Naslovnica IZDVOJENO

IZDVOJENO

ONLINE O TURIZMU: Slika sada puno bolja, o ljetnom prometu ovisi nastavak mjera

Situacija u hrvatskom turizmu sada izgleda puno bolje nego prije par tjedana te se i u ključnom ljetnom dijelu sezone očekuje određeni turistički promet, o čemu će ovisiti i hoće li i kakve mjere trebati za radna mjesta i oporavak turizma, istaknuo je u četvrtak pomoćnik ministra turizma Robert Pende na online konferenciji o turizmu.

Tu online konferenciju Hrvatske gospodarske komore (HGK) provela je njezina Udruga putničkih agencija, čiji je predsjednik Boris Žgomba naglasio da su za praćenje dobili više od 400 prijava te da je tijekom konferencije stiglo na stotine pitanja.

Osim o putničkim agencijama i utjecaju pandemije covid19 na poslovanje, razgovaralo se i o nizu drugih ‘gorućih’ tema u turizmu, poput vaučera za paket aranžmane, turističkom autobusnom prijevozu, Cro kartici, otvaranju granica, itd.

Niz se pitanja odnosio na mjere HZZ-a za očuvanje radnih mjesta i naknadama za lipanj (4.000 kuna) te hoće li biti produljenja te mjere, a Pende kaže kako će se to bolje znati krajem ljeta, kao i za neke druge mjere, moguće i porezne, ili tzv. covid kredite putem HBOR-a i HAMAG-BICRO-a.

Mnogi su se žalili kako su ti krediti brzo nestali i sredstva nisu dovoljna, na što Pende odgovara da je to i osmišljeno kako bi se u kratkom roku pomoglo likvidnosti tvrtki i za radna mjesta, a o daljim će se mogućnostima pregovarati s obzirom na situaciju.

“Ministarstvo turizma je u HBOR kredite usmjerilo 600 milijuna kuna, a kako je stiglo jako puno zahtjeva taj iznos je premašen, jer su mislili kreditirati na tri godine, a ljudi su tražili tri plus dvije i sada moramo vidjeti kako to pojačati”, rekao je Pende, dodajući kako je problem i to ljudi još nisu dobili novce i procedura od mjesec dana za to je preduga.

Kaže kako su za to angažirali i dodatne ljude kako bi što prije išlo, ali kredita i novca još konkretno nema, a i nastavak takvog kreditiranja ovisi o pronalasku novih sredstva pa bi onda mogli biti obuhvaćeni i oni koji do sada nisu bili, poput putničkih agencija, rent a cara, poliklinika i drugih, pri čemu programe treba redefinirati kako da se u razumom roku obrađuju i isplaćuju.

Cro kartica ipak u srpnju, a MINT protiv povećanja cijena u NP

Odgovarajući na pitanja o Cro kartici i nedoumicama oko nje, Pende je rekao kako se po zadnjim informacijama u to uključilo sedam banaka te je naručeno prvih 40 tisuća kartica za početak srpnja te vjeruje da će se s tim krenuti.

“To je dugoročni projekt, u koji će se s vremenom uključivati više pružatelja usluga i bit će za više ‘vrsta’ zaposlenika, po novom uključujući i državne službenike, a očekuje se da će u tome biti i privatni smještaj, što sada nije jer nemaju pos terminale za plaćanje karticama”, kazao je.

Najavio je da će idućeg tjedna na Vladi biti odluka da se u to uključe i usluge putničkih agencija te charter tvrtki (najam plovila), a razmišlja se i o online agencijama. No, važno je da svi uključeni osiguraju popuste za domaće turiste.

U vezi najave poskupljenja ulaznica u nacionalne parkove, iznio je stav Ministarstva turizma da od visokih cijena koje su nerealne u ovoj situaciji nitko nema koristi. No, nema baš sluha u ‘jakim’ parkovima da redefiniraju stavove i ponude prihvatljivije cijene pa će se oko toga još razgovarati s Ministarstvom zaštite okoliša.

Uskoro preporuke HZJZ-a i za turistički prijevoz autobusima i kruzere

Pende, koji je i član stožera za civilnu zaštitu, najavljuje da će na sutrašnjoj sjednici stožera inicirati temu preporuka i mjera za turistički prijevoz autobusima, jer preporuke nisu jasne, a već dolaze i strani autobusi.

“Taj prijevoz treba izjednačiti s preporukama za javni prijevoz i na stožeru ću potencirati da se to omogući”, rekao je, dodajući kako se za koji dan mogu očekivati i preporuke HZJZ-a za kruzersku industriju i još neke neobrađene segmente turizma.

Upitan što u slučaju da se u hotelu ili drugom smještaju pojavi korona, kaže kako imaju gotovo razrađen plan u suradnji s udrugom HUT s mjerama i protokolima, od postupanja u objektu do eventualne hospitalizacije.

“Za takve protokole moramo imati i kvalitetnu zdravstvenu infrastrukturu na čemu se radi i o čemu i sutra imamo sastanak, jer će se morati i kadrovski pojačavati zdravstvo kako turisti budu više dolazili, a već pojačano dolaze na neke destinacije”, otkrio je Pende.

Dodaje i kako su “gotovo sigurni da ćemo imati slučajeva i za to smo spremni, ali je najvažnije da očuvamo povoljnu i sigurnu epidemiološku situaciju u zemlji”.

Spomenuo je da u Hrvatsku osim Europljana mogu dolaziti i turisti iz tzv. trećih zemalja, pa i SAD-a, ali kao i drugi moraju ispuniti obrazac pije dolaska i imati rezervaciju smještaja, što je opravdan razlog za ulazak u zemlju.

Svakim danom sve više turista

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić iznio je podatke kako je trenutno u Hrvatskoj 40 tisuća turista (oko 10 tisuća više nego prošlog vikenda), od kojih oko 27 tisuća stranih. Svakim će ih danom biti više, trend je pozitivan i očekuje se da to ostane i kroz cijelo ljeto, dodao je.

“Zbog svoje epidemiološke slike Hrvatska je sada jedna od najpoželjnijih destinacija za godišnje odmore, a očekujemo i da će se puniti novonajavljeni letovi za kraj lipnja i početak srpnja koje su najavile brojne avio kompanije za Hrvatsku s više europskih tržišta. Također smo spremni, uz već aktivne kampanje za strana, pokrenuti kampanju i za domaće tržište, a kada Ministarstvo odluči i za promociju Cro kartice, za što smo i rezervirali sredstva”, poručio je Staničić.
Hina /ilustracija D. A.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE GRECO-A: Hrvatska se ne drži antikorupcijskih preporuka za saborske zastupnike

Hrvatska je među zemljama s najviše neimplementiranih antikorupcijskih preporuka koje se tiču saborskih zastupnika, objavljeno je u godišnjem izvješću Skupine država protiv korupcije (GRECO), piše u četvrtak Večernji list.

GRECO je osnovalo Vijeće Europe, a trenutačni predsjednik je hrvatski sudac, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH Marin Mrčela. Preporuke GRECO-a koje se tiču suzbijanja korupcije među sucima i u državnom odvjetništvu Hrvatska je nešto bolje ispunjavala premda i kod te dvije ciljane skupine ostaju neispunjene neke ključne preporuke kao što je veća uloga Državnog sudbenog vijeća, a manji utjecaj politike, pri izboru predsjednika Vrhovnog suda.

No, kad je riječ o preporukama koje se tiču suzbijanja korupcije među saborskim zastupnicima, Hrvatska je ispunila samo jednu od tri preporuke, što je nakon Mađarske, Poljske i Austrije, najlošiji učinak među ukupno 42 zemlje. Ključna je neispunjena antikorupcijska preporuka donošenje kodeksa ponašanja za saborske zastupnike. Kodeks bi trebao dati smjernice za ponašanje zastupnika pri susretima s lobistima ili nekim drugim tko želi ostvariti nekakav utjecaj, povećati transparentnost rada zastupnika, propisati što s darovima koje primaju i slično. Inače, rok koji si je Hrvatska sama zadala za usvajanje tog kodeksa prošao je krajem 2015. – taj rok bio je naveden u Strategiji suzbijanja korupcije 2015. – 2020. godine.

Sada, međutim, GRECO ide korak dalje i u novim preporukama za Hrvatsku ne samo da podsjeća da se mora ispuniti obećanje o kodeksu saborskih zastupnika nego traži i usvajanje istog kodeksa za najviše dužnosnike izvršne vlasti, dakle, za premijera, ministre, državne tajnike i pomoćnike ministara. Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa dobilo bi, prema GRECO-ovim preporukama, veće ovlasti u provjeravanju najviših Vladinih dužnosnika. Predsjednik GRECO-a Marin Mrčela iskoristio je prigodu objave godišnjeg izvješća o antikorupcijskim preporukama u Europi i SAD-u kako bi upozorio na još nešto: rizik od korupcije povećava se u doba globalne pandemije novog koronavirusa jer se zbog izvanrednih okolnosti zaobilaze javne nabave, ukidaju registri transparentnosti, propisi o lobiranju stavljaju u drugi plan, piše u četvrtak Večernji list.
Hina

HZZ: NOVA MJERA ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA ZA LIPANJ Glavni kriterij je pad prihoda od 50% ili više u odnosu svibanj 2020. prema svibanj 2019.

Kako je objavio Hrvatski zavod za zapošljavanje, glavni kriterij za ostvarivanje mjera za očuvanje radnih mjesta u lipnju biti će pad prihoda od 50 posto ili više u odnosu na svibanj 2019.godine. Predaja zahtjeva za lipanj  biti će moguća od 7.lipnja.

Kako je objavljeno, poslodavac mora dokazati pad prihoda od najmanje 50% za svibanj 2020. u odnosu na svibanj 2019. godine temeljem PDV obrasca predanog Poreznoj upravi najkasnije do 20. u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata potpore.

Ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci, treba dokazati pad prihoda od najmanje 50% za svibanj 2020. u odnosu na veljaču 2020. godine temeljem predaje PDV obrasca Poreznoj upravi. Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a dokazuju pad prihoda na temelju tablice pada prihoda.

Poslodavac koji je tražio potporu za 50+ radnika će morati vratiti potporu, ako od trenutka dobivanja potpore pa do zaključno do 31. prosinca 2021. godine postupi na jedan od slijedećih načina:

  • isplati dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojega poreznog razdoblja;
  • ako vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli članovima uprave i/ili izvršnim direktorima i/ili prokuristima i/ili drugim osobama koje su ovlaštene da vode cijelo ili dio njegovog poduzeća;
  • dodijeli pravo osobama iz točke 2. na opcijsku kupnju dionica ili bilo koje drugo pravo koje se temelji na vrijednosti vlastitih dionica;
  • isplati osobama iz točke 2. bilo koji iznos kao što su: bonus za postignute rezultate, nagrada za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa propisanog propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka i ostale slične primitke koji se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, sukladno propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka;
  • stekne vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele.

Navedeno se odnosi na poslodavce koji će na propisane načine postupiti u razdoblju od 29.5.2020. do 31.12.2021.g.

Ograničenja za neisplatu dividende, udjela u dobiti i drugih nagrada za poslodavce korisnike potpore primjenjuju se od dana 29.5.2020. do 31.12.2021.g.

Više možete pročitati OVDJE.

M.D./ ilustracija D.A.

 

VATROGASCI NAJAVILI PROTUPOŽARNU SEZONU Uz zračne i pomorske snage na raspolaganju će biti i 200 vojnika

U sjedištu Hrvatske vatrogasne zajednice održana je konferencija za medije s temom najave početka protupožarne sezone u 2020. godini. Na konferenciji su sudjelovali glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, zapovjednik Zapovjednog operativnog središta Glavnog stožera Oružanih snaga general-bojnik Krešo Tuškan, pomoćnik ministra za civilnu zaštitu Damir Trut, načelnica Sektora za vremenske i pomorske analize Državnog hidrometeorološkog zavoda Vlasta Tutiš i voditelj Službe za vremenske analize i prognozu DHMZ-a Lovro Kalin te iz Hrvatskih šuma predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić i rukovoditeljica Službe za ekologiju Jasna Molc – objavila je službena stranica Hrvatske vatrogasne zajednice.

Glavni vatrogasni zapovjednik Tucaković istaknuo je kako je već u siječnju ove godine Vlada RH donijela Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku što je omogućilo puno više vremena za pripreme i usklađivanja. U osvrtu na financijski aspekt Tucaković je rekao kako je kroz Program aktivnosti za vatrogastvo bilo predviđeno 25 milijuna kuna, ali rebalansom proračuna zbog teške situacije uzrokovane pandemijom, iznos je umanjen za 1.150.000,00 kuna.

„Rebalansom nisu smanjivane plaće za sezonske vatrogasce, već su i uvećane. Vatrogasne snage u priobalju ove će godine brojati 1120 profesionalnih vatrogasaca, 5000 dobrovoljnih vatrogasaca te 1000 sezonskih vatrogasaca. Na ispomoć dolaze i 102 vatrogasca sa 13 vozila sa kontinenta (u jednoj smjeni). Uz ove snage djeluju i 54 vatrogasca, pripadnika Državne vatrogasne intervencijske postrojbe, a na pomoć se računa i od pripadnika HGSS-a i hitne pomoći koji će činiti interventne timove za spašavanje“, kazao je Tucaković i zaključio kako nas čeka zahtjevno ljeto, ali uz kvalitetnu pripremu i obučenost vatrogasci su spemni za sve izazove.Također je istaknuo da su vatrogasci u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja ove godine bili angažirani u gašenju 2558 požara raslinja, s izgorenom površinom od 32.252 hektara. U odnosu na prošlu godinu gdje je bilo u istom razdoblju 2.680 požara raslinja s 16.400 hektara opožarene površine može se zaključiti da je ove godine nešto manje požara, ali je opožarena površina duplo veća.

Oružane snage sudjeluju sa tri svoje grane: mornaricom, zrakoplovstvom i kopnenim snagama. Čak 200 pripadnika Protupožarnih namjenski organiziranih snaga bit će smješteno u Kninu, Benkovcu, Divuljama, Sinju i Pločama kako bi u slučaju potrebe brzo mogli intervenirati na području djelovanja. Mornarica će u protupožarnim aktivnostima sudjelovati s jednim desantnim brodom minopolagačem, jednim desantnim jurišnim brodom te sa dvije gumene brodice.„Kao udarne protupožarne snage MORH-a djelovat će zrakoplovstvo sa 6 zrakoplova Canadair CL 415, 6 zrakoplova Airtractor te dva helikoptera za prijevoz ljudstva, opreme i eventualna spašavanja, a još jedna važna zračna pomoć doći će od bespilotnih letjelica Orbiter 3“ zaključio je general-bojnik Tuškan.

U protupožarnu sezonu uključene i druge službe

Pomoćnik ministra za civilnu zaštitu Damir Trut rekao je kako MUP u ovogodišnjem Programu aktivnosti sudjeluje sa dvjema svojim sastavnicama, Ravnateljstvom policije i Ravnateljstvom civilne zaštite. Provodit će policijske zadaće u obliku izvida, nadzora te eventualnih očevida na požarištima, a vrlo važan dio djelovanja bit će i razminiravanje, inspekcija na terenu i sudjelovanje u radu Vatrogasnog operativnog središta.
Predstavnici DHMZ-a, Vlasta Tutiš i Lovro Kalin istaknuli su kako će i ove godine raditi sezonske, tjedne te polutjedne prognoze. Također će sudjelovati s analizama velikih požara, upozorenjima te izradom indeksa opasnosti od šumskih požara (FWI). U meteorološkom smislu ovogodišnja sezona bit će izuzetno naporna zbog toga što će doći do kombinacije sušnog proljeća i vjerojatno suhog i vrućeg ljeta sa iznadprosječnim temperaturama.Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Jakupčić za kraj je istaknuo zadaću očuvanja hrvatskih šuma. Sa 1. lipnjem počela je raditi motriteljska dojavna služba čije će uloga do 30. rujna biti motrenje, dojavljivanje i ophodnja šumama u svrhu prevencije i ranog reagiranja. Uz interventne službe za inicijalno gašenje požara Hrvatske šume planiraju napraviti dodatna 122 kilometra šumskih prosjeka te su predviđene i promidžbene aktivnosti.

M.D. / foto HVZ

STRANI MEDIJI: Hrvatska će, prema procjenama, imati pad gospodarstva od 11 posto

Austrijski list Die Presse i njemački Rheinische Post (RP) objavili su članak novinara Thomasa Rosera pod naslovom “Hrvatska: Gore nego u ratu”, koji se bavi izazovima ove turističke sezone u Hrvatskoj. “Kriza je o turizmu ovisnu Hrvatsku udarila punom snagom”, konstatira se članku, u kojemu se ističe da bi dugoročno to moglo biti dobro za Hrvatsku – prenosi Index.hr.Na početku članka se opisuje prazna Opatija, koja je u ovo vrijeme već puna turista. “Proljeće u Opatiji je uvijek lijepo, no ove godine je bilo čudno bez gostiju”, kaže Radovan Lazić iz hotela Adriatic, koji dodaje da je i tijekom rata u hotelu bilo ljudi, bile su tu smještene izbjeglice, ali da za vrijeme pandemije nije bilo baš nikoga.

Ovisnost Hrvatske o turizmu

“Otkazivanje rezervacija, financijski pritisak raste, nesigurnost je sve veća – sve to uznemirava ljude”, opisuje Lazić atmosferu u hotelijerskoj branši.
Nijedna europska zemlja nije toliko ovisna o turistima kao Hrvatska, ističe se da je prihod od turizma skoro petina BDP-a. “Kriza koju je izazvao koronavirus stoga je najnoviju članicu EU pogodila kao nijednu drugu: prema procjenama Bečkog instituta, Hrvatska će imati pad gospodarstva od 11 posto”, objavili su Die Presse i RP.
Hrvatski Jadran će od 15. lipnja biti službeno otvoren za turiste, a za jesen se prebacuju kongresna okupljanja koja su bila zakazana za proljeće.

Varteks očekuje bolju poziciju na tržištu

U članku se navodi i drugačiji primjer iz hrvatskog gospodarstva, a to je Varteks, kojemu je “nakon duge krize prošle godine novi kapital dao život”, a sada se uz odijela od tvida šiju i zaštitne maske.

Predsjednik uprave Tomislav Babić ne gleda pesimistično u budućnost, navodi se u članku. Babić smatra da će se proizvodnja vratiti iz Azije u Europu. “Proizvodimo za tržište koje nam je blizu pa tako možemo brzo reagirati na trendove, za razliku od konkurencije koja uvozi svu svoju robu”, kaže Babić.

Balkan: Niske plaće i radna snaga

Ističe se da bi Balkan mogao možda profitirati od prekida lanaca snabdijevanja tijekom pandemije jer će sada europske zemlje htjeti imati proizvodnju u blizini umjesto u Aziji, a na Balkanu ima radne snage. Plaće isto nisu visoke, dodaje se.
“Hrvatskoj je nakon krize 2008. trebalo pola desetljeća da se vrati gospodarskom rastu. Ovaj put bi moglo ići brže: već za 2021. se predviđa rast od 4 posto”, stoji u članku, u kojemu se konstatira da će trebati nekoliko godina da se nadoknadi ovogodišnji minus. Zaduženje države će se pak popeti na 90 posto pa postoji mogućnost “da se najmlađa članica opet ne uspije približiti EU-prosjeku, već završi na podu”.

Povećanje broja nezaposlenih

U tekstu se spominje  i otkazivanje Europske prijestolnice kulture u Rijeci kao još jedan udarac za Hrvatsku.Naročiti je problem nezaposlenost, koja se od ožujka do svibnja povećala za 32,4 posto. Trenutni broj od 160 tisuća nezaposlenih mogao bi se udvostručiti do kraja godine, navodi se u članku koji potpisuje dopisnik Thomas Roser.

M.D. / ilustracija D.A.

 

PRVI STRANI GOSTI STIGLI U MAKARSKI SVJETIONIK „Moramo vidjeti more barem jednom godišnje, ono nam je inspiracija i snaga“

Korona kriza u čitavom svijetu opasno je poremetila planove za turističku sezonu kako Makarskoj kao turističkom odredištu, tako i svima koji su namjeravali doći na ljeto u naš grad. Upravo zato nam je bilo i više drago upoznati obitelj stranih turista koja je dočekala prvi trenutak da mogu doći sve do Makarske. Naime, u pitanju su Austrijanci, obitelj Zoebl, koji su od jučer „stanovnici“ makarskog svjetionika. U Makarsku su tako doputovali austrijski liječnik August Zoebl, njegova supruga Elke (lektorica u novinama) te kćer Marlene, mlada glazbenica i pjevačica koja je nedavno započela svoju karijeru. Govore nam da im je hrvatsko more iskustvo kojeg ponavljaju svake godine. „Austrija ima prekrasne planine, ali more nam je inspiracija i snaga“ – govore nam.

-Još od 2007.godine se svake godine odmaramo na svjetionicima u Hrvatskoj. Ovaj u Makarskom nam je jedan od najdražih zbog blizine grada, restorana i ostalog sadržaja. Samo mjesto je jako lijepo i stvarno se osjećamo kao kod kuće- kazao nam je August Zoebl.

Kako nam kažu, do Makarske su došli vrlo brzo i bez problema. – Od Austrije do Slovenije smo bili jedini automobil na cesti, a na granici s Hrvatskom smo bili jedan od dva automobila na graničnom prijelazu. Možda je potrajalo dvije ili tri minute duže nego inače, ali nismo imali nikakvih problema. Vrlo smo sretni što smo tu jer ovo je za nas sloboda, posebno more. More nam je jako važno, s jedne je strane ono inspiracija, a s druge čini ljudski imunosustav jačim – govori August Zoebl. Pitali smo ga naravno i o korona krizi koja je pogodila i Austriju, te što može poručiti svojim sunarodnjacima ali i drugim turistima koji su namjeravali doći u Podbiokovlje. – Nije nas bilo strah nimalo. Apsolutno sigurno smo se osjećali i u Austriji, ali jednako tako i ovdje u Hrvatskoj. Kada prošetate malo, može se vidjeti kaku su ljudi ovdje ipak nešto opušteniji i kako je zapravo sve malo „slobodnije“ nego li kod nas u posljednje vrijeme. Ono što bih poručio turistima je da, ako se osjećaju dobro i žele provesti odmor u Hrvatskoj, da svakako dođu. Ovdje ih ljudi jedva čekaju i turisti će se osjećati dobrodošli. Naravno, za one koji sada nisu zdravi, preporučujem da se prvo izliječe, a onda svakako dođu na more – govori August Zoebl. Simpatičnim Austrijancima želimo da se dobro odmore na jednoj od najposebnijih lokacija u gradu te, naravno, da nam što prije ponovo dođu.

O.Franić / D.Antonini

KOJA SU SVE PROMETNA OGRANIČENJA U HRVATSKOJ I DRUGIM ZEMLJAMA Donosimo nove mjere ulazaka i izlazaka iz države

Odlukom Stožera civiline zaštite određene su države članice Europske unije (Češka Republike, Mađarska, Republika Austrija, Republika Estonija, Republika Latvija, Republika Litva, Republika Poljska, Republika Slovenija, Savezna Republika Njemačka i Slovačka Republika), čiji državljani zbog zadovoljavajuće epidemiološke situacije, neće morati prilikom ulaska u RH posebno dokazivati razlog svog ulaska (poslovni, gospodarski, turistički itd.), već će moći ulaziti pod jednakim uvjetima kao i prije pojave bolesti COVID-19, ali i nadalje uz epidemiološku kontrolu, i uz obvezu pridržavanja općih i posebnih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.Prilikom ulaska u RH državljana tih država članica, evidentirat će se njihov ulazak uz prikupljanje dodatnih podataka (mjesto odredišta, broj mobitela i e-mail adresa), radi eventualne potrebe kontaktiranja iz epidemioloških razloga.Kako bi smanjili gužve na graničnim prijelazima i skratili vrijeme čekanja za prelazak državne granice koje će biti produženo u odnosu na graničnu kontrolu proteklih godina zbog prikupljanja dodatnih podataka, preporuča se stranim građanima koji namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj da unaprijed dostave svoje podatke putem web stranice entercroatia.mup.hr.

Web stranica je pristupačnog dizajna i jednostavna za unos podataka, ima obrazac najave dostupan na hrvatskom i engleskom jeziku, a tijekom sljedećih nekoliko dana bit će dostupna i na brojnim drugim jezicima te će na istim jezicima putnici dobiti i upute (npr. njemački, slovenski, mađarski, češki, slovački, poljski itd., odnosno sve će biti dostupno na više od 10 različitih jezika).

Za putnike koji na taj način dostave podatke neće biti potrebno dodatno zadržavanje na graničnom prijelazu radi davanja potrebnih podataka jer će granična policija imati te podatke u sustavu.

Također, putnici koji na taj način dostave podatke, na svoju će e-mail adresu povratno dobiti potvrdu o zaprimljenoj najavi te sve potrebne informacije vezano uz upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Putnici koji ne dostave unaprijed svoje podatke putem navedene aplikacije moći će sve to obaviti i na graničnom prijelazu prilikom ulaska u RH, ali će za njih biti potrebno duže vrijeme čekanja u zasebnoj traci.

Nove mjere za ulazak/izlazak iz RH

Domaći i strani državljani mogu ulaziti i izlaziti u RH uz pridržavanje mjera koje je propisao HZJZ. Hrvatski državljani mogu ulaziti/izlaziti iz Hrvatske zbog takozvanih nužnih razloga. Na povratku ne moraju u samoizolaciju.

Državljani iz zemalja EU mogu ulaziti u Hrvatsku ako imaju opravdane razloge (gospodarske aktivnosti, poslovni sastanci, u budućnosti turisti…). Svaki inozemni građanin dobit će detalje upute kako se mora ponašati u Hrvatskoj – to isključuje mjeru samoizolacije. U svrhu poslovnih sastanaka u Hrvatsku mogu ulaziti i građni država koje nisu u EU. Također, ako imaju hotelsku ili agencijsku rezervaciju, u Hrvatsku mogu ući i turisti. Oni moraju imati potvrdu rezervacije smještaja u smještajnom objektu koja uključuje:

*potvrdu rezervacije smještaja svih pružatelja usluge smještaja/sve vrste smještaja
*ugovor o zakupu u kampu
*ugovor o stalnom vezu u luci nautičkog turizma
*potvrda o rezervaciji za vez u luci nautičkog turizma
*vaucher putničke agencije i dr.

Na granicama s drugim državama hrvatski granični policijski službenici odlučuju o propuštanju građana drugih država – sukladno epidemiološkim mjerama. Strani državljani mogu pisati i na e-mail Uprave za granice (uzg.covid@mup.hr) te pitati ispunjavaju li uvjete za ulazak u RH.
Ako na graničnom prijelazu u namjeri prelaska državne granice na ulasku u RH, dođe strani državljanin koji posjeduje dokumentaciju kojom dokazuje poziv gospodarskog subjekta u RH, ili poziv na poslovni sastanak potrebno mu je omogućiti ulazak u RH, i evidentirati ih u NBMIS pod kategorijom Ostalo i u napomeni napisati Poslovni razlozi. Za te putnike potrebno je upisati mjesto/adresu na kojoj će boraviti, kontakt broj telefona i vrijeme boravka-kada planiraju izlazak iz RH. Članovi njihove obitelji ili djevojke ne mogu ući u RH, osim ako se poziv ne odnosi i na njih.

Dopušta se ulazak u RH osobama koje posjeduju dokumentaciju kojom dokazuje vlasništvo nekretnine koja se nalazi u Republici Hrvatskoj ili plovila (moguće i nositelj leasinga), ili dolaze na sprovod u Republiku Hrvatsku (posjeduje odgovarajuću dokumentaciju kojom to dokazuje). Po zadovoljenju uvjeta, tim stranim državljanima omogućuje se prijelaz državne granice, evidentira ih se te upisuje mjesto/adresu na kojoj će boraviti odnosno na kojoj se nekretnina/plovilo nalazi, kontakt broj telefona i vrijeme boravka-kada planiraju izlazak iz Republike Hrvatske.

U cilju spajanja obitelji omogućen je ulazak u Republiku Hrvatsku. Na graničnom prijelazu je potrebno predočiti dokumentaciju iz koje je nedvojbeno vidljivo da ste supruga/majka… hrvatskog državljanina, npr. vjenčani list..

Hrvatski državljani kao i članovi njihove obitelji koji nemaju hrvatsko državljanstvo ne moraju dokazivati uvjete ulaska u Republiku Hrvatsku i za ulazak im je dovoljna putovnica ili osobna iskaznica.

Državljanima trećih zemalja (BiH, Srbija…) produžuje se zabrana ulaska na teritorij Hrvatske do 15. lipnja (osim pod posebnim uvjetima). Ta je odluka vezana uz odluku EU.

Procedura na hrvatskim cestovnim graničnim prijelazima

Na hrvatskim graničnim prijelazima (ulazak u državu) posljednjih dana stvaraju se kolone, čekanje nije predugo, ali ipak se čeka pa vozače zanima što se događa. Ono što vrijedi zabilježiti je da se u vrijeme pandemije kornavirusa provode ozbiljnije kontrole, a vjerojatno nema mnogo hrvatskih građana koji će policiji zamjeriti na tome. Iz nekoliko izvora (ljudi koji su putovaili) dznaje se da jedan pregled vozila i putnika s iznozemnim tablicama traje desetak minuta. Izmijenjenom Odlukom o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske omogućen je ulazak stranim državljanima u Republiku Hrvatsku ukoliko se radi o: poslovnim razlozima ili drugom gospodarskom interesu za RH i neodgodivim osobnim razlozima.

Ako se radi o poslovnom posjetu, državljani EU/EGP moraju na graničnom prijelazu pokazati dokumentaciju iz koje je vidljiv gospodarski interes za RH ili dokaz o interesu gospodarskog subjekta za ulazak te osobe ili poziv na poslovni sastanak. Pod tu kategoriju spada i dokaz o plaćenom smještaju ili rezervacija za apartman/hotel, ugovor o paušalnom zakupu prostora u kampu, rezervacija parcele u kampu, najam turističkog broda ili jedrilice, uplaćene ili dogovoreni turistički obilasci RH kao i čitav drugi spektar turistički aktivnosti, zatim suvlasnički udjeli u tvrtkama registriranim u RH, posjet stomatološkim ambulantama i sl.

Kod neodgodivih osobnih razloga strani državljani moraju imati dokumentaciju kojom se dokazuje posjedovanje nekretnine koja se nalazi u RH, plovila (moguće i nositelj leasinga), dokumentaciju iz koje je vidljivo da je dolazak u svrhu sahrane člana obitelji. Pod ovu kategoriju kao mogući razlog može biti i briga o članovima obitelji, poglavito onim starije životne dobi, dolazak zbog sudjelovanja na sudskim ročištima ili polaganja državne mature, dolazak do financijskih institucija ukoliko stranci primaju plaću ili mirovinu od RH poslodavca, vjenčanje člana obitelji i sl.

Ovim je obuhvaćena većina trenutnih zahtjeva stranaca. Obzirom da su do 15. 6. 2020. g. na snazi smjernice EK u vezi ograničavanja nebitnih putovanja državljana trećih zemalja preko vanjskih granica EU, prema toj kategoriji putnika restriktivno se postupa, a uvjeti ulaska provjeravaju se s dodatnom pažnjom. Prilikom ulaska granična policija uz provjere gore navedene dokumentacije, od stranih državljana uzima i broj telefona kao i trajanje boravka te adresu planiranog smještaja u RH kako bi u slučaju potrebe strani državljani bili dostupni epidemiolozima. Navedenim kategorijama osoba neće se određivati mjera samoizolacije obzirom da tada ne bi mogli ispuniti svrhu posjeta već se moraju pridržavati preporuka i uputa HZJZ koje će dobiti na graničnom prijelazu.

Preporuke za vozače u međunarodnom transportnom cestovnom prometu
Preporuke pročitajte ovdje.

Vozačke dozvole i tehnički pregledi vozila

Za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa najdulje 30 dana od kraja trajanja epidemije ne moraju se podnositi zahtjevi za izdavanjem nove vozačke dozvole. Stara bi se vozačka dozvola smatrala valjanom 30 dana od kraja prestanka epidemije, a isto vrijedi i za osobne iskaznice. Predlaže se da se omogući građanima da odjavu vozila, preuzimanje izrađene vozačke dozvole te obavljanje izvanrednog nadzornog pregleda, mogu obaviti najdulje 30 dana od kraja posebnih mjera zbog epidemije.

Novo radno vrijeme stanica za tehnički pregled vozila možete pogledati ovdje.

Najvažnije preporuke za vožnju u autobusima

Treba izbjegavati bliski kontakt s putnicima i njihovom prtljagom prilikom komunikacije s njima. Održavajte odgovarajući tjelesni razmak (1–2 metra) u svakodnevnom društvenom kontaktu s putnicima i drugim osobama. Ako vozači stavljaju prtljagu u prtljažni prostor, potrebno je poslije toga dezinficirati ruke. Dezinficirajte ruke prije ulaska i nakon izlaska.

Broj i raspored putnika u sjedalima je takav da omogućava propisani razmak između njih. Treba sjediti jedna osoba u redu, tako da sjede naizmjence na sasvim lijevom i sasvim desnom sjedalu. Ako je moguće, preporučljivo je da putnici koriste zaštitne maske, ako im ne smeta disanju zbog zdravstvenog stanja. Kod naplate karata potrebno je poticati plaćanje karata beskontaktnim karticama, a ako se koristi klasično kartično plaćanje ili gotovina, dezinficirati ruke nakon plaćanja.

Budite svjesni da se koronavirus (COVID-19) prenosi kapljično i kontaktom, kada zaražena osoba govori, kašlje ili kiše u blizini zdrave osobe ili dodirivanjem predmeta i površina koje su onečišćene respiratornim izlučevinama oboljele osobe, a nakon toga dodirivanjem očiju, nosa ili usta.

Održavajte higijenu nosa – prekriti usta unutarnjom stranom lakta ili papirnatom maramicom prilikom kašljanja ili kihanja i zatim baciti maramicu u kantu za otpatke oprati ruke. Dezinficirajte ruke prije ulaska i nakon izlaska.

Najvažnije preporuke za vožnju na trajektima i brzobrodskim linijama
Na brzobrodskim linijama treba ograničiti broj putnika tako da najviše 50 % sjedećih mjesta bude zauzeto tako da se održava propisani razmak, a da nema stajaćih mjesta.

Ako je to moguće, putnici na trajektu tijekom cijele vožnje trebaju ostati u svojim automobilima i ne koristiti putnički sjedeći prostor na trajektu. Putnici koji putuju bez automobila trebaju se u putničkom prostoru držati pravilnog razmaka od drugih putnika. Putnički prostor može biti popunjen do najviše 25% sjedećih mjesta.

Redovito prozračujte putnički prostor prilikom stajanja na stajalištima. Za vrijeme vožnje ventilacijom prozračujte unutrašnjost trajekta. Ako to vremenske prilike i temperatura dopuštaju, otvorite prozore tijekom vožnje. Izbjegavajte korištenje klimatizacijskih uređaja ili grijanja.

Putne informacije za vozače u tranzitu
Vozači u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne moraju više voziti u konvojima, ali se moraju kretati autocestama i koristiti točno određena odmorišta. Tijekom tranzita nije dopušteno zaustavljanje osim na sljedećim odmorištima: BP Novska jug, BP Novska sjever, BP Kozjak jug, BP Zir istok i zapad; BP Prokljan sjever, BP Draganić sjever, BP Draganić jug, BP Bačva i BP Ravna Gora.

Izvor: Dalmacijadanas.hr

DRUGE ZEMLJE EU I REGIJE

Zatvorene granice EU

Vanjske granice Europske unije (plus Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska) zatvorene su.

Mjera se odnosi na sve građane nečlanica Europske unije koji neće moći ući u EU ako nemaju dugotrajnu adresu u jednoj od država članica, ako nisu članovi obitelji građana EU ili ako nisu diplomati. I dalje će se propuštati dvosmjerni transportni promet te liječnici koji rade u EU, a žive pograničnom području u nekoj od država izvan EU. Zatvaranje granica praktički je počelo odmah u utorak nakon donošenja odluke jer je njemačka policija na aerodromu u Frankfurtu tijekom večeri počela vraćati putnike koji nisu iz EU na početne destinacije.
BiH

Od 2. travnja u 7 sati, temeljem dogovora između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, sa ciljem sprječavanja širenja zaraze virusom COVID-19, privremeno prestaje s radom 20 graničnih prijelaza s Bosnom i Hercegovinom za pogranični promet i to: Svilaj, Gejkovac, Pašin Potok, Bogovolja, Kordunski Ljeskovac, Lička Kaldrma, Bili Brig, Aržano Pazar, Dvorine, Cera, Jovića Most, Sebišina, Slivno, Podprolog, Unka, Vukov Klanac, Imotica, Slano, Hrvatska Dubica, Gabela Polje.

Osobe koje ulaze u BiH na graničnim prijelazima na području Federacije ići će u 14-dnevnu kućnu izloaciju. Sve osobe uđu u BiH na graničnim prijelazima na području Republike Srpske morat će u 14-dnevnu karantenu.

Entitetske i kantonalne policije dobile su zapovijed da migrante koji su BiH drže u kampovima i onemoguće im izlaz iz njih (u gradove, mjesta…). Za ulazak BiH potrebna je putovnica. Dvojni državljni u BiH mogu ući putovnicom ili osobnom iskaznicom BiH.

Državljani Hrvatske koji imaju nekretninu u BiH, u tu državu mogu ući s osobnom iskaznicom. Moraju imati potvrdu koja dokazuje vlasništvo.

Slovenske mjere

Slovenska granica otvorena je za državljane iz zemalja EU i Europskog gospodarskog prostora (EGP), ako u zadnjih 14 dana nisu boravili izvan Europe. Za državljane iz trećih zemalja (BiH, Srbija, Crna Gora…) ostaju ograničenja i obvezna karantena ako ulaza u Sloveniju s namjerom ostanka.

U slučaju državljana EU, njihov ulazak u Slovaniju može biti odbijen ako razvijaju simptome koronavirusa.

Slovenija će u dogovoru s državama koje imaju povoljnu epidemiološku situaciju (Hrvatska i druge države) dogovoriti olakšani prelazak granice.

Crna Gora otvara granice

Od 1. lipnja Crna Gora otvara granice. Države s kojima će otvoriti granice su Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Albanija, Grčka…

Mađarske mjere

Mađarska je zabranila ulaz u državu svim stranim državljanima. Također, Mađarska ponovo uvodi granične kontrole na austrijskim, slovačkim i slovenskim graničnim prijelazima. Mađarska će propuštati kamionski promet, odnosno opskrbna vozila uz stroge kontrole. Ta vozila se mogu kretati po strogo propisanim cestama i zaustavljati samo na unaprijed dogovorenim benzinskim stanicama.

Krajem svibnja relaksiraju se mjere na granicama za državljane EU.

Italija otvara granice

Od 3. lipnja u Italiju se može slobodno ući i iz nje izaći. Bit će ograničen ulazak u neke regije (zasad nije poznato koje). Mogući su i turistički ulasci u državu.

Italija je takozvana crvena zona i nakon svakog ulaska u tu zemlju promet će biti otežan, a povratak neizvjestan. Također, na slovenskoj granici s Italijom u tijeku je kontrola svih vozača i putnika koji nisu slovenski državljani, odnosno nemaju adresu prebivališta u toj državi, a žele u nju ući. Svi vozači i putnici morat će pokazati potvrdu o negativnom nalazu testiranja na koronavirus koji nije stariji od tri dana. Osobama koje neće imati taj nalaz na slovenskom, engleskom ili talijanskom jeziku neće biti dopušten ulazak u Sloveniju.

Austrija poduzima mjere

Putnici koji namjeravaju ostati u Austriji moraju imati potvrdu da su negativni na koronavirus (ne stariju od četiri dana). Ova mjera ne vrijedi za radnike koji svakodevno dolaze u Austriju. Tranzit je slobodan. Od 29. svibnja otvaraju se smještajni objekti, muzeji, nacionalni parkovi…

Za ulazak ili tranzit potrebno je podnijeti potvrdu s odredištem i svrhom putovanja.

Od petka 15. 5. Austrija i Njemačka popustile su kontrole na zajedničkim graničnim prijelazima, a svi putnici koji dolaze u Austriju moraju imati dokaz/potvrdu o valjanom razlogu dolaska. Od 15. lipnja u potpunosti se ukidaju kontrole na granici s većinom država s kojima Austrija graniči.

Austrija je otvorila granice s Češkom, Slovačkom i Mađarskom, kao i s Njemačkom, Švicarskom i Lihtenštajnom.

Granica s Italijom zatvorena je do daljnjega, neovisno o talijanskim mjerama.

Srbija je otvorila granice

Srbija je otvorila granice i za ulazak u tu državu nije više potreban test na koronavirus. Po ulasku u državu ne mora se u samoizolaciju.

Ukrajina, Albanija i Slovačka su zatvorili granice

Granice je zatvorila i Ukrajina – i to za strance. Također, oustvljen je sav javni prijevoz (autobusi, vlakovi i metroi).

Šivcarska je popustila dio mjera na granicama, odnosno uz predočenje dokaza moguć je ulazak u zemlju s važnim osobnim razlozima, tranzit je slobodan, a otvoranje granica trebalo bi ulijediti 15. lipnja.

Albanija je zatvorila sve granične prijelaze.

Granice je zatvorila Slovačka za sve putnike koji nemaju prebivalište u toj zemlji. Svi koji imaju dozvolu za ulazak moraju u 14-dnevnu karantenu.

Krajem svibnja relaksiraju se mjere na granicama za državljane EU.

ČEŠKA OTVARA GRANICE

Češka dopušta svojim građanima da putuju u inozemstvo zbog razloga koji nisu samo poslovni (mogu putovati i turistički), ako se pri povratu testiraju na koronavirus i idu u dvotjednu samoizolaciju.

Trenutno grđani EU mogu ući u Češku Republiku i idu 14-denvnu karantenu ili moraju pokazati negativan test na koronavirus koji nije stariji od četiri dana. Stiže najava da će od 8. lipnja Češka relaksirati režim na svojim graničnim prijelazima i omogućiti ulazak u državu. Na ulasku u zemlju državljani većine zemalja morat će pokazati negativan test na koronavirus. To se neće odnosti na državljane Hrvatske, Austrije, Slovačke i drugih zemalja za koje Česi procijene da su epidemiološki niskorizične. Dakle, hrvatski građani moći će u Češku Republiku bez važećeg testa na koronavirus.

Poljska od nedjelje ima novi režim

Od nedjelje Poljska ne dopušta ulazak onima koji nemaju adresu stanovanja u toj zemlji. Svi oni koji žive u Poljskoj, a ulaze u tu državu moraju u 14-dnevnu karantenu. Strani građni mogu u Poljsku tek u funkciji poslovnih posjeta (uz predočenje dokumentacije).

Njemačka reducira kontrole

Njemačka reducira kontrole na granicama s Francuskom, Austrijom, Švicarskom, Luksemburgom i Danskom. Od 15. 6. na navednim graničnim prijelazima kontrole će biti ukinute.

Svi njemački građani i koji se vraćaju u tu zemlju i stranci s prebivalištem moraju u karantenu od 14 dana. To se ne odnosi na pokrajinu Danju Sasku u kojoj nema karantene u slučaju povratka.

Nizozemska je otvorila granice

Granice su otvorene za državljane EU.

Francuska ograničava kretanje

Zatvaraju se francuske granice i ograničava mobilnost njezinih građana. Van iz svojih domova smiju samo zbog osnovnih potreba. Vojska će prevoziti bolesne u bolnice.

Građani EU mogu napustiti Francusku kopnenim putem i proći kroz Francusku kao tranzit. Pojedinačni, manji granični prijelazi su zatvoreni.

Španjolska zatvara granice

Španjolska je zatvorila granice za sve građane koji nemaju državljanstvo ili adresu stanovanja u toj državi.

 

 

1.100 MILIJARDI EURA Komisija predložila plan “EU-a sljedeće generacije”

– Europska komisija (EK) predložila je u srijedu Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1100 milijardi eura i instrument za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura nazvan “EU sljedeće generacije”.

Instrument se sastoji od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi.

Ukupno se za višegodišnji proračun i za instrument za oporavak i otpornost predlaže 1850 milijardi eura.

Ranije u travnju dogovorene su tri sigurnosne mreže ukupno vrijedne 540 milijardi eura. Od toga je 100 milijardi eura potpore programu očuvanja radnih mjesta SURE, 240 milijardi kreditne linije Eurospkog stabilizacijskog mehanizma i 200 milijardi jamstvenog fonda Europske investiijske banke za potporu malim i srednjim poduzećima.

Ukupno iznos tri sigurnosne mreže, VFO- i instrument za oporavak doseže skoro 2400 milijardi eura. Sav taj iznos, osim 240 milijardi kreditne linije ESM-a koji je namijenjen članicama eurozone, na raspolaganju je svim zemljama članicama.

“Plan oporavka pretvara golem izazov s kojim se suočavamo u priliku, ne samo podupiranjem oporavka, već i ulaganjem u našu budućnost: Europski zeleni sporazum i digitalizacija potaknut će stvaranje novih radnih mjesta i rast, otpornost naših društava, zdravlja i našeg okoliša. Ovo je trenutak Europe”, istaknula je u svom govoru u Europskom parlamentu predsjednica EK-a Ursulaavon der Leyen.

Predloženi paket mjera za oporavak sastojat će se od dva dijela – višegodišnjeg proračuna razdoblje od 2021. do 2027. i instrumenta za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištima kapitala uz jamstvo država članica.

Ključni dio prijedloga je podizanje gornje granice vlastitih sredstava europskog proračuna, odnosno proračunskih prihoda. Riječ je o najvišem mogućem iznosu doprinosa koji se može tražiti od zemalja članica za punjenje europskog proračuna.

U praksi je dogovoreni iznos VFO-a uvijek manji od najviše gornje granice. Trenutačno je na snazi odluka o najvišoj gornjoj granici od 1,23 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), dok je VFO za razdoblje od 2014. do 2020. dogovoren u visini od 1 posto BND-a.

Ta razlika između visine VFO-a i gornje granice vlastitiih prihoda poslužit će EK-u kao jamstvo za zaduživanje na tržištima kapitala, to jest za uspostavu instrumenta za oporavak i otpornost.

Komisija sada predlaže da se gornja granica vlastitih prihoda podigne na dva posto BND-a, a VFO u visini od oko 1, 08 posto.

Posuđena sredstva trebala bi se početi vraćati nakon 2028. , počevši od sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna, a cijeli posuđeni iznos trebao bi biti otplaćen do 2058. jer će se ići na obveznice s maksimalnim rokom dospijeća od 30 godina.

Za otplatu duga postoje samo tri načina, povećati doprinose zemalja članica europskom proračunu, smanjiti proračunske rashode ili uvesti nove poreze na europskoj razini. Komisija predlaže treću opciju, da se uvedu novi proračunski prihodi putem novih poreza.

Odluku o podizanju gornje granice vlastitih prihoda moraju ratificirati parlamenti svih članica. Komisija ističe da je cilj da se postupak ratifikacije dovrši do kraja ove godine, kako bi s 1. siječnja 2021. mogla početi posuđivati novac i prosljeđivati ga kroz programe VFO-a zemljama članicama.

To znači da ta sredstva neće biti dostupna prije početka sljedeće godine. S obzirom na težinu situaciju i intenzitet šoka koje je gospodarstvo doživjelo zbog koronakrize, Komisija predlaže rješenje kojim bi se taj problem premostio tako da se sadašnji VFO za razdoblje od 2014. do 2020. poveća za 11,5 milijardi eura.

Budući da je to povećanje ispod gornje granice vlastitih prihoda za to ne treba ratifikacija u zemljama članicama, nego samo jednoglasna odluka država članica i pristanak Europskog parlamenta.

Komisije vjeruje da je to moguće napraviti do 1. rujna, što bi značilo da bi dodatna sredstva bila dostupna već za zadnja tri mjeseca ove godine. Povećanje sadašnjeg VFO-a išlo bi uglavnom za povećanje kohezijskih sredstava i za potporu solventnosti poduzeća.

Hrvatska bi mogla računati na dodatna kohezijska sredstva već iz sadašnje financijske omotnice za koheziju, kao i na sredstva iz instrumenta za oporavak i otpornost jer spada među zemlje koje su najviše pogođene koronakrizom, poput ostalih članica u kojima turizam predstavlja znatan dio BDP-a.

Precizni izračuni koliko bi novca bilo dostupno Hrvatskoj zasad nije poznat, ali bi se trebao kretati oko 20 milijardi eura, deset milijardi iz VFO-a i sličan iznos iz instrumenta za oporavak. Od tih desetak milijardi iz instrumenta za oporavak oko 7,5 milijardi moglo bi biti bespovratna pomoć, a 2,5 milijarde u kreditima. Sredstva iz VFO-a ionako su bespovratna.

Da bi dobile potporu iz instrumenta, države članice trebat će osmisliti svoj investicijski i reformski program, koja potom ocjenjuje EK. Tražit će da ti programi budu na tragu prioriteta koje je EU postavila, poput zelene i digitalne tranzicije.

Programi moraju biti kompatibilni s ciljevima Europskog semestra te klimatskim i energetskim ciljevima. Novac se može početi isplaćivati kada se programi dogovore s Komisijom i kada prođu postupak usvajanja.

Osim instrumenta za oporavak i otpornost na raspolaganju će biti i program ReactEU, kao dodatak kohezijskoj omotnici te programu za pravedni oporavak, ruralni razvoj i mehanizam za pravednu tranziciju.

Sredstva iz programa “EU sljedeće generacije” investirat će se u tri područja.

Prvo je potpora zemljama članicama u investicijama i reformama. Sam instrument za oporavak i otpornost raspolagao bi s 560 milijardi eura, od čega 310 milijardi bespovratnih sredstava i 250 milijardi zajmova. Ta su sredstva namijenjena svim članicama, ali najveći dio dobile bi one čije je gospodarstvo najviše pogođeno i kojima najviše treba jačanje otpornosti.

Iznosom od 55 milijardi eura pojačala bi se kohezijska sredstva iz VFO-a i to bi se trebalo iskoristiti do 2022. Riječ je novoj React-EU inicijativi iz koje će kriteriji za raspodjelu sredstava biti težina socijalno-ekonomskih posljedica krize, uključujući nezaposlenost mladih i relativno bogatstvo zemlje članice.

Za Fond za pravednu tranziciju predviđeno je 40 milijardi eura, koji su namijenjeni za ubrzanje prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo. Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj bit će pojačan s dodatnih 15 milijardi eura.

Drugo područja podrazumijeva pokretanja gospodarstva poticanjem privatnih investicija. To uključuje novi instrument za potporu solventnosti europskih poduzeća u sektorima, regijama i državama koje su najviše pogođene krizom. Proračun toga instrumenta iznosio bi 31 milijardu eura, s kojim bi se trebalo mobilizirati 300 milijardi eura investicija.

Dopunjeni program InvestEU trebao bi imati 15,3 milijarde s kojima bi se mobilizirale privatne investicije u projekte diljem EU-a.

Komisija predlaže i novi instrument za strateške investicije, koji bi trebao potaknuti ulaganja do 150 milijardi eura u jačanje otpornosti u strateškim sektorima, posebice onima koji su povezani sa zelenom i digitalnom tranzicijom.

Treće područje odnosi se na zasebni zdravstveni program s proračunom od 9,4 milijarde eura koji bi trebali pripremiti EU da bude spremnija za moguću sljedeću zdravstvenu krizu.

Unutar toga područja su dvije milijarde eura za jačanje mehanizma civilne zaštite, zatim 94,4 milijarde za istraživanje u području zdravstva, za jačanje otpornosti te za zelenu i digitalnu tranziciju. U to spada i dodatnih 16,5 milijardi eura za vanjsko djelovanje, uključujući i humanitarnu pomoć.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio je srijedu da će se 19. lipnja održati fizički sastanak na vrhu država članica EU-a na kojem će se pokušati dogovoriti novi višegodišnji proračun i plan za oporavak.

Da bi prijedlozi Europske komisije prošli moraju dobiti jednoglasnu suglasnost država članica i pristanak Europskog parlamenta.

“Ovo je važan korak u procesu donošenja odluke. Mi ćemo to pitanje razmatrati na redovitom Europskom vijeću 19. lipnja. Treba učiniti sve da dođemo do dogovora prije ljetne stanke”, izjavio je Michel.

Pozvao je države članice da “brzo prouče prijedloge Komisije i da konstruktivno rade na kompromisu u najboljem interesu Unije”.
Hina

IZ PAŠALIĆEVE ARHIVE Utakmica Narodnjaci-Zabavnjaci iz 1991.godine

Zavirivši u arhivu Makarske televizije pronašli smo još jedan rijetki biser kojeg je jednom u vremenu zabilježio Željko Pašalić. Naime, u kolovozu 1991.na tadašnjem rukometnom terenu odigrana je malonogometna utakmica Narodnjaci vs Zabavnjaci.

Da ne pobrkamo s današnjim pojmovima, “Narodnjaci’ su bili ljubitelji klapske pjesme, dok je Zabavnjake činila ekipa pjevača s Makarske rivijere pojačana Žerom, pjevačem Crvene Jabuke. Bilo je tu svega, što ćete vidjeti u snimci. Od grubih startova, pogođenih stativa i liječničkih intervencija do performansa Ivice Mijačike koji se pojavio u… najbolje da pogledate.
O. F. /screenshot Makarska televizija

GLOBALNA ANKETA: Svaki šesti mladi radnik izgubio posao tijekom pandemije

Svaka šesta mlada zaposlena osoba izgubila je posao tijekom pandemije koronavirusa, pokazala je anketa Međunarodne organizacije rada (ILO).

UN-ovo tijelo smješteno u Ženevi također je utvrdilo da kriza uzrokovana Covidom-19 smanjuje šanse mladih da se uključe na tržište rada.

Deset posto studenata očekuje da neće moći završiti svoje trenutno školovanje, a polovica je rekla da će im školovanje biti odgođeno.

“To izaziva veliku zabrinutosti za dobrobit mladih ljudi”, rekao je generalni direktor ILO-a Guy Ryder u online brifingu za novinare, govoreći o “karantenskoj generaciji” koja će se suočiti s manjim nadnicama i većom nezaposlenošću u idućim godinama.

U anketi je sudjelovalo više od 11.000 ispitanika između 18 i 29 godina.

ILO je istaknuo da je globalna nezaposlenost mladih prošle godine i prije koronakrize bila 13.6 posto, više nego prije globalne financijske krize 2008.
Hinab/foto Pixabay

POVRATAK NA STARO MOGAO BI BITI POČETKOM LIPNJA Vlasnici nekretnina u Bosnu i Hercegovinu mogu i s osobnom

Mada se očekivalo da će otvaranjućrm hrvatske granice s Bosnom i Hercegovinom ljudi s jedne i druge strane granice masovno krenuti “preko”, to se ipak nije dogodilo s obzirom na to da je promet i dalje ograničen. Na većini graničnih prijelaza, pa tako i onom u Slavonskom Brodu, gužvi nema. Na granici su tek rijetki putnici, odvija se većinom teretni promet i prođe tek pokoji automobil. Ipak, hrvatski državljani koji imaju nekretninu u susjednoj državi dočekali su dobre vijesti, budući da granicu sada mogu prelaziti samo s osobnom iskaznicom.

– Situacija se mijenja iz dana u dan, ali prema trenutačno važećim odlukama i izjavi koju sam dobio od voditeljice službe za granicu, hrvatski državljani koji imaju poljoprivredno zemljište i nekretnine mogu u Bosnu i Hercegovinu ići s osobnom iskaznicom. Dakle, njima više ne treba putovnica, ali moraju imati dokument kojim dokazuju vlasništvo nad nekretninom – potvrdio je Damir Brezić, policijski službenik za odnose s javnošću u PU brodsko-posavskoj.

Prema nekim najavama, potpuno otvaranje granica i povratak na stanje prije pandemije mogli bi uslijediti početkom lipnja – piše Večernji list.
M. D. /foto Pixabay

ČEKA SE DAN D: Europske zemlje ovisne o turizmu iščekuju otvaranje granica 15. lipnja

– Ponedjeljak 15. lipnja europski je ‘Dan D’ za turizam uoči ljetne sezone, komentirao je u utorak talijanski ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio najavljeni datum ponovnog otvaranja zemalja EU-a nakon tri mjeseca izolacije zbog pandemije koronavirusa.

Turizam je važan, ako ne i najveći izvor prihoda većine mediteranskih zemalja poput Italije, Španjolske, Hrvatske, Portugala i Grčke.

“Radimo na tome da se 15. lipnja ponovno svi zajedno pokrenemo u Europi: 15. lipnja je pomalo kao europski ‘Dan D’ za turizam”, rekao je Di Maio za javnu televiziju RAI.

Njemačka planira omogućiti turistima planiranje putovanja u 31 europsku zemlju od 15. lipnja čime bi se okončala neviđena direktiva protiv svih međunarodnih putovanja.

Ograničenje putovanja trebalo bi se, osim unutar EU-a, ukinuti i za Veliku Britaniju te četiri članice šengenskog prostora – Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn, navodi se u prijedlogu koji je vidio dpa.

Plan bi već u srijedu mogao odobriti kabinet kancelarke Angele Merkel.

Italija pregovara s Austrijom koja je odbila otvoriti njihovu zajedničku granicu, rekao je Di Maio, no uvjeren je da će njemački turisti moći proći granicu.

Hrvatska, Slovenija i Grčka već su ukinule neka ograničenja putovanja i objavile planove o većem otvaranju na temelju bilateralnih sporazuma i epidemiološke situacije u pojedinim zemljama.

Slovenija je u utorak ukinula zabranu ulaska turista iz EU-a i šengenskog prostora, dopuštajući svima koji su rezervirali hotelski smještaj da slobodno uđu u zemlju, objavila je novinska agencija STA.

Državljani drugih zemalja i dalje trebaju u karantenu uz iznimku uglavnom onih koji su samo u tranzitu.

Slovenija je 15. svibnja postala prva europska zemlja koja proglasila kraj epidemije koronavirusa.

Grčka je, uz kontinuirani oporavak svog krhkog gospodarstva ovisnog o turizmu, već objavila popis zemalja, među njima i one koje nisu u EU čiji će državljani moći ulaziti u zemlju od 1. lipnja. Neće se morati testirati na koronavirus ili otići u izolaciju.

Hrvatska je također objavila da će u petak početi otvarati svoje granice za turiste iz više članica EU-a.

Češka, Slovačka i Mađarska dogovorile su slobodna putovanja samo svojih državljana u te tri europske zemlje pod uvjetom da se vrate u matičnu zemlju u roku od dva dana. Tko prekrši vremensko ograničenje morat će dva tjedna u karantenu.

I dalje je otvoreno pitanje tko će nadzirati različite pristupe i postaviti neke standarde.

Berlin traži zajednički pristup EU-a i mogao bi predložiti metodu praćenja širenja lokalnih infekcija već uvedenu u toj zemlji.

Prema toj metodi, lokalitet se mora vratiti strožim mjerama ako se pojavi više od 50 novih slučajeva koronavirusa na 100.000 ljudi u tjedan dana.

U njemačkom prijedlogu navodi se da Europska komisija treba osmisliti proceduru za procjenu poduzetih mjera zaštite.
Hina /foto Pixabay

NA GRANIČNIM PRIJELAZIMA GUŽVA Najviše njemačkih i slovenskih tablica, dolaze s vaučerom ili potvrdom rezervacije

Na graničnim prijelazima sa Slovenijom u više traka se ulazilo u Hrvatsku. Među putnicima su i prvi turisti – najviše ih je iz Njemačke i Slovenije – donosi Dnevnik.hr . Turizam se vraća na mala vrata, a turisti – spremni za novo normalno doba. “Putovnice i rezervaciju kampa smo predočili”, kazao je Nijemac Ralph.

Osim preko Rupe turisti su i preko Bregane krenuli na more. “Idemo u kamp, oprezni smo, a tamo ćemo sve sami sebi pripremati, tako da se osjećamo sigurno kao kod kuće”, rekla je Beate iz Njemačke.

Prijelaz na Bregani koristili su danas i državljani Bosne i Hercegovine na putu za svoju domovinu. “Moji su otišli prije mene i rekli su da ide sve bez problema”, navodi Zuhdija.

Neki su granicu prešli tek iz drugog pokušaja jer policajci na granici strogo se drže pravila. “Ja sam u srijedu već bila tu pa su me vratili zato što nisam imala izvadak iz knjige tako da sam danas sve pribavila i nadam se da će biti ok”, rekla je Mirjana iz Slovenije.

Za vikend su stigli i vlasnici apartmana i plovila u Hrvatskoj. “Kuću imam u Nerezinama kod Maloga Lošinja pa idemo dolje”, otkriva Juro iz Njemačke. “Išli smo mi prošli tjedan i nije bilo nikakvih problema”, kazala je Anamarija iz Slovenije.

Dolaze s vaučerom ili potvrdom rezervacije

Turisti koji dolaze s vaučerom ili potvrdom rezervacije slobodni su čim dođu otići na plažu dok neki hrvatski državljani moraju u samoizolaciju.

“Nemamo različite kriterije, ali epidemiološka indikacija kriterije je u određivanju toga da li treba neko otići u izolaciju i kada i kako provjeriti njegovo stanje kako bi bili sigurni da svoj posao obavljamo kako treba”, objašnjava prof. dr. sc. Vladimir Mićović, član Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije.

A na domaćinima je ovoga ljeta velika odgovornost. “Domaćini moraju biti na neki način na usluzi tim ljudima, pripomoći ukoliko se njihovo zdravstveno stanje pogorša ili se nešto dogodi. Oni moraju biti na usluzi da ostvare taj kontakt s liječnikom prije svega u tom slučaju s epidemiologom”, dodaje Mićović.

Ekipa Dnevnika Nove TV provjerila je na graničnom prijelazu Rupa je li turistima jasno što trebaju pokazati na granici te kako se trebaju ponašati s obzirom na epidemiju kad uđu u Hrvatsku.

“Turistima je jasno što je potrebno za ulazak u Republiku Hrvatsku. Znaju da su dobrodošli i da ih čekaju rezervirana mjesta. Na ulasku dobiju letak na četiri jezika s uputama kako se ponašati i pravilima koja moraju poštivati. Tu piše sve o obaveznom često pranju ruku, socijalnoj distanci, mjerenju temperature u jutarnjim satima prvih 14 dana boravka kod nas.

Nijemci poštuju vrlo strogo sva pravila, dolaze na granicu s fasciklima. Neki od Slovenaca znaju zaboraviti dokumente pa ih policajci vraćaju natrag. Sve je više vozila iz dana u dan, s njemačkim, austrijskim i slovenskim oznakama. Talijana još nema s obzirom na to da su još uvijek zatvorene njihove granice.

M. D. /screenshot dnevnik.hr

U prvom tromjesečju hrvatski BDP možda porastao, no slijedi duboka recesija

Analitičari su podijeljeni u procjenama je li u prvom tromjesečju hrvatsko gospodarstvo palo ili poraslo, no za cijelu ovu godinu dvojbi nemaju – recesija će zbog koronakrize biti dublja od one za financijske krize 2009.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu 2020., a šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, podijeljeni su u procjenama.

Tako njih troje očekuje rast između 0,5 i 1 posto, a troje pad između 0,5 i 4 posto.

Pokažu li se procjene o rastu točne, bio bi to najsporiji rast od kraja 2014. Padne li BDP, bit će to prvi pad od polovice iste godine.

Rast potrošnje usporava

Svi se u anketi slažu da gospodarstvu i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na to ukazuju podaci o rastu prometa u trgovini na malo u prva tri mjeseca ove godine za 0,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je, doduše, najsporiji rast posljednjih godina, no ipak je pružio podršku gospodarstvu.

„Nastavak rasta osobne potrošnje, odnosno djelatnosti vezane uz trgovinu te građevinarstvo trebali bi dati najveći pozitivan doprinos godišnjoj stopi rasta gospodarstva”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

S druge strane, pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do velikog pada potrošnje u tom razdoblju, a posebice turizma, koji je pogođen zabranama putovanja u svijetu.

Tako je, prema podacima iz sustava eVisitor, u prva tri mjeseca ove godine došlo ukupno 635 tisuća turista, što je 33 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja pao za 20 posto, na 1,9 milijuna.

Jasno je da je negativno na domaće gospodarstvo utjecao i pad industrijske proizvodnje. U prva tri mjeseca ove godine proizvodnja je potonula 4,2 posto na godišnjoj razini.

Izvoz je, pak, stagnirao na godišnjoj razini jer se u ožujku međunarodna trgovina usporila zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

U drugom kvartalu slijedi pad BDP-a od 20 posto?

I dok su u procjenama o prvom kvartalu podijeljeni, analitičari su suglasni da u drugom, zbog paralize većine gospodarskih aktivnosti u travnju, slijedi najveći pad gospodarstva od 2000. godine, od kada DZS vodi te podatke.

U anketi Hine analitičari u prosjeku u drugom kvartalu očekuju pad za 20,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a njihove se procjene pada kreću u rasponu od 15 do 25 posto.

To je znatno više od 8,8 posto, dosad najvećeg pada BDP-a, zabilježenog u prvom tromjesečju 2009. godine na početku financijske krize.

„Takav rezultat očekujemo zbog velikog dijela gospodarstva u ‘lockdownu’, pada potrošnje (pada prosječnih plaća i zatvorenih trgovina), pada industrijske proizvodnje, ugostiteljstva i smještaja te turizma”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

Još nema konkretnih podataka o potrošnji, izvozu ili proizvodnji na početku drugog tromjesečja, no jasno je da je koronakriza umrtvila većinu aktivnosti, posebice turizam.

Prema podacima eVisitora, u Hrvatskoj je u travnju bilo samo 9.500 turista, 99 posto manje nego godinu dana prije, dok je broj noćenja pao za 88 posto, na 392.000.

„Osim epidemiološke slike, na turizam će se negativno odraziti i pad raspoloživog dohotka domaćeg i stranog stanovništva. U obzir treba uzeti i kako je značajan udio domaće radne snage bio prisiljen iskoristiti godišnje odmore tijekom travnja”, smatra jedan od analitičara u anketi Hine.

Osim izostanka turističkih prihoda, na potrošnju će negativno utjecati i slabost plaća. Prema podacima DZS-a, u ožujku je prosječna isplaćena neto plaća u pravnim osobama iznosila 6.713 kuna. To je, doduše, 0,8 posto više na godišnjoj razini, ali 1,3 posto manje u odnosu na veljaču.

Očekuje se, također, oštar pad izvoza i uvoza roba i usluga zbog višemjesečne blokade međunarodnog prometa i recesije u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj…

Tako je talijanski BDP u prvom tromjesečju potonuo 4,7 posto na kvartalnoj razini, što je njegov najveći pad od 1995., dok je njemačko gospodarstvo palo 2,2 posto, najviše od globalne financijske krize 2008.

„Povrh pada prihoda od turizma, znatan pad robne razmjene u svijetu također utječe na Hrvatsku, što već vidimo iz podataka robne razmjene za ožujak”, navodi jedan od analitičara u anketi.

Slijedi dublja, ali kraća recesija nego za financijske krize

Nakon očekivanog potonuća u drugom tromjesečju, u drugom dijelu godine pad gospodarstva bit će ublažen zbog popuštanja restriktivnih mjera i normalizacije aktivnosti.

„Očekujemo da se tijekom ljeta turizam počne oporavljati i dosegne do kraja godine 30 posto prihoda najboljih godina. Ne bude li tako, i oporavak bude puno sporiji, očekuje nas i veći pad”, ističe jedan od analitičara.

Prema anketi Hine, šest analitičara procjenjuje u prosjeku da bi pad gospodarstva u cijeloj 2020. godini mogao iznositi 10,5 posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 7,5 do 12,5 posto.

Bit će to veći pad nego 2009. godine, kada je na početku financijske krize gospodarstvo potonulo dosad rekordnih 7,4 posto.

I sama Vlada očekuje veći pad gospodarstva nego 2009., pa tako procjenjuje da će BDP potonuti 9,4 posto.

Europska komisija, pak, procjenjuje da će ove godine hrvatsko gospodarstvo pasti za 9,1 posto, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje pad od 9 posto.

I dok će pad u ovoj godini vjerojatno biti dublji nego za globalne financijske krize, očekuje se da će ova recesija trajati kraće. Tadašnja recesija protegnula se na šest godina, dok se ovoga puta rast gospodarstva očekuje već iduće godine.

Nenad Bach/Hina

UN: Zbog odgode cijepljenja rizik od ospica i polija za 80 milijuna djece

Za oko 80 milijuna djece diljem svijeta postoji opasnost od zaraze ospicama ili dječjom paralizom, bolestima za koje postoji cjepivo, ali je pandemija novog koronavirusa poremetila redovite programe cijepljenja u najmanje 68 zemalja, upozorile su u petak agencije UN-a.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), UNICEF i GAVI, međunarodna organizacija za programe vakcinacije u siromašnim zemljama, uoči svjetskog samita posvećenog cijepljenju 4. lipnja izdale su priopćenje u kojem upozoravaju da je pandemija uvelike poremetila redovito cijepljenje djece do prve godine života u 68 zemalja, njih oko 80 milijuna.

Zbog ograničenja putovanja, kašnjenja isporuka medicinskog materijala, nevoljkosti roditelja da napuste domove zbog mogućeg izlaganja koronavirusu te nedostatku zdravstvenih radnika, došlo je do prekida i poremećaja “bez presedana” u redovitim akcijama procjepljivanja djece, ističu međunarodne organizacije.

“Ne možemo dopustiti da se borba protiv jedne bolesti vodi na uštrb velikog napretka u borbi protiv drugih bolesti koje se još k tome mogu i spriječiti”, kazala je izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore.

Fore upozorava da se cijepljenje mora ponovo pokrenuti kako jednu smrtonosnu zarazu ne bi zamijenili drugom.

S obzirom na aktualnu borbu protiv covida-19, većina zemalja usredotočena je na očuvanje zdravlja zdravstvenih radnika zbog čega se svi moramo pridržavati strogih pravila fizičkog distanciranja.

WHO je u travnju podsjetio da je, iako su zdravstveni sustavi i zdravstveni radnici u prvim linijama borbe protiv koronavirusa preopterećeni, cijepljenje protiv raznih već poznatih uzročnika zaraznih bolesti ključno za globalno spašavanje života.

Hina / foto Pixabay

CENTAR ZA NESTALU I ZLOSTAVLJANU DJECU Iz obiteljskog doma ili ustanova u Hrvatskoj lani je bježalo 1.461 dijete

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu upozorio je u petak kako su odbjegla djeca u riziku da postanu žrtve zlostavljanja, iskorištavanja i trgovine ljudima, a samo lani u Hrvatskoj je zabilježen 1461 bijeg (udaljenje) djece iz obiteljskog doma ili ustanova.”U Hrvatskoj je tijekom 2019. po statistici MUP-a zabilježeno 326 udaljenja djece iz obiteljskog doma i 1135 iz odgojnih ustanova. U čak 38 slučajeva udaljenja iz obiteljskog doma dijete je bilo mlađe od četrnaest godina, a posebno zabrinjava podatak da je u osam slučajeva nad djetetom za vrijeme bijega počinjeno kazneno djelo”, priopćio je taj Centar u povodu Međunarodnog dana nestale djece, 25. svibnja.

Centar vodi posebnu telefonsku liniju 116000 – nacionalni broj za prijavu nestale djece u svrhu zaštite najmlađih sugrađana.

“Nestanak djece smatra se jednom od najrizničnijh situacija u kojoj se nad djetetom mogu počiniti razna kaznena djela, kao što su zlostavljanje, iskorištavanje ili trgovina ljudima”, ističe se u priopćenju.

Dodaje se da se rad europskih centara usmjerava u borbu i prema zaštiti djece na internetu, kao jednom od rizičnih čimbenika da dijete bude žrtva otmice ili trgovine ljudima. Centar je usmjeren i na kampanje podizanja svijesti o potencijalnim opasnostima koje se mogu javiti tijekom bijega djeteta.

“Od samih početaka zalažemo se za kvalitetniju suradnju policije, centara za socijalnu skrb, ustanova koje pružaju smještaj djeci i ostalih relevantnih tijela, a posebno za uspostavu tzv. ‘Amber Alert’ sustava koji funkcionira u većini europskih zemalja kao jedan od odličnih alata za brzi pronalazak djeteta”, stoji u priopćenju Centra.

Uspostava ‘Amber Alert’ sustava omogućila bi kombiniranu akciju prekida programa na svim televizijskim i radijskim postajama zbog obavijesti o nestanku djeteta, te paralelno upozorenje istog sadržaja na informativnim panelima kolodvora, autocesta, aerodroma i sl.

“Najveći pokazatelj napretka društva upravo je izgradnja odnosa i pružanje pomoći onim najranjivijima – našoj djeci”, zaključuje se u priopćenju.

Hina / foto Pixabay

ECDC: Europa se mora pripremiti za drugi val epidemije

DRUGI VAL KORONAVIRUS ANDREA AMMON Europa se mora pripremiti za drugi val novog koronavirusa, upozorila je direktorica Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Andrea Ammon u trenutku kada su brojne države počele ublažavati mjere ograničenja.

“Nije pitanje hoće li doći do drugog vala zaraze već kada i kojih razmjera će biti”, rekla je Andra Amnon u razgovoru u četvrtak za britanski dnevni list The Guardian.

“Virus je oko nas i kruži više nego u siječnju i veljači”, dodala je i naglasila da podaci o imunitetu stanovništva nisu ohraburjući jer je “85 do 90 posto” i dalje izloženo zarazi covidom-19.
“Ne želim iznijeti katastrofalnu sliku, ali mislim da moramo biti realni. Sada nije trenutak za potpuno opuštanje”, dodala je.
Europa je pandemijom najzahvaćeniji kontinent s blizu 2 milijuna slučajeva zaraze, od kojih je umrlo 169.932, uglavnom u Velikoj Britaniji, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, prema podacima agencije France presse u četvrtak.

Ukupno ja na planetu više od 5 milijuna zaraženih, od kojih je umrlo 328.220.
Centar za prevenciju, mala agencija EU-a bazirana u Švedskoj koja ima savjetodavnu ulogu u kontroli zaraznih bolesti, navela je početkom svibnja da je početna faza prijenosa dosegla vrhunac, uz pad novih slučajeva zaraze u većini zemalja EU-a.

Dok brojne europske zemlje ukidaju ograničenja, Andrea Ammon drži da bi drugi val mogao biti blaži ako ljudi nastave poštivati pravila socijalne distance.

“Umorni od ograničenja, posebice sada kad se jasno vidi manji broj oboljelih, ljudi misle da je gotovo. Ali nije”, upozorila je.

(Hina)

PLENKOVIĆ: Broj županija ostaje isti, moguća reforma općina

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u četvrtak da HDZ ima vrlo jasnu poziciju da broj županija ostaje isti, ali da su u stranci vodili rasprave o modelima reformi na razini općina.”Županije su ustroj moderne i suvremene Hrvatske. One su s nama od 1993. i imaju 27 godina tradicije. HDZ, koji je na prošlim izborima imao 13 od 20 župana, ima vrlo jasnu poziciju da županije ostaju. Tu nema dileme niti je ta tema ikada dolazila u pitanje”, rekao je Plenković nakon sjednice Vlade, odgovarajući na pitanje zašto HDZ misli da je maloj državi poput Hrvatske i dalje potrebno 20 županija plus Grad Zagreb.

Kada je riječ o općinama, istaknuo je da su na Nacionalnom vijeću stranke vodili rasprave gdje je ministar uprave Ivan Malenica predlagao različite modele reformi na razini općina. Neke od ideja su i manji broj lokalnih dužnosnika na izborima 2021. godine.

“Razumijemo taj problem i idemo ga rješavati”, poručio je.

Upitan može li, zbog stabilnosti, zamisliti Vladu u kojoj su HDZ, Miroslav Škoro, Ivan Penava i Milorad Pupovac, odgovorio je da je još rano od toga kako će izgledati buduća parlamentarna većina.

Smatra da će građani, a osobito poduzetnici, prepoznati da su osigurali političku stabilnost i predvidljivost. Podsjetio je da je to bio ključ njihove političke poruke 2016., ali i na sva postignuća ove Vlade. Dodao je da na izbore idu u trenutku u kojem su zaokružili ono što je bilo bitno i što su rješavali kroz mandat.

Iduća parlamentarna većina će se formirati nakon što hrvatski građani odluče kome će dati povjerenje, a građani imaju izbor, smatra, da gledaju aktere ove Vlade, koji su imali vrlo konzistentan rad na točkama koje su poboljšale kvalitetu života, ili one koji nemaju kredibilitet.

“Sva postignuća su činjenice i možete birati između onih za koje znate tko su i što su, što su ostvarili iza sebe, plus kako su se snašli u krizi (…) ili one koji se uopće ne bave tim temama, a imaju neke druge teme koje ne bi pomogle kvaliteti života ili nemaju kredibilitet na konkretnim postignućima. Mislim da prepoznajete i jedne i druge”, poručio je Plenković.

Rekao je da nije spreman koalirati sa svima, već da će HDZ, kada dođe u tu poziciju, Vladu formirati s partnerima koji su svjetonazorski i programski bliski te poručio da su to “dva elementa kojima se uvijek vode”.

Na komentar da u ovoj Vladi HNS nije bila svjetonazorski bliska stranka, Plenković je uzvratio da su pronašli zajedničke programske točke.

Na pitanje znači li to da mogu koalirati s bilo kime, pa i SDP-om ako će se programski složiti, odgovorio je ironijom.

“Sa SDP-om, nakon svih izjava s naše strane, nakon sjajnih, konstruktivnih, kulturnih, pristojnih, fantastičnih, divnih izjava čelnika SDP-a, osobito prema predsjedniku Hrvatskog sabora, mislim da unutar HDZ-a sve pršti od želje za koalicijom s SDP-om”, rekao je.

Što se tiče prijedloga županijskih organizacija HDZ-a za izborne liste, Plenković je rekao da će prijedlozi vjerojatno stići tijekom vikenda te da imaju vremena s obzirom na to da je rok za prijave kandidatura i kandidacijskih lista otprilike 15. lipnja.

“Sigurno će biti puno više kandidatkinja i kandidata nego što ih na liste može stati. Vidjet ćemo tko će biti predložen, konačnu odluku donose najviša tijela stranke. Nacionalno vijeće potvrđuje listu kandidatura, a kao predsjednik stranke imat ću neki utjecaj na to kako će izgledati liste”, rekao je.
Hina / screenshot

Istraživanje pokazalo da je Švedska daleko od kolektivnog imuniteta

Švedsko istraživanje pokazalo je kako je do kraja travnja samo 7,3 posto stanovnika Stockholma razvilo antitijela na koronavirus, što bi moglo pojačati bojazni da odluka da se Švedska ne zatvori zbog koronavirusa neće tako brzo dovesti do kolektivnog imuniteta.

Tu je strategiju zagovarao glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell. On je dao preporuku da se protiv širenja virusa koriste dobrovoljne mjere, za razliku od drugih država koje su uvele obavezne mjere i karantenu.

U Švedskoj su tako ostale otvorene većine škola, restorana, kafića i poslovnica, čak i dok je veći dio Europe bio zatvoren. Broj mrtvih od covida-19 je u Švedskoj mnogo veći nego u drugim nordijskim državama, iako manji nego u zemljama poput Velike Britanije, Italije i Francuske.

Broj pacijenata na intenzivnoj njezi u Švedskoj je pao za trećinu otkad je krajem travnja imao svoj vrhunac, a zdravstvene vlasti tvrde da epidemija usporava. No Švedska je u posljednjih sedam dana zabilježila najveći broj mrtvih po glavi stanovnika u Europi.

Istraživanjem o antitijelima htjelo se utvrditi postoji li potencijal za kolektivni imunitet, odnosno je li dovoljan broj u populaciji razvio imunitet, čime bi se zaraza prestala širiti.

Švedska zdravstvena agencija u srijedu je rekla da se rezultati tog istraživanja poklapaju s njihovim modelima da je gotovo trećina Stockholma zaražena, objasnivši kako je studija provedena prije puno vremena te se bolest u međuvremenu još proširila.

„Malo je manje nego što smo očekivali, no ne puno, možda za jedan do dva postotna boda“, kazao je Tegnell.

No, koncept kolektivnog imuniteta nije još ispitan u slučaju koronavirusa te se ne zna koliko traje imunitet od zaraze kod oporavljenih pacijenata.

Istraživanje je rađeno na temelju 1,1 tisuća testova iz cijele Švedske, a objavljene su samo brojke za prijestolnicu.

Švedsko zdravstvo isticalo je da kolektivni imunitet nije cilj sam po sebi, nego da je svrha strategije usporiti širenje virusa kako ne bi preplavio zdravstveni sustav, no ne i potpuno ga suzbiti.

Švedski stručnjaci tvrdili su da države koje su uvele potpune karantene kako bi spriječile izloženost virusa dolaze u opasnost ponovnih izbijanja zaraze.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je države da se ne oslanjaju na stvaranje kolektivnog imuniteta, odnosno “imuniteta krda”. Prošli tjedan je objavila da su svjetska istraživanja pokazala da su antitijela pronađena u samo između 1 i 10 posto populacije, što se poklapa s nedavnim rezultatima u Španjolskoj i Francuskoj.

Među kritičarima pristupa svoje države je Bjorn Olsen, profesor zaraznih bolesti na sveučilištu u Uppsali koji smatra da je koncept kolektivnog imuniteta „opasan i nerealan“ u slučaju covida-19.

„Mislim da je imunitet krda daleko od nas, ako ga ikad i postignemo“, rekao je za Reuters nakon objave rezultata istraživanja.

U Švedskoj je trenutno zaraženo više od 30 tisuća ljudi, a preminulo je njih 3831, što je tri puta više od zbroja smrtnih slučajeva u Danskoj, Norveškoj, Finskoj i na Islandu.

Hina

ŽELJKO PAŠALIĆ SAČUVAO USPOMENU NA DRAŽENA RIČLA Malo prije tragedije kod Jablanice, prvi pjevač Crvene Jabuke uživao je na tučepskoj plaži

Jedan od najtragičnijih događaja koji su tijekom 1980-ih godina pogodili tadašnju Yu rock scenu bila je pogibija dvojica članova tada rastućih glazbenih zvijezda, sarajevske grupe Crvena Jabuka. Na putu prema Mostaru gdje su te večeri trebali održati koncert, 18.rujna 1986.godine dogodila se prometna nesreća kod Jablanice u kojoj je na mjestu poginuo basist grupe Aljoša Buha, dok je pjevač Dražen Ričl s teškim ozljedama prebačen u bolnicu u Beogradu, gdje je preminuo desetak dana kasnije, 1.listopada. Ova tragedija uvelike je obilježila karijeru Crvene Jabuke, koja će u idućim godinama do početka rata izrasti u jednu od najpopularnijih grupa u tadašnjoj državi, a karijera im traje i danas.

Makaranima je odavno poznato da grupa Crvena Jabuka od svojih početaka održavala posebnu vezu s našim krajem, a o čemu svjedoči i ova jedinstvena snimka koju je davno snimio, a sada napokon i objavio – a tko drugi – Željko Pašalić. Nastala na tučepskoj plaži upravo 1986., prikazuje Dražena Ričla te Dražena Žerića Žeru (u to vrijeme klavijaturista grupe) kako zajedno s Pašalićem i njegovom obitelji uživaju u ljetnom popodnevu. Uz sve nosi i dodatnu simboliku time što je to bio njihov posljednji zajednički odmor na Makarskoj rivijeri te, ispostavit će, i posljednje zajedničko guštanje na našim plažama.Ričl će ostati upamćen među fanovima sarajevske grupe, za koju je napisao i brojne pjesme, između ostalih i jedan od njihovih najvećih hitova Tugo, nesrećo.
O.F. / screenshot Makarska televizija

FOTO

FOTO Morski đir – pogled s pučine

Naša ekipa provozala se brodom kako bi vam prenijeli dojmove života u gradu, odnosno njegovom obalnom pojasu. Na plažama, stijenama i vidikovcima ali i...