Ante Bilić, dipl.inženjer pomorskog prometa, novi je direktor poduzeća Makarska obala. S Bilićem smo razgovarali o njegovoj viziji upravljanja ovim gradskim poduzećem, problemima koje uočava u luci i na plaži, rješenjima koja vidi, ali i razlozima napuštanja višestruko bolje plaćenog posla kako bi rukovodio malim gradskim poduzećem od svega par zaposlenika.
Bilić ima prilično iskustvo kao dugogodišnji kapetan duge plovidbe i predavač pri pomorskim centrima, što implicira poznavanje materije, pa je, ruku na srce, bilo za očekivati da zna o čemu govori. Međutim, upravljanje Makarskom obalom ipak iziskuje dobro poznavanje sustava i njegovih mogućnosti, i unatoč iskustvu u ulozi kapetana duge plovidbe, zakonitosti upravljanja ovakvim društvom ne traže samo kreativno iznalaženje novih rješenja, nego prije svega vještinu implementacije u moru zakona, birokracije, i naposljetku, politike. Bilić se predstavio kao netko tko namjerava balansirati između uloge svojevrsnog stratega i ovog drugog, pragmatičnog, manje zabavnog i više zamornog dijela.
S kakvom ste vizijom došli?
Dva su segmenta koja treba obuhvatiti. To su luka i plaža. Naše koncesije imamo na 3 do 4 dijela, i imamo luku, a to je bitno razdijeliti. Luka je podijeljena sa županijskom Lučkom upravom, mi smo naime gradsko poduzeće koje ima ugovor s Lučkom upravom i s njima u partnerstvu provodimo aktivnosti u luci. One se svode na nautički turizam, prijevoz putnika, operativnu obalu i trajekt. Tu su dakle tri do četiri segmenta samo u luci.
Možemo li sad in medias res, koji su Vam planovi?
Jasno mi je, ljude zanima novi projekt. Dobili smo mandat od gradonačelnika da idemo u poboljšanje usluge u makarskoj luci, što podrazumijeva više vezova i poboljšanje postojeće ponude. Naglasak je baš na poboljšanju, idemo na bolju klasu brodova i turista, i naravno, utržiti što više novca od svega toga.
Kako biste povećali broj vezova? Pontonima?
Napravit ćemo master plan koji će definirati broj pontona i konkretna rješenja, iako ja već imam svoju viziju. Naravno, to ide u kooperaciji s Lučkom upravom jer mi smo ipak u koncesiji. Primjerice, Makarska obala je ta koja je inicirala radove na gradskoj rivi, rekla je gdje treba izvoditi radove da riva ne padne u more, ali Lučka uprava provodi radove i financira.
Kad smo već kod rive, kad trebaju završiti radovi i ima li nepredviđenih okolnosti, s obzirom na specifičnost radova?
Travanj 2022. je rok. Nepredviđenih okolnisti ima…Ako ste vidjeli brušenje rive, radnici bruse te početne kockaste profile kako ne bi bili izbočeni, važno je imati ravnu liniju poveznicu jedne i druge strane. Kad se sve završi, bit će ravno kao i prije.
Vratimo se na najinteresantniju priču, razvoj nautičkog turizma. Kako omogućiti razvoj tog oblika turizma?
Planiramo napraviti malu lučicu nautičkog turizma, a ona zahtijeva slobodne vezove. Dakle, kad nautičar dođe, da ima slobodan vez koji se iznajmljuje na dnevnoj razini, i tu ne bi bilo domaćih. To je definitivno najveći prihod u luci.
Kakav je trenutno omjer tih slobodnih vezova i vezova za domaće, odnosno za gospodarske aktivnosti?
Ova strana lučice na Marineti ima neke komunalne vezove, to su zaštićeni vezovi od prije, vezovi po ugovoru na račun neke gospodarske djelatnosti. Oni plaćaju 1000 kuna po metru dužnom na godinu dana. Kad bi došao nautičar, kao u marini, on bi bio slobodan za vezati se i platiti dnevnu cijenu, koja bi se, naravno, morala uskladiti s Lučkom upravom. Iz mog iskustva, budući sam nautičar, te su cijene dva ili tri puta više nego ove kod nas. To bi generiralo dvostruko ili trostruko veći prihod nego ovaj koji trenutno imamo.
Gdje bi bila ta marina?
Ne bi se luka puno mijenjala nego bi se omeđila pontonima. Imam, kako sam rekao, plan, ali najprije ga moram izložiti. Ja nisam projektant, to treba odobriti, analizirati projektant koji gleda elemente poput burovanja, valovanja, je li to, uopće, moguće…Treba napraviti projekt cijele luke, bitno je da to može biti rađeno segmentno i etapno, da se dio završi u roku dvije, tri, pet godina.
Koliko bi bilo pontona?
To je i dalje u fazi razrade, ja sam dipl.ing.pomorskog transporta, no ne projektiram pontone pa ne mogu u ovom trenutku definitivno reći, to će biti moguće za neka dva tjedna. Ali svakako vjerujem da bi se preduplao broj, ili da bi bio trostruko veći.
Također, ne samo da bi porastao broj brodova, nego bi se planirala mogućnost vezova za veće brodove, a to znači i veći broj gostiju, odnosno veću potrošnju.
Kakav je u ovom trenutku omjer prihoda od plaže i luke? 60-70 posto naspram 30 do 40 posto?
Ma i više u korist plaže. Plaža je glavna glede prihoda. No nije bitno samo koliko ćemo novca izvući nego koliko će biti reda u luci. To boli i mene i ostale Makarane.
Vratit ćemo se na tu priču, zanima nas da li je moguće da Makarska razvija nautički turizam, imamo li tu komparativne prednosti?
Zašto ne? Ovo je zasad privezište, ovo nije luka nautičkog turizma. Od Splita nema ACI marine, i tu postoje mogućnosti, samo treba sjesti sa Županijom, odnosno Lučkom upravom, i gradonačelnikom. Treba sjesti i zajednički vidjeti plan i strategiju razvoja grada Makarske.
Što nam nedostaje u destinaciji?
Ništa puno, nego neki objekt tipa Burolina. Lučica mora imati recepciju, sanitarni čvor, potreban je samo neki mali objekt i to je to. Istina, lani je napravljen WC, ali za lučicu s nekim većim dijapazonom radova treba i nešto ozbiljnija infrastruktura. U toj lučici ne bismo radili suhe vezove, nego bi to bila samo privezište. To je za sada sve nekakva ideja u mojoj glavi, ali napominjem da realizacija ne ovisi samo o mojoj procjeni niti o meni.
Vratimo se sad na red u luci. Ili nered?
Tko je rekao nered? (smijeh). OK, mislim da se možemo dogovoriti da je nered. Mene zanima i kako vi to vidite, gdje vi vidite nered.
Mislim da se generalno može reći da je problem s vezivanjem turisitičkih brodova, ali problem je i zbrinjavanje otpada poput fekalija koje se ispuštaju u luci…
Da, morali bismo imati crni tank za zbrinjavanje otpada. Ispuštanje fekalija u luci je kazneno djelo, a da se to ne događa, onda bi u akvatoriju bilo samo smeće koje se skuplja kod propusta mora. To je ono što je donijelo more, a sve drugo, to je od brodova. Uveo bih te tzv.sea bins koji služe za redovno održavanje i čišćenje luke. To nije sustav brana koji služi kada brod ispusti ulje u more, dakle u slučaju nesreća; ovo bi služilo za redovno održavanje.
Sad vi nama recite gdje vidite nered?
Najveći problem upravo u tim turističkim brodovima. Tu želimo uvesti red i vjerujem da ćemo u tome uspjeti. Vratio sam se u Makarsku s ciljem da nešto promijenim, mislim da kao direktor Makarske obale zaslužujem dijalog i iznalaženje rješenja za dobrobit sviju nas. Ako ne budem radio dobro, slobodno lupajte po meni…
Zašto ste se vratili u Makarsku? Plaće kapetana duge plovidbe su najblaže rečeno lijepe.
Da budem kući, tu se radi jedino o mojoj sebičnosti. Želio sam biti doma s obitelji. A vidio sam i prošao puno toga, od nautičkog turizma, do pomorskih regulativa, do brodova koje sam primao kao nove, npr. u Šangaju ili Dubaiju. Imam puno iskustvo i želim to prenijeti Makarskoj. Ja volim Makarsku, volim šetati našom rivom, volom da tu bude lijepo i da svakome tko tu živi bude dobro.
Kakva je ekipa u Makarskoj obali?
Dobra i susretljiva. Ima dosta posla, posebno ako se šire koncesije. Mislim da Makarska obala dobro gospodari. Bez ljudi nema ništa. Neće nitko rješavati stvari od doma, s laptopa, treba doći na teren, na koncesiju, treba netko bit prisutan, a mi imamo 100 ugovora u koncesiji. Puno je tu posla.
Kakva je situacija na plaži? Kakvi su vaši planovi?
Treba napraviti strategiju razvoja plaža, a počet ćemo s lokacijom oko diska Plaža. Za ovu sezonu želim da ona bude ogledni primjer kako ići dalje, jer nebulozno je u samo dva mjeseca promijeniti cjelokupno stanje. Za to nam trebaju bar dva ljeta.
Gdje su najveći problemi?
Ono što vidim je da su koncesionari u redu, čini mi se kao da osjećaju neke nove vjetrove pa nam se i sami obraćaju sa sugestijama. I sami žele da sve bude uređeno jednoobrazno, da se koristimo prirodnim materijalima, da bude čisto i da ne bude smeća…
Želimo da nam reklame i sva oprema na koncesijama bude upravo jednoobrazna i od prirodnih materijala. Takva nam je vizija i s ležaljkama, a kako nam financije budu dozvoljavale, rješavali bismo se plastičnih ležaljki i kupovali drvene ili aluminijske. Takav je uostalom i naputak iz Grada vezano za uređenje centra.
A kakva je infrastruktura? Svako ljeto imamo problema s WC-om, malo radi, pa ne radi…
To nije u mojoj ingerenciji, nego Grada, iako bi bilo logično da sve to bude pod jednom kapom Makarske obale.
Kad je poduzeće osnovano, govorilo se da je nepotrebno, čak i da se osniva zbog uhljebljivanja. Što vi velite, je li opravdano imati poduzeće s ovakvim opisom posla?
Jest, jer je upravljanje puno bolje nego kad je dio jednog većeg sustava, poput Komunalca. Zna se koja je djelatnost Komunalca. Ima puno posla, pokrivamo nautiku, plažu i koncesije, ako prihodi budu iznosili 20 posto plusa u odnosu na prošlogodišnje, ako poduzeće nije u minusu, onda je opravdano.
Kakva poboljšanja na plaži planirate već ovo ljeto?
Najprije, ide se na ravnanje plaže i navlačenje. Osluškivat ćemo ljude i korisnike, pa ćemo to pretočiti u plan koji mora biti lijep. Promijenit će se crne kese s plaže, a imamo i viziju koju moramo dogovoriti s Gradom i Komunalcem. Planiramo angažirati nešto više momaka koji iznajmljuju ležaljke. Nadalje, nabavili bismo dispenzere za čikove, čikovi su nam najveći problem. Postavili bi se dispenzeri za papirnate pepeljare koje bi se dijelile ljudima. Također bismo stavili safety boxes, ormariće koje smo dužni postaviti po zakonu.
Naglasak mislimo staviti na čistoću, ali i konstantnu provjeru i edukaciju ljudi, da ne generiraju smeće. I naravno, voditi računa o sigurnosti.
Bi li Makarska obala trebala upravljati i plažama zapadno od Romane? One su pod Gradom trenutno.
Bi, ali nije utvrđeno pomorsko dobro. Postoji intencija da se koncesije šire, hoće li se gradske službe složiti, to je na njima da odluče. Kaos je uvijek veći ako nema “direktne čizme”. Ja kao direktor imam konkretne poluge kako to riješiti.
Što mislite o nasipanju plaža?
Sad nasipamo plažu kod Rivijere i ja sam rekao izričito, svaka sika mora ostati sika, između dvije sike imamo lijepu plažicu, i to ću štititi maksimalno. Nasipanje ide samo tamo gdje se krenulo s time i samo s materijalom koji je dozvoljen.
Znam da nije u vašoj ingerenciji, no zanima me vaš osobni stav glede nasipanja plaže kod Romane.
Ovo je moj građanski stav i nema veze s mojom pozicijom: po meni je to preglomazno, preveliko, preneprirodno. Mislim da se ta plaža nije trebala dirati. Imate plažu i na Lapadu, samo su napravljeni podzidi i plaža je ostala kakva jest, nije se mijenjala. Nisam pobornik velikih kompleksa, volim manje, prirodnije objekte, to mi je nekako otmjenije.
Za kraj, dajte nam koju priču iz bijelog svijeta. Gdje ste bili, što ste radili?
Prošao sam obje Amerike, Aziju, Europu, od svuda sam nešto donio. Iz Japana karakterističnu radišnost, iz Amerike organiriranost, vidio sam kako ljudi funkcioniraju…Kad dođeš u luku, dolaze ti vlasti te zemlje i upoznaješ ju kroz taj susret. Ja tada predstastavljam zemlju na kojoj je registriran brod, ali i firmu. I uvijek su drugačiji uvjeti, u Alžiru moraš pripremiti lunch pakete za carinu, u Nigeriju kad dođeš, dođe ti 500 ljudi i pasa, kad dođeš u Japan, koji je sređen, tamo ne rade ništa od svega toga…
I koliko je neka dobra praksa primjenjiva kod nas?
Mogu reći ne sve, ali dio da. I ne bih sve preslikao, nismo mi to toliko nazadni kao što mislimo. Imamo dobre regulative, samo ih treba implementirati. Veća je birokracija u Italiji nego kod nas.
Ivona Ćirak /foto Ozren Franić, privatni album
