Dana 17.prosinca završilo je javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o pomorskom dobru koji je prije nekoliko mjeseci uzbunio duhove zbog najava o zatvaranju plaža. Konačni prijedlog ne daje, barem ne daklarativno, takvu mogućnost, međutim, cijeli je niz članaka koji su naišli na negodovanje u javnosti, a po završetku javnog savjetovanja uloženo je ukupno – 914 primjedbi.
Budući se radi o iznimno važnoj temi kojom smo se već bavili, u narednim člancima pod nazivom “Zakon o pomorskom dobru” objavit ćemo serijal razgovora sa stručnjacima koji su od početka pratili ovu problematiku, a neki od njih bili i dio radne skupine uključene u izradu. Sugovornici ukazuju na sve probleme koji bi se mogli pojaviti u praksi, a koji izravno, i to po njihovom sudu nimalo pozitivno, utječu na našu najvažniju gospodarsku granu. Nismo zaobišli ni Makarsko primorje.
Odgovorima na primjedbe aktivistica inicijative Javno je dobro Vladimira Mascarell, inače dipl. ing. građ. av., ni najmanje nije zadovoljna; naprotiv, ogorčena je i zbog nonšalantnog pristupa koji je ostavio svega 5 dana za 914 primjedbi o tako važnom zakonu, i zbog samog sadržaja.
– Odgovore na svih 914 primjedbi na e-savjetovanju Ministarstvo je objavilo u 5 dana
nakon završenog savjetovanja. Barun Munchausen, Monty Python, Alan Ford i Lud,
zbunjen, normalan su očigledno pisali te odgovore. Kakav zakon su napisali, ”tumačili”
na panelima bez da su tumačenja povezali s napisanim tekstom, tako su i komentirali.
Da nije tragično bilo bi jako jako smiješno. Ionesco bi im pozavidio na teatru apsurda da
ga ima prilike pročitati.
Zakonske prijedloge treba baciti u smeće. To je jedino razumno rješenje, a ovima koji su
ga pisali i odgovarali na primjedbe zabraniti svaki daljnji rad na zakonodavstvu RH i naći
im prilagođen, manje zahtjevan, neki posao koji ne zahtijeva pisanje i čitanje pravnih i
dužih tekstova, otvoreno će Mascarell.
Na pitanje spava li javnost, budući se danima govorilo i pisalo gotovo isključivo o Svjetskom nogometnom prvenstvu, veli kako ipak ne misli da je tako.
– Uza sav trud Vlade i Ministarstva plasiranje e-savjetovanja Prijedloga Zakona o
pomorskom dobru i morskim lukama u doba kad se na državnom nivou, na dnevnoj bazi
otvara preko desetak do dvadeset savjetovanja zbog prelaska na euro i ulaska Hrvatske
u Schengen, plus Svjetsko nogometno prvenstvo i praznično doba nije odvratilo pažnju
ljudi od ovako važnih tema. U ovo doba godine, osim državnih savjetovanja otvara se
svaki dan dodatno još barem pedesetak lokalnih savjetovanja, o proračunu općina, gradova ili županija, o pomorskom dobru. Raspisuju se učestalo i javne nabave i natječaji, ističe Mascarell.
Mediji su, kaže, druga priča.
– Za medije općenito ne bih to baš tako decidirano tvrdila jer je očigledno da se ”ozbiljnim” temama ne bave konzistentno. ”Žute” vijesti i sport preplavile su sve tiskovine i portale.
Očigledan je pokušaj skrivanja ”igle u plastu igala”, no, bar što se tiče građana bio je to bezuspješan pokušaj. Vladajući su osim novog Prijedloga ZPDLM pokrenuli Izmjene i dopune vezanih zakona o prostornom uređenju, legalizaciji, gradnji. Ove izmjene su najavljene kao ”tehničke”, no zbog neusklađenosti novog Prijedloga Zakona o pomorskom s ostalim zakonima, a na koje smo upozorili u toku rada u Radnoj skupini Ministarstvo pomorstvo je očigledno iniciralo, a Ministarstvo prostornog uređenja, gradnje i državne imovine naglo dodalo bez najave u dokumentu koji prethodi tim izmjenama, u Procjeni učinka propisa svakog zakona koji se mijenja.
Nepoštivanjem procedure donošenja zakona ugrozili su zakonitost donošenja i novog
pomorskog i svih nedavnih izmjena i dopuna zakona pod palicom Ministarstva graditeljstva. Arhitektonska komora je burno reagirala na Izmjene i dopune Zakona o prostornom, posebno upozorila na neustavnost predloženih izmjena.
Ništa nije prošlo nezapaženo u javnosti bez obzira na nogomet i bez obzira na poslovičnu
nezainteresiranost medija za ”ozbiljne” teme. Zahtjev za nadzorom procedure donošenja tih zakona već je upućen Uredu za zakonodavstvo pri Vladi RH, ustavne tužbe najavljene, a sad tek ide dodatna aktivnost po pitanju raskrinkavanja procedure donošenja zakona i usklađenosti i ustavnosti sadržaja predloženih zakonskih promjena. Na e-savjetovanju je 914 primjedbi od kojih se velik broj odnosi na više članaka zakona, tumači naša sugovornica.
Mariana Bucat, također dipl. ing. arh., također drži da su građani pokazali kako im je itekako stalo.
– Da je velik broj građana aktivno protiv loših zakona, to je uobičajeno, ali ovaj put se dogodila do sada nezabilježena situacija. Razne javne ustanove, županijski odjeli, naročito županijski zavodi za prostorno planiranje nalaze ozbiljne propuste u prijedlogu Zakona, čak i oni u kojima HDZ ima značajan utjecaj, razne komore ovlaštenih inženjera uputili su vrlo jasne i argumentirane kritike iz kojih je jasno da je ovakav prijedlog Zakona neprovediv, besmislen i tragičan. Jedan od bizarnijih fenomena u prijedloga jest da je Hrvatska komora inženjera geodezije kritizirala zakonodavca da ne koristi uobičajenu digitalnu ortofoto mapu. Tragedija ide do toga da je nekoliko profesora hrvatskog jezika kritiziralo stupanj pismenosti zakonodavca. Ako to nije dno, onda ne znam šta je, kazat će Bucat.
Doktor znanosti Axel Luttenberger, inače redoviti profesor i predstojnik Katedre za društvene znanosti Pomorskog fakulteta u Rijeci, tvrdi da je od strane predlagatelja došlo do očitog podcjenjivanja javnosti, kada je u e- savjetovanje “pušten neustavni i nedovršeni uradak, neusklađen s pravnom stečevinom EU i drugim propisima.”
– Javnost je dala brojne komentare, iako je to teško s obzirom na nesuvisli prijedlog, kojeg
treba u cijelosti mijenjati, rezolutno će Luttenberger.
Mascarell dodaje kako su more i obala izuzetno važni građanima.
– Vlada je zanemarila da mi živimo svaki dan na pomorskom dobru i o njemu ovisimo ljudski i ekonomski. Podcijenili su nas. Devastacija i privatizacija ovih javnih prostora će izazvati i burnije reakcije od pukog komentiranja na e-savjetovanju ako Vlada ne odustane od divljaštva i očiglednog protuustavnog djelovanja, zaključuje Mascarell u prvom dijelu serijala o prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru.
Ivona Ćirak /foto
