Gong je predstavio u utorak analizu svih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj koja dokazuje da broj registriranih birača u izbornim jedinicama ne odgovara zakonskom okviru, što narušava jednakost biračkog prava, a 2020. izravno je utjecalo na formiranje parlamentarne većine.
Analiza je pokazala zabrinjavajuće trendove rasta nejednakosti glasova u 10 izbornih jedinica, a prema simulaciji izbora od 2000. godine nepravedno su raspodijeljena čak 64 mjesta u Saboru.
Tri nepravedno raspodijeljena mandata utjecala na sastavljanje Vlade
Ta se nejednakost povećala na zadnjim izborima 2020., gdje su tri nepravedno raspodijeljena mandata izravno utjecala na sastavljanje Vlade, upozorila je izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet na predstavljanju analize “Hoće li i sljedeći parlamentarni izbori biti neustavni?”.
Simulacija pokazuje da, primjerice, Radimir Čačić (Narodna stranka – Reformisti) nije trebao ući u Sabor, a Milan Kekin (Možemo!) jest. Također, pokazuje da bi gubitkom jednog mandata HDZ-a i njihovog koalicijskog partnera Reformista, vladajućima nedostajala dva mandata za većinu.
“Svaka situacija u kojoj građani nemaju jednaka prava, odnosno kada svaki glas ne vrijedi jednako, u demokraciji je izrazito opasna. Gong godinama upozorava na potrebu reformi u izbornom i referendumskom zakonodavstvu”, istaknula je Ivković Novokmet.
Podsjetila je kako prije više od 10 godina Ustavni sud naložio izmjenu, odnosno balansiranje izbornih jedinica. Međutim, vladajuće garniture do danas nisu ništa napravile da se to promijeni.
Profesor na Fakultetu političkih znanosti (FPZG), član Vijeća Gonga i autor analize Goran Čular kaže da Ustavni sud 2010. godine nije izbore proglasio neustavnima ili nezakonitima, ali je zauzeo pragmatično stajalište smatrajući da je narušena jednakost biračkog prava. No, to još nije dovoljno za procjenu neustavnosti, osim ako bi se pokazalo da utječe na izborni rezultat.
Na zadnjim izborima čak 12 nepravedno raspodijeljenih mandata
“Tvrdimo da u je razdoblju od 2000. godine do danas nejednakost izbornih jedinica proizvodila učinke na izborni rezultat”, ističe Čular jer se iz analize se vidi da su postojale izborne jedinice koje su “iskakale” izvan zakonski dozvoljenog raspona od plus/minus pet posto. Takvih je 2000. bilo tri, a od 2011. čak osam od deset.
Kako bi vidjeli utječe li to “iskakanje” na izborni rezultat, napravili su simulaciju podjele mandata tako da se proporcionalno odnose na broj registriranih birača u izbornim jedinicama. Prema simuliranim rezultatima u odnosu na stvarne, 2000. nepravedno su raspodijeljena četiri mandata od njih 151, a 2020. njih čak 12.
Kada se pak gleda neto učinak simuliranih rezultata, SDP, Most i Možemo! dobili bi po jedan mandat, a HDZ, Domovinski pokret i Reformisti izgubili po jedan. Budući da vladajuća većina ima 76 zastupnika, točno koliko treba, različita raspodjela tri mandata po strankama očito je utjecala na sastavljanje Vlade, kaže Čular.
Šalaj: Zabrinjavajuće je da Vlada nema u programu tu reformu
Profesor na FPZG-u i član Gonga Berto Šalaj zabrinjavajućim je ocijenio da u programu Vlade za mandatno razdoblje od 2020. do 2024. nema spomena reforma izbornog i referendumskog zakonodavstva, dok je u prošlom mandatnom programu pisalo da će se time baviti, a ipak nisu dovoljno.
Poručio je da se Gong zalaže za sveobuhvatnu i cjelovitu reformu te istaknuo da postoje važna pitanja koja se trebaju pokrenuti, poput dopisnog ili elektroničkog glasanja, većeg broja preferencijalnih glasova te uređenja zakonske i ustavne materije koja se odnosi na referendum, pri čemu je pitanje izbornih jedinica prvi korak, oko kojega bi političke elite možda mogle najlakše postići konsenzus.
Hina / foto arhiva MD
