Križevi na makarskim gradnjama nisu uvijek uklesani kao apotropejski ili zaštitni simboli. Načinjeni su i kao iskazi redovničke pobožnosti, a na vanjštinama crkava i samih vjernika. Stoga im ne treba pridavati zaštitne atribute izvan doktrinarnog poimanja kršćanske vjere kao opće i jedino pravovaljane zaštite od zla, posebno ne one koji bi bili usmjereni zlim, nadnaravnim bićima. Križ koji štiti, i kojemu se valja usmjeriti, u tom je značenju i uklesan od strane redovnika na dovratniku samostanske ćelije makarskog franjevačkog samostana. Križevi urezani u žbuku spojeva krovova te u zabatima kuća najvećim dijelom predstavljaju oznake blagoslova dovršetka ili obnova gradnji.

Kada je riječ o križevima na crkvenim gradnjama najbrojniji su u sklopu makarskog franjevačkog samostana, čiji dijelovi potječu iz čestih pregradnji 16.-19. st. Pripadaju pojedinačnom uklesavanju i urezivanju najčešće na okvirima ulaza. I na pročelju nekadašnje makarske katedrale površinski se uočava obris križa načinjenog čekićem, možda prilikom čišćenja kamena. Križ načinjen od poluloptastih recipijenata, uzidan kao stepenišna spolija istočno od svjetionika, nesumnjivo je dio dovratnika južnog ulaza u nekadašnju barokiziranu crkvu Sv. Petra u Makarskoj. Površinski uklesan križ nazire se visoko na vanjskom začelnom zidu apside crkve sv. Mihovila na starom groblju u Velikom Brdu. U tom slučaju bio bi načinjen 1873. godine prilikom gradnje postojeće crkve.Drukčije valja promatrati skupne križeve na vanjštinama crkava, Sv. Filipa Nerija u Makarskoj i Sv. Andrije u Kotišini. Desno od okvira pročelnog portala samostanske crkve na obali, dovršene 1758. godine, jedva se naziru 4 križa uklesana unutar kružnica i elipse na visini oko 1,35 – 1,80 m. Nalaze se u


1. Urezani križ na Golgoti u zabatu kuće okrenutom Velikim vratima (fotografija: Brankica Pejković)

parovima, približno u istoj ravnini. Njihov postav na dominantnom mjestu ulaza u crkvu mogao bi govoriti u prilog pretpostavci kako su načinjeni sukcesivno unutar jednog, ne dužeg razdoblja u drugoj polovini 18. st. Tragovi dosta plitkog uklesavanja križeva, uz to osobito izgrizenih posolicom, odreda upućuju na nevještu ruku vjernika koji su hodočastili baroknoj samostanskoj crkvi filipinaca.Na vanjskom sjeveroistočnom licu crkve sv. Andrije u Kotišini, podignute krajem 17. st. južno od sela, uklesavanje četiriju križeva i shematizirane životinje govorilo bi u prilog jednog zamišljenog sustava. Nalaze se gotovo u podjednakoj međusobnoj udaljenosti i približno na istoj visini. Ne treba pomišljati kako su križevi načinjeni od strane vjernika kao iskaz osobne pobožnosti prilikom dolaska ili hodočašćenja ovoj skromnoj crkvi, što se dopustilo u slučaju makarskog Sv. Filipa Nerija. Prikaz životinje na višoj točki zida crkve posvećene sv. Andriji, zaštitniku stoke, zagovor svetcu u zaštiti blaga, odnosilo bi se podjednako i na uklesavanje križeva u svrhu zaštite sela. Posve moguće da je do njihova uklesavanja došlo u trenutku kakve epidemije, pomora stoke, što bi i objasnilo pravilan raspored simbola.

Križevi kao oznake blagoslova dovršetka ili obnove stambenih gradnji

U relativno dužem protoku vremena, a osobito generacija koje su se stanovanjem izmjenjivale u kućama na kojima su evidentirani simboli, tek se u nekim slučajevima može konkretnije usmjeriti pozornost na one obitelji koje su nesumnjivo bile nosioci ili idejni začetnici njihove izrade.U Velikom Brdu križevi urezani u žbuku na zabatima dvaju kuća u Vrcanima vezuju se za istoimene obitelji. Na kući br. 2 inicijalima I(van?) V(rcan) istaknut je oko 1878. godine njen vlasnik, kao i natpisom Ivan Vrcan Tomin 1872. na pročelju kuće br. 3, čime se urezivanje križa datira u to vrijeme.Zatvoreni križ složenijeg oblika uz prizemni prozor kuće br. 6 u Žlibu najvjerojatnije je uklesan inicijativom vlasnika Ivana Baškovića 1908. godine, možda oblikovan izrazom imotskih klesara koji su kuću gradili.

2. Urezani križ na Golgoti u zabatu kuće okrenutom Gojakovoj ulici (fotografija: Brankica Pejković)

U spoju krova kuće u Kalalargi 25 križ je u žbuku urezan krajem 19., u vremenu kada je od 1884. godine bila u posjedu obitelji Vrcan iz Velikog Brda, te od iste nadograđena i obilježena ovim simbolom u spoju krova. Veći križevi na Golgoti u zabatima kuće Ante Starčevića 2 trebaju se vezati za obnovu drugog kata i potkrovlja prilikom useljenja imućne slovačke obitelji Morauc nakon Prvog svjetskog rata., oko 1920.-1930. godine. Vrlo pobožni članovi ove obitelji, inače djeca austrougarskog časnika, bili su i prijateljski vezani za makarske franjevce, a imovinu su, navodno, ostavili časnim sestrama. Prema pojedinim, živim sjećanjima brat i sestra Morauc u prizemlju kuće imali su “željezaru”, vjerojatno trgovinu, zbog koje je i susjedna kuća imala električnu energiju.Još neke gradnje u Makarskoj imaju urezan simbol križa u žbuci na spoju krova ili u zabatu podno njega, u ul. J. Ravlića 31 i pri dnu Petorice Alačevića, gdje je križ bio postavljen na Golgotu. Takvi križevi urezani su i u Makru, istočno od groblja i na spoju krova luminata kuće u Žarnićima.

Križevi na dovratnicima kuća uglednih makarskih svećenika

Posebno je zanimljiv rijetki kristogram posve površinski uklesan pri vrhu lijevog dovratnika desnih vratiju Kalalarge 4. u Makarskoj. U ovoj kući, tada dvokatnici, stanovala je obitelj Franje Pavišića (u. 1870. godine), oca makarskog svećenika Vjekoslava Cezara Pavišića (Luigi Cesare Pavissich, 1823.-1905.). Najvjerojatnije da je upravo tijekom njegovog života načinjen ovaj kristogram kao reprezentativniji tip križa.Križ latinskog oblika na ulazu u kuću na Potoku 3 također se može dovoditi u vezu s jednim od trojice svećenika ili njihovih obitelji koje su u njoj stanovale. Kao njen vlasnik označen je 1835. godine i Petar Bartulović. Isti je najvjerojatnije bio u užem srodstvu s istoimenim svećenikom (1746.-1815.), u čijoj se obitelji 1802. godine navodi kao udomljen

3. Urezani križ u spoju krova kuće u ul. J. Ravlića 31 (fotografija: Brankica Pejković)

sluga Ivan Ljubić, djed svećenika don Kažimira Ljubića (1835.-1897.). Don Kažimir je ovdje nedvojbeno stanovao u razdoblju od 1857. godine do odlaska u Zadar 1868. godine. Kuću je prodao 1869. godine svom zetu Ivanu Brkiću, a ovaj 1881. godine Ivanu Lovrinčeviću, ocu svećenika Andrije (1860.-1922.).Iznijeti primjeri odreda potvrđuju značenje križeva kao oznake blagoslova ili posvete u trenutku dovršetka gradnji ili obnove kuća, a u slučaju kristograma i latinskog križa posebnog isticanja simbola na dovratnicima ulaza u kuće svećenika ili njihovih obitelji.

SIMBOLI I OZNAKE NA STARIM GRADNJAMA MAKARSKE I NJENOG RUBNOG PODRUČJA

Uskoro izlazi iz tiska knjiga Urezani i uklesani simboli na arhitekturi Makarske i njenog rubnog područja autora Marinka Tomasovića, povjesničara umjetnosti i arheologa, ravnatelja Gradskog muzeja. Ovo djelo, u izdanju Gradskog muzeja i ostvareno sredstvima Grada Makarske i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, zamišljeno je u sklopu popratne izložbe. Za Makarsku danas autor u nekoliko nastavaka iznosi pojedine sastavnice svoje studije, najvećim dijelom nastale kao rezultat sistematskog terenskog pregleda i dokumentiranja u Makarskoj, te selima Veliko Brdo, Makar i Kotišina, započetog u jesen 2018. i dovršenog u proljeće 2019. Ovom prilikom izostavljena je znanstvena aparatura pozivanjem na literaturu u bilješkama, ali i na neobjavljene rukopise te arhivske podatke, o čemu će se zainteresirani moći informirati u knjizi.

U posljednjem nastavku:
VII. NACRTNE MJERE I MAJSTORSKE OZNAKE NA MAKARSKIM GRADNJAMA

MARINKO TOMASOVIĆ : SIMBOLI I OZNAKE NA STARIM GRADNJAMA MAKARSKE I NJENOG RUBNOG PODRUČJA ( 5 ) Razlozi uklesavanja većeg broja simbola na pojedinim gradnjama

Tri gradnje iznad Makarske, kuća na zapadnom ulazu u zaselak Gojaci u Velikom Brdu, Crkovno u Makru i kuća u zaseoku Srzići u Kotišini, osobito su interesantne u pogledu većeg broja uklesanih križeva na njima. Prva ima 12 križeva na jugozapadnom zatvorenom pročelju, dok ih je na istoj strani gradnje u Makru uklesano 8, iako […]

0 comments

MARINKO TOMASOVIĆ: SIMBOLI I OZNAKE NA STARIM GRADNJAMA MAKARSKE I NJENOG RUBNOG PODRUČJA (4) Simbol pentagrama čuvao je blago i djecu, štitio od mòre, groma i vremenskih nepogoda

Pentagram, u narodu poznatiji kao Salamunovo slovo, kao simbol raširen je na tlu zapadne Europe još od drugog tisućljeća prije Krista. U srednjem i novom vijeku, osim u magijske i druge svrhe, preuzet je i u značenju kršćanske simbolike pet Kristovih rana. U hrvatskoj likovnoj umjetnosti najistaknutiji je pentagram na pluteju iz 11. st., reutiliziranom […]

0 comments

MARINKO TOMASOVIĆ: SIMBOLI I OZNAKE NA STARIM GRADNJAMA MAKARSKE I NJENOG RUBNOG PODRUČJA (3) Simboli na mlinicama (vodenicama) u Vepričkom potoku i Čugeljevoj mlinici

Mlinice, osobito vodenice, kao i raskrižja puteva povezuju se s fantazmagoričnim i nadnaravnim, stravinama ili plašinama. Proizvodnja u njima odvijala se i noću, kada su protok vode i klepetanje mlinskog stroja budili osjećaje nesvakidašnjeg i straha. Uopće, prometna su, “nečista” i “prevratnička” mjesta čiji su vlasnici prenositelji i sljedbenici srednjovjekovnih heretičkih učenja, a u njima […]

0 comments

PIŠE MARINKO TOMASOVIĆ: SIMBOLI I OZNAKE NA STARIM GRADNJAMA MAKARSKE I RUBNOG PODRUČJA (2): Simboli načinjeni u zaštitne svrhe

Uklesavanje simbola na gradnjama starih gradskih jezgri istočnog Jadrana dugo se tek uopćeno i najusputnije navodilo, naglaskom na njihov apotropejski ili zaštitni karakter. Takva su shvaćanja još početkom 20. st. zastupljena u okvirima etnologije, kada se za Poljica taksativno navode brojni motivi, od simbola i ljudskih glava do predmeta i životinja uklesanih na težačkim kućama. […]

0 comments

PIŠE MARINKO TOMASOVIĆ: SIMBOLI I OZNAKE NA STARIM GRADNJAMA MAKARSKE I RUBNOG PODRUČJA (1): Simboli u gradu i biokovskim selima od 17. do 20. st. odraz su vjerovanja u nadnaravne zle sile

Uskoro izlazi iz tiska knjiga Urezani i uklesani simboli na arhitekturi Makarske i njenog rubnog područja autora Marinka Tomasovića, povjesničara umjetnosti i arheologa, ravnatelja Gradskog muzeja Makarska. Ovo djelo, u izdanju Gradskog muzeja i ostvareno sredstvima Grada Makarske i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, zamišljeno je u sklopu popratne izložbe, a za portal Makarsku danas autor […]

0 comments