Nedostatak radne snage gorući je problem hrvatskog gospodarstva koji postaje i kronični problem, posebno u građevinarstvu i turizmu, iako je rast potražnje za stranim radnicima prisutan u svim sektorima, rečeno je na okruglom stolu “Zapošljavanje stranih radnika – uvjeti, procedure i novosti”, održanog u organizaciji HGK – Komore Zagreb.
Prošle je godine u Hrvatskoj izdano rekordnih 124.121 produljenja dozvola i novih dozvola i boravka i rada državljana trećih zemalja, što predstavlja porast od 51,5 posto u odnosu na 2021. godinu. Prema procjenama, ove godine će se izdati oko 180.000 produljenih i novih dozvola.
Najviše je dozvola izdano za graditeljstvo – 53.772, a potom po broju izdanih radnih dozvola slijede turizam (32.306), industrija (16.932), promet (7.336), poljoprivreda (2.957) te je za ostale djelatnosti izdano ukupno 10.818 radnih dozvola.
Najveći broj dozvola u 2022. izdan je državljanima BiH (36.769), Srbije (19.127), Nepala (12.222), Sjeverne Makedonije (10.050) i Kosova (8.979). Zakonska rješenja su liberalizirana uvođenjem modela testa tržišta rada u odnosu na raniji kvotni sustav, a postoje i brojne iznimke. U pripremi su i nove izmjene Zakona o strancima s ciljem daljnjeg ubrzanja i pojednostavljenja postojećih procedura.
Prema prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova, koji je prezentirao državni tajnik u MUP-u Žarko Katić, predlaže se produženje važenja cjelogodišnjih dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine te produženje važenja dozvole za boravak i rad za sezonske radnike u poljoprivredi i šumarstvu te turizmu i ugostiteljstvu sa sadašnjih 6 na maksimalnih 9 mjeseci. Novost je i da državljani trećih zemalja koji nakon godine dana žele promijeniti poslodavca u istom zanimanju, za koje je izdana dozvola za boravka i rad, neće morati ishoditi novu dozvolu za boravak i rad. U ovom slučaju bi novi poslodavci bili u obvezi tražiti pozitivno mišljenje HZZ-a bez obveze mijenjanja dozvole.
Između ostalog, izmjene zakona, koje bi trebale zaživjeti krajem ove godine, predviđaju i produženje EU plave karte s 2 na 4 godine, a novost je da će se moći izdati i osobama koje nemaju isključivo diplomu kao dokaz kvalifikacije u visokom obrazovanju već imaju stručne vještine visoke razine, što je sukladno Direktivi EU. Također, propisana je obveza vrednovanja vještina za IT zanimanja te će se u suradnji sa socijalnim partnerima dogovoriti visina primanja, s time da prag plaće mora biti od najmanje 1,0 do najviše 1,6 puta bruto godišnje plaće (sada je najmanje 1,5).
Zbog starenja stanovništva u budućnosti se očekuje daljnji rast potražnje za stranom radnom snagom. Za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini to će biti veliki izazov, tim više jer je trend rastuće potražnje za stranim radnicima prisutan i u globalnim razmjerima, a vidljivo je i natjecanje među razvijenim državama u privlačenju talenata i radnika deficitarnih zanimanja – priopćili su iz Hrvatske gospodarske komore.
MD/foto HGK
