Iz Geoparka Biokovo-Imotska jezera jutros su objavili impresivne fotografije unutrašnjosti špilje Zovnjača u Imotskoj krajini,koja bi u budućnosti mogla biti dodatno bogatstvo turističke ponude tog kraja.

– Ovaj jedinstveni geo-lokalitet našeg Geoparka krije ogroman potencijal, a mi smo ovom prilikom fotografirali i zabilježili trenutno stanje, kako bi pronašli način da je učinimo dostupnom za sve avanturiste i zaljubljenike u podzemlje našeg Geoparka -objavili su na društvenim mrežama.

Spilja Zovnjača nalazi se u Općini Podbablje, nedaleko od mjesta Biloši i duga je oko 150 m. Ulaz u spilju Zovnjaču nalazi se na nadmorskoj visini od 405 m, dimenzija je 10 x 10 m, nakon kojeg slijedi vertikala od 4 m. Nastavlja se kosina nakon koje se ulazi u horizontalan kanal na čijem početku se nalaze stalagnati visine 5 m i promjera oko 3 m. Stalagnati ili špiljski stupovi, nastali su spajanjem stalaktita i stalagmita. Iza stalagnata ponovo je vertikalan skok visine 3 m kojeg čini prekrasan saljev. Kanal se nastavlja pod nagibom između 20-30˚, prostranih je dimenzija, visine 15 m i širine 10 m.

Oglas

Dno kanala prekriva kršje, a na stropu su brojni spiljski ukrasi: stalaktiti, saljevi i zavjese. U boku kanala i na njegovom dnu nalaze se stalagmiti i stalagnati velikih dimenzija. Velike količine stalaktita, dimenzija i preko 1 m koje se nalaze na stropu spilje Zovnjače ukazuju na intenzivne procese okršavanja i prisutnost veće količine difuzne infiltracije oborina u određenom razdoblju geološke prošlosti i prelaska u fosilni stadij spilje.

Spilju Zovnjaču fizički su istražili i topografski snimili članovi SO HPD Željezničar iz Zagreba 1981. godine, kad su utvrdili da se radi o morfološki jednostavnom objektu. U sklopu izrade stručne podloge za Geopark “Imotska jezera” 2018. godine, stručni tim u sastavu B. Jalžić i R. Ozimec posjećuje spilju, te započinje biospeleološka istraživanja. Provedena su mikroklimatska mjerenja, analiza spiljskih staništa, istraživanje špiljske bioraznolikosti, fotografiranje prostora spilje i spiljskih staništa, kao i makro-fotografiranje spiljskih organizama. Nađeni su i uzorci brončanodobne keramike, te je spilja i novoutvrđeno arheološko nalazište. Spilja Zovnjača se u nekoliko navrata i naknadno istražuje, te se svaki puta utvrđuju novi predstavnici spiljske faune.

Za spilju Zovnjaču utvrđena su dominantna kopnena spiljska staništa s troglobiontskim beskralješnjacima, dok su vodena staništa prisutna u manjoj mjeri.

Provedena biospeleološka istraživanja ukazuju da je spilja Zovnjača značajno nalazište kopnene spiljske faune s trenutno poznatih 11 troglobiontnih vrsta faune, a nalaz spiljske gljive roda Penicillium, ukazuje i na mikološki potencijal. Uz, za znanost nove vrste spiljske strige (Lithobius sp. nov.) i dvorepca (Japyx sp. nov.), posebno se ističe fauna kornjaša (Coleoptera). Podzemni trčak, N. dalmatinus, troglobiontna je vrsta s više opisanih podvrsta, rasprostranjenih u srednjoj i južnoj Dalmaciji, istočnoj Hercegovini i dijelu Crne Gore.

Spilja Zovnjača je za sada u Imotskoj krajini jedino poznato nalazište troglobiontnog podzemljara, roda Leptomeson, iz kojeg je opisano više vrsta koje obitavaju u srednjoj Dalmaciji i Hercegovini, uz hrvatsku granicu. Kusokrilac, roda Thaumastocephalus, prvi puta je za Imotsku krajinu nađen u jami Golubinka i spilji Zovnjači. Iz ovog roda opisano je više vrsta koje obitavaju u srednjoj Dalmaciji i Hercegovini, uz hrvatsku granicu.

Vrlo važno je otkriće više primjeraka pselafina, najvjerojatnije novog roda i vrste. Otkrića su izuzetno značajna, jer su ovdje otkrivene, za znanost, nove vrste koje ukazuju na biospeleološki potencijal cijelog Imotskog područja. Spilja Zovnjača će svakako postati tipsko nalazište spiljske faune Republike Hrvatske – navode iz Geoparka Biokovo-Imotska jezera.

MD/ foto Geopark Biokovo-Imotska jezera