– Ribe u moru sve je manje, a plastike sve više. Imam dvije doktorske disertacije o hrvatskom podmorju, koje je zastrašujuće čitati, a kamoli prihvatiti kao stvarnost. Ako se Jadransko more nastavi puniti otpadom kao danas, za 50 godina, ako ne i prije, postat će neupotrebljivo smetlište. Ponavljam, razvoj događaja ide u tom smjeru zbog fizičke preopterećenosti hrvatskog prostora – kazao je umirovljeni sveučilišni profesor Slavko Kulić u razgovoru za riječki Novi List.

Doktor Slavko Kulić, umirovljeni sveučilišni profesor, i dalje je vrlo aktivan kao istraživač i kao sudionik brojnih međunarodnih znanstvenih skupova o ključnim problemima u svijetu. U posljednje vrijeme veliku pažnju posvećuje klimatskim promjenama, javnost je iznenadio procjenama da će Hrvatska od orijentacije na turizam imati daleko više štete nego koristi.

Proizvodnja u Hrvatskoj postupno propada, a gospodarstvo se okreće turizmu. Kako to tumačite i kakve će to posljedice imati za Hrvatsku i njezin okoliš?

– Od 1991. godine do danas hrvatska stvarnost je bez konstrukta. Hrvatska se nikad nije politički konstituirala u smislu višestranačkog konsenzusa o tipu socijalnih odnosa koje prakticiramo u našoj stvarnosti. To znači da smo stvarnost prepustili stjecaju okolnosti i kretanju bez koncepcije.Nama je nametnuta trgovačka orijentacija umjesto proizvodne, unatoč spoznaji da imamo resurse. Mi smo imali i akumulaciju i dosta proizvodnje iz prethodnog razdoblja. To znači da nismo morali doći u današnje okolnosti, da se prešutno okrenemo takozvanom turizmu, i kao pojedinci, i kao društvo, i kao službena politika. Turizam nije gospodarstvo, nije gospodarska grana, nije djelatnost. Turizam je relacijski fenomen koji se događa oko sociokulturnih i prirodnih vrijednosti.

Ipak, donosi novac…

– Čekajte, tragična je država i ekonomija koja prihode čeka od turizma. Spominjete novac. Međutim, troškovi turizma su četverostruko veći od prihoda. O tim se troškovima šuti. Oko 69 posto prihoda od turizma je privatno, a troškovi o kojima govorim jesu društveni. Samo onih tridesetak posto prihoda ide u prilog društva.
Treba također upozoriti da su turistički prihodi neizvjesni, osjetljivi. Na takve prihode ne bi se trebali orijentirati ni država, niti društvo, a ni ekonomija posebno. Bez ekonomije koja nije usmjerena na stvaralaštvo, na proizvodnju kulturnih i materijalnih vrijednosti, društvo ne može opstati.Proizvodnja koju smo imali nestaje. Ono što je ostalo, radi se o lohn-poslovima, što opet nije proizvodnja, ili se radi o trgovini. Došli smo u okolnosti u kojima i magistri znanosti rade u trgovini, za 3.000 kuna. Mislim da smo nesvjesno ušli u okolnosti koje rade protiv nas. Turizam ne može biti oslonac naše budućnosti, jer je neizvjestan.Osim toga, hrvatski prostor je opterećen s 20 milijuna gostiju godišnje, što otvara niz pitanja o tome kakve će biti posljedice za naše kopno i Jadransko more. Zbog sve težih posljedica, bojim se da će i turisti sve manje dolaziti – kazao je Kulić za Novi List, a cjeloviti razgovor možete pročitati OVDJE.

izvor: Novi List / foto ilustracija