tu nekakvo kretanje, idemo otvoriti nešto”.
Treba li zaista fokus imati samo na revitalizaciji kala kroz događanja koja neće biti pompozno najavljena i na koje će gost slučajno “trefiti”? Uklapa li se to u vašu viziju, s obzirom da ste već komunicirali kako kao glavni problem vidite neinformiranost gostiju?
I dalje stavljam naglasak na informiranje, koliko ću u tome uspjeti ovo ljeto, teško je reći, ali za iduće svakako. Provedba ideja ovisi i o meni, ali i timu ljudi s kojima radim. Što se tiče inicijative da se ožive kale, intencija jest da se izbjegnu veća događanja kroz srpanj i kolovoz. U tom smo periodu ionako već postigli neki maksimalni vršni kapacitet. Svaki novi gost koji dođe u srpnju i kolovozu smanjuje kvalitetu boravka postojećeg gosta, naprosto jer smo limitirani kapacitetima i površinom plaže, da ne govorim o prometnicama, infrastrukturi, parkingu…Stoga nije intencija da u špici sezone bude pregršt događanja. No ipak, nećemo ih zanemariti.
Kačićev trg je godinama bio glavna lokacija za održavanje koncerata. Hoće li toga biti i ovog ljeta?
Imamo određene ideje, ali opet u koordinaciji s Gradom. Neka bi se događanja na trgu definitivno trebala zadržati, no ne svaki dan. Moramo naime zadržati mladu publiku i potrudit ćemo se i njima nešto ponuditi. Ne smijemo izgubiti imidž grada za mlade jer bi nam se to moglo obiti o glavu. U krajnju ruku, treba misliti i na domaće stanovništvo. Koliko god to nama zvučalo banalno, mladi ljudi kad završe faks ne žele se vratiti između ostaloga jer je dosadno i jer je život u Makarskoj mrtav. Kad si osigraju uvjete i osnuju obitelj negdje drugo, vrlo se često više niti na vrate. Na to isto treba misliti. Tako da ću se zalagati za taj koncept. Iako je turistička zajednica okrenuta turistima, moramo misliti i na našu lokalnu zajednicu jer je sve to povezano.
Rekli ste kako svaki gost u srpnju i kolovozu smjanjuje kvalitetu boravka postojećeg gosta. Kako to riješiti, kako izbjeći “navalu” u tom periodu, može li se to izbjeći i treba li tome uopće stremiti?
U srpnju i kolovozu nema mjesta za širenje, a ako želimo naprdovati kao destinacija, moramo forsirati predsezonu i posezonu. Tu dolaze do izražaja događanja na koja ćemo se nasloniti. I tu sam stavio naglasak na kulturna događanja što je naišlo na odobravanje Turističkog vijeća i Grada. Vjerujem da će tu doći do izražaja moja svestranost odnosno različiti interesi. Ne želim nikako da to zvuči kao ikakva samohvala, nego hoću reći da sam uvijek rado posjećivao kulturna događanja i muzeje i da ću moje interese i ideje nastojati implementirati u program. Već sam razgovaralo s nekim ljudima, puno sam strategija i materijala pročitao i mislim da sam stekao uvjete za rad na razvoju kulturnog turizma.
Jeste li upoznati s novom kulturnom stratregijom čiji je prijedlog nedavno predstavljen?
Znam tko su Muze, dobro sam upoznat s njihovim radom i kao vodič sam se često susretao s interpretacijskim turizmom, koji je dobar za destinacije koje nemaju toliko sačuvanu materijalnu baštinu, ali imaju sačuvane fotografije i priče kako je to nekad izgledalo. Sva se ta priča rekonstruira uz pomoć audio-vizualnih pomagala.
Treba li Makarskoj strategija razvoja turizma generalno? Jasno nam je da TZ ne bi bio nositelj izrade nego Grad, no je li to nužno?
Zasigurno treba. No da budem iskren, ja sam proučio mnoštvo dokumenata i strategija na kojima se radi kontinuirano. I mnoštvo toga uopće nije provedeno. Primjerice, priča o masovnosti turizma traje već bar 10 godina, a još nismo napravili odmak od toga.
Je li to uopće moguće u destinaciji koja živi i radi uglavnom ljeti, kada svi žele na more?
Moguće je, ali je to dugotrajan proces. Treba taj proces pokrenuti, treba ponuditi sadržaje koji će privući goste bolje platežne moći da bismo onda mogli imati opravdanje za podizanje cijena. Da se razumijemo, ja respektiram svakog gosta, grozim se kad netko kaže “loš gost”. To ne samo da je uvredljivo, nego s druge strane i ja mogu biti loš gost kad dođem u neko luksuzno ljetovalište. To nije ni ljudski. No činjenica je da imate goste bolje i lošije platežne moći.
Kako doći do turista bolje platežne moći?
Mi smo u srpnju i kolovozu dosegli vrh i stoga bi trebalo privući goste bolje platežne moći, te njima ispostaviti bolju uslugu, kako bismo mogli naplatiti više. U konačnici bismo imali isti ili nešto manji broj gostiju, a zadržali bismo profit.
Ali ako imamo maksimalno vršno opterećenje, nije li to i dalje masovni turizam? Osim toga, imamo veliki broj ležaja u privatnom smještaju, a s dozvolama za nove zgrade samo će se povećavati apartmanizacija. Kako povezati tendenciju odmaka od masovnog turizma i masovnost koja je ugrađena u same postavke našeg turizma?
Dosta privatnih iznajmljivača će, ukoliko se bude privukla bolja klijentela, sami zaključiti kako im se isplati uložiti nešto dodatnih sredstava kako bi podigli kvalitetu. Dosta ih je već radilo ili radi na tome i to je apsolutno dobra stvar.
No apartmani impliciraju mogućnost kuhanja.
Da, ali cilj je da taj gost povremeno ili što više ide jesti u restoran. To ne možemo izbjeći, ali tendencija nekom drugom profilu je dugotrajan proces kojem treba težiti.
Za kraj, jedno kurtoazno ali ipak neizbježno pitanje. Kakve su reakcije na izbor? I kakva očekivanja?
Jako su dobre, čak sam ugodno iznenađen činjenicom da toliko ljudi u meni prepoznaje kvalitetu i nekakvu želju za promjenom. I možda uočavaju da namjeravam raditi transparentno. Grozim se pomisli na nekakve zakulisne igre, čak sam zbog toga zazirao od politike premda je osobno pratim jer sam takav tip, znatiželjan po prirodi, i svašta me zanima. Ali onda sam si rekao, ako mi nešto smeta, onda bi bilo pošteno da to pokušam promijeniti. Odluka je sazrijevala i na kraju sam si rekao, “nije ti u redu zamjećivati neke loše stvari, a ne pokušati ih promijeniti”. Ono što vjerujem da ljudi očekuju od mene je volja da nešto promijenim i poštenje, transparentnost na kojoj ću uvijek inzistirati.
Ivona Ćirak /foto I.Ć.
