Iz Geoparka Biokovo-Imotska jezera jutros su objavili impresivne fotografije unutrašnjosti špilje Zovnjača u Imotskoj krajini,koja bi u budućnosti mogla biti dodatno bogatstvo turističke ponude tog kraja.
– Ovaj jedinstveni geo-lokalitet našeg Geoparka krije ogroman potencijal, a mi smo ovom prilikom fotografirali i zabilježili trenutno stanje, kako bi pronašli način da je učinimo dostupnom za sve avanturiste i zaljubljenike u podzemlje našeg Geoparka -objavili su na društvenim mrežama.
Spilja Zovnjača nalazi se u Općini Podbablje, nedaleko od mjesta Biloši i duga je oko 150 m. Ulaz u spilju Zovnjaču nalazi se na nadmorskoj visini od 405 m, dimenzija je 10 x 10 m, nakon kojeg slijedi vertikala od 4 m. Nastavlja se kosina nakon koje se ulazi u horizontalan kanal na čijem početku se nalaze stalagnati visine 5 m i promjera oko 3 m. Stalagnati ili špiljski stupovi, nastali su spajanjem stalaktita i stalagmita. Iza stalagnata ponovo je vertikalan skok visine 3 m kojeg čini prekrasan saljev. Kanal se nastavlja pod nagibom između 20-30˚, prostranih je dimenzija, visine 15 m i širine 10 m.
Dno kanala prekriva kršje, a na stropu su brojni spiljski ukrasi: stalaktiti, saljevi i zavjese. U boku kanala i na njegovom dnu nalaze se stalagmiti i stalagnati velikih dimenzija. Velike količine stalaktita, dimenzija i preko 1 m koje se nalaze na stropu spilje Zovnjače ukazuju na intenzivne procese okršavanja i prisutnost veće količine difuzne infiltracije oborina u određenom razdoblju geološke prošlosti i prelaska u fosilni stadij spilje.
Spilju Zovnjaču fizički su istražili i topografski snimili članovi SO HPD Željezničar iz Zagreba 1981. godine, kad su utvrdili da se radi o morfološki jednostavnom objektu. U sklopu izrade stručne podloge za Geopark “Imotska jezera” 2018. godine, stručni tim u sastavu B. Jalžić i R. Ozimec posjećuje spilju, te započinje biospeleološka istraživanja. Provedena su mikroklimatska mjerenja, analiza spiljskih staništa, istraživanje špiljske bioraznolikosti, fotografiranje prostora spilje i spiljskih staništa, kao i makro-fotografiranje spiljskih organizama. Nađeni su i uzorci brončanodobne keramike, te je spilja i novoutvrđeno arheološko nalazište. Spilja Zovnjača se u nekoliko navrata i naknadno istražuje, te se svaki puta utvrđuju novi predstavnici spiljske faune.
Provedena biospeleološka istraživanja ukazuju da je spilja Zovnjača značajno nalazište kopnene spiljske faune s trenutno poznatih 11 troglobiontnih vrsta faune, a nalaz spiljske gljive roda Penicillium, ukazuje i na mikološki potencijal. Uz, za znanost nove vrste spiljske strige (Lithobius sp. nov.) i dvorepca (Japyx sp. nov.), posebno se ističe fauna kornjaša (Coleoptera). Podzemni trčak, N. dalmatinus, troglobiontna je vrsta s više opisanih podvrsta, rasprostranjenih u srednjoj i južnoj Dalmaciji, istočnoj Hercegovini i dijelu Crne Gore.
Spilja Zovnjača je za sada u Imotskoj krajini jedino poznato nalazište troglobiontnog podzemljara, roda Leptomeson, iz kojeg je opisano više vrsta koje obitavaju u srednjoj Dalmaciji i Hercegovini, uz hrvatsku granicu. Kusokrilac, roda Thaumastocephalus, prvi puta je za Imotsku krajinu nađen u jami Golubinka i spilji Zovnjači. Iz ovog roda opisano je više vrsta koje obitavaju u srednjoj Dalmaciji i Hercegovini, uz hrvatsku granicu.
MD/ foto Geopark Biokovo-Imotska jezera
