Foto: Duje Antonini

Uskoro izlazi iz tiska knjiga Urezani i uklesani simboli na arhitekturi Makarske i njenog rubnog područja autora Marinka Tomasovića, povjesničara umjetnosti i arheologa, ravnatelja Gradskog muzeja Makarska. Ovo djelo, u izdanju Gradskog muzeja i ostvareno sredstvima Grada Makarske i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, zamišljeno je u sklopu popratne izložbe, a za portal Makarsku danas autor u nekoliko nastavaka iznosi pojedine sastavnice svoje studije, najvećim dijelom nastale kao rezultat sistematskog terenskog pregleda i dokumentiranja u Makarskoj, te selima Veliko Brdo, Makar i Kotišina, započetog u jesen 2018. i dovršenog u proljeće 2019. Ovom prilikom izostavljena je znanstvena aparatura pozivanjem na literaturu u bilješkama, ali i na neobjavljene rukopise te arhivske podatke, o čemu će se zainteresirani moći informirati u knjizi. Idući nastavak ovog serijala donosimo vam u petak 15.studenog.

Uklesani, i u mekšu strukturu urezani simboli i znakovi na starijim gradnjama u Makarskoj i selima iznad nje, Velikom Brdu, Makru i Kotišini nikada nisu ni najusputnije spomenuti u literaturi. I uopće, kao teže zamjetni i oblikovno neugledni oblici, stilski atipični i vremenom nastanka glavninom nereferentni, i drugdje su kod nas donedavno pobudili vrlo slab interes pisaca znanstvenih i stručnih, povijesno-umjetničkih i srodnih radova u okvirima drugih humanističkih disciplina. Riječ je o oznakama koji glavninom ne predstavljaju stilsku, dekorativnu opremu vanjštine usklađene samom vremenu gradnje. Nastali su naknadno u različite svrhe, iako je ona zaštitnog ili apotropejskog karaktera najčešća, o čemu će biti govora. Sveukupno, datiraju se od sredine 18. do 20. st., ali su evidentirani i primjeri iz sredine 17 st. Nije teško naslutiti kako je primarna poteškoća u razotkrivanju uklesanih i urezanih, rustičnih i nevelikih simbola te drugih znakova na pročeljima ili unutrašnjosti zgrada u vezi njihove vrlo slabe uočljivosti. Njih je trebalo prepoznavati u različitim

1. Antropomorfni križ u kružnici (križ u obličju čovjeka) i motiv srca na dovratniku Kalalarge 1 u Makarskoj (fotografija: Marinko Tomasović)
1. Antropomorfni križ u kružnici (križ u obličju čovjeka) i motiv srca na dovratniku Kalalarge 1 u Makarskoj (fotografija: Marinko Tomasović)

dobima dana jer su se plitke usjekotine u kamenu drukčije pričinjale (ili se, nerijetko, gotovo uopće i nisu vidjele) na jačem svjetlu, oblačnom vremenu ili u sumraku. Svakodnevna pogledavanja u kamen činila su oči vještijim u razotkrivanju znakovlja, ali je često bilo nužno poduzimati korekcije naknadnim provjerama. Uz sve to, ponekad su slučajna oštećenja na kamenu, ali i prirodni oblici, zahtjevali oprez kod razlikovanja od onih umjetno načinjenih.Pod uklesavanjem simbola i znakova pretpostavlja se, uz upotrebu dlijeta ili kakvog drugog oštrog alata, korištenje i dodatnog pribora, npr. čekića. Pod urezivanjem, ukoliko se radi o kamenu, ponegdje se podrazumjeva izraz grafitno u značenju posve površinskog naznačivanja simbola. Jasno je kako su urezani i grafitni motivi načinjeni i u žbuci.

Raznovrsnost simbola i motiva na gradnjama

Zaključno s proljećem 2019. sveukupno je evidentirano više od 300 simbola i oznaka. Među njima su najbrojniji križevi s 228 primjera, odnosno 253 ako im se pribroje oni dvojbeni. U Makarskoj je zabilježen i najveći broj križeva kojima se s većom sigurnošću može odrediti oblik ili konstatirati kako se radi o takvom simbolu, njih 113, a potom u Velikom Brdu s 59 primjera, u Makru 34 te Kotišini s 22 evidentirana križa.Većina križeva je uklesana, dok manji broj predstavlja grafitno urezivanje simbola na kamenu te urezivanje u meki sastav žbuke ili cementa. Oblikovanje simbola križa u drugim tehnikama, nanosom žbuke i oslikavanjem, evidentirano je isključivo u Velikom Brdu. Dominantna je brojnost latinskih i istokračnih, tzv. grčkih križeva, kao najpopularnijih oblika ovog simbola. Gotovo podjednako zastupljeni su prijelazni tipovi, koji su prije su rezultat nevješto izvedenih oblika križa nego namjera da se načini takav oblik. Preostali tipovi križeva su manje brojni iako ukazuju na oblikovnu raznovrsnost.

2. Križ u kružnici na pročelju Čugeljeve mlinice u Mlinicama u Makru (fotografija: Marinko Tomasović)

Na okvirima ulaza u kuće evidentirani su i motivi srca, o kojima će također biti govora, kao i o urezanom pentagramu na pročelnom uglu mrtvačnice u Makru. Pozornost će se pridati i prikazima životinja, ali i majstorskim ili klesarskim, kao i nacrtnim mjerama za gradnju, odreda uklesanim i urezanim u kamen i žbuku više gradnji.

Karakter simbola na arhitekturi u Makarskoj i selima iznad nje

Apotropejski ili zaštitni karakter dijela urezanih i uklesanih simbola na starijim gradnjama u Makarskoj i selima iznad, datiranih od 17. do 20. st., odraz je vjerovanja u nadnaravne zle sile. Ipak, teško je uvijek pouzdanije naslućivati sve motive koji su poticali uklesavanje i urezivanje simbola. Osim izostanka naznaka koje bi pružila usmena predaja u prilog jasnijeg rasvjetljavanja ovog problema nužno je spomenuti i tek iznimno sačuvanu svijest stanovništva o njihovom postojanju na gradnjama.Iz bogate literalne ostavštine uglednog makarskog svećenika, kanonika Ivana Josipa Pavlović Lučića izdvaja se tiskano djelo Commentarii morales… iz 1793., primarno usmjereno korištenju od strane svećenstva Makarske biskupije. U njemu, uz sveobuhvatnost sadržaja nezaobilaznog za širinu poimanja pojma grijeha, zanimljivo je treće poglavlje u kojemu se nedvosmisleno upućuje


3. Vjerojatni klesarski znak u obliku slova K na jugozapadnom licu franjevačkog samostana u Makarskoj (fotografija: Marinko Tomasović)

na prakticiranje čaranja i, kako pisac veli, drugih vrsta đavolskih Naučitelja u Makarskoj i području njene biskupije tijekom druge polovine 18. st. Prema njemu čarobnjaci se razaznaju i po znakovima ili simbolima obilježenih od strane đavla, a osobito je interesantan navod o njegovom zazivanju putem nekim znakova (zlamégna) načinjenih u stijeni, drvetu ili knjizi. Pisac općenito napominje magijsko korištenje zlamégna i bílliga u svrhu ostvarivanja raznolikih želja i ciljeva, dotičući se i pojmova iz družbe đavolske, poput čarobnjaka, vilenjaka i vještica. Nepotrebno je nagađati na koje je znakovlje pomišljao Pavlović Lučić, a osobito ih je nezahvalno prepoznavati među pojedinim evidentiranim simbolima i znakovima na gradnjama u Makarskoj i okolici. U osnovi, njihov karakter ne bi bio apotropejski već upravo suprotan, usmjeren zazivanju svih nadnaravnih sila pod utjecanjem sotone.Nesumnjivo bi se zastupanjem apotropejskog karaktera svih simbola i znakovlja na gradnjama načinio pogrešan korak ka cjelovitom razumijevanju njihove pojave. Tek se širokim, interdisciplinarnim istraživanjem, može objašnjavati sveukupnost njihove pojave i tako, osobito, izbjeći “zgodne priče” o okultnom i zlom pogledom iz naše perspektive. Vidjeti će se u idućim nastavcima, strah i zaštita od zla, tek su jednim dijelom mogli biti razlogom za uklesavanje i urezivanje simbola na gradnjama.

Piše Marinko Tomasović