Jučer je predstavljen pobjednički arhitektonsko-urbanistički rad novog lica Peškere autora Atmosfera studija, izabran od strane stručnog žirija na čelu s nagrađivanim arhitektom Sašom Begovićem. Projekt je predstavljen kroz nekoliko fotografija, no valja podsjetiti kako se radi o puno kompleksnijem projektu koji sadržava sve one zadane elemente koji su bili dio natječaja, od igrališta, igraonica, prostora za koncerte i događanja, komercijalnih sadržaja itd.
O kakvom se projektu radi? Radi li se o projektu koji ima snagu i viziju transformirati aktualni prostor i uopće Makarsku kao grad te ponuditi jedan novi landmark?
Krenimo od samog projekta kojeg obilježavaju tzv.leteće ribe ili arhitektura streha (paviljona) koje se savršeno uklapaju uz naziv parka – Peškera. Radi se o jednostavnim betonskim strehama slobodnih rubova koje asociraju na ribe koje plivaju u moru, a strehe visine oko 5 metara imaju ulogu zaštite od sunca te služe kao zaštita od atmosferilija. Na vrhu su zeleni krovovi koje je žiri na nekim dijelovima sugerirao otvoriti kao javni prostor.
Nadalje, autori projekta navode kako se na prostoru Peškere planira formirati zona visokog i niskog zelenila, a na prostoru Sv.Petra se planiraju šetališta i urbani balkoni, vidikovci. U sjevernom dijelu parka planira se oranžerija s autohtonim biljem, insektarij i akvarij. Visina oranžerije je staklenik monovolumen sa suvremenim sustavom hlađenja, grijanja i ventilacije. Na sjevernom središnjem dijelu planiraju se urbani balkoni koji imaju funkciju vidikovca, odmorišta i socijalnih niša.
Na zapadnom je dijelu, djelomično na stijenama, izavn zahvata plaže planiran je bazen s morskom vodom, uronjen u more, a to je ujedno i prostor za sunčanje.
Predlaže se, nadalje, uklanjanje postojeće zgrade disko kluba i ostalih građevina, te se planira nova građevina, koja je opet bazirana na arhitekturi streha. Namjena nove građevine je disko klub, veslački klub, a dodaju se i sadržaji poput sportskog i kulturnog kluba.
Otoci s otpadom su predviđeni kao podzemni.
Što se tiče novih građevina, planira se pigmentirani beton u blijedo narančasto-crvenoj boji, a lokali su zatvoreni staklenih stijenkama. Ravni krovovi su planirani kao zeleni krovovi s mediteranskim biljem otpornim na jake udare bure. Svi materijali trebali bi biti biorazgradivi i reciklažni.
Garaža bi imala 200 parking mjesta, a oko garaže čije su fasade zamišljene kao zelene, obrasle puzavicama, nalaze se sportski tereni. Na krovu ima fotonaponsku elektranu.
U obuhvatu je 6 građevina, od čega jedna garaža. Podne plohe su zemlja, šljunak, sipina i kameno popločenje.
Što se tiče hortikulture, osim postojećeg visokog zelenila planira se sadnja novog visokog zelenila, svojevrsna prirodna dvorana, a tu su i prostori za igru, druženje, izložbe, igru…
Suma sumarum, projekt definitivno predstavlja veliki iskorak. Nekome se može sviđati, nekome ne, no definitivno ima obilježja progresivnosti i razumijevanja prostora, ali i uvažavanja tradicije i duha grada. S obzirom na niz elemenata javnog prostora, nema sumnje da ima potencijal za razna događanja i općenito za jedan novi život koji su Makarani navikli da na Peškeri ima primarno komercijalni predznak.
Jedino i najvažnije pitanje koje se nama nameće nije stoga je li ovo rješenje dobro nego – kako će se i kada realizirati. To su pitanja na koja Grad na zadnjoj tiskovnoj konferenciji nije nudio odgovore, pozivajući se na EU fondove i javno-privatna partnerstva u zatvaranju izdašne financijske konstrukcije. Za sada nema najava rokova, a jedino što je poznato jest da za projektnu dokumentaciju treba najmanje tri mjeseca te da se za dva mjeseca moraju ukloniti postojeći štandovi.
Vjerojatno između ostaloga baš zbog nejasnoća na račun izabranog projekta stiže toliko kritika. Osim toga, ono što kod ovakvih kompleksnih projekata koji nesumnjivo bude maštu ipak ostavlja gorak okus u ustima je, unatoč uključivanju struke u ovom momentu, presudna moć politike na dugoj lenti vremena i njezino generalno loše upravljanje većim projektima.
Što se pak tiče samog otpora prema arhitektonskom rješenju, ne treba ići daleko u povijest niti daleko u svijet za podsjetiti kako su sve veće intervencije uz prostoru obično nailazile na otpor. Sjetimo se splitske rive koja je bojkotirana dvije godine. Recentni primjer su Šibenske poljane koje također zbog svoje progresivnosti nisu naišle na cvijeće od komentara. Sjetimo se i Skywalka koji doduše ostaje tek u gabaritima puke turističke atrakcije, bez neke istaknutije arhitektonske vrijednosti, no na početku je kao ideja o intervenciji imao nebrojeno puno kritičara.
Ako pak spomenemo pariški Eiffelov toranj, zvučat ćemo pretenciozno.
No činjenica je da su Parižani prezirali ideju i dugo su držali toranj ružnim. Kao što je bio slučaj s ostalim javnim prostorima koji su svoju ljepotu dobili tek kad su zaživjeli i kad su postali svrsishodni i stopili se s prostorom i ljudima.
Hoće li tako biti s Peškerom, ili će ona ostati samo san, ostaje za vidjeti.
Ivona Ćirak /foto Grad Makarska/ilustracija
