IZDVOJENO

ISTRAŽIVANJE: Što je najviše nedostajalo Hrvatima u doba pandemije

Hrvatskim građanima u okolnostima izazvanih pandemijom najviše nedostaje druženje s dragim ljudima (78 posto), izleti i putovanja (48 posto) te ispijanje kave u kafićima (44 posto), potvrđuje istraživanje agencije Hendal i tvrtke Franck. Iz Francka su u subotu priopćili da je, po istraživanju provedenom početkom svibnja, građanima ova izvanredna situacija u zemlji donijela mnoge promjene, no ljubav prema omiljenom crnom napitku nije se promijenila.

Epidemija koronavirusa, dodaju, negativno je utjecala na 87 posto građana, ponajviše na stanovnike Dalmacije, ali i na njihov emotivni život, pa tako većina u posljednjim mjesecima od kada traje epidemija osjeća nezadovoljstvo (53 posto) te ljutnju (29 posto) i žalost (29 posto).

Za muškarce epidemija uglavnom izazvala dosadu, za žene tugu

Čak 34 posto građana, prvenstveno muškarci, navodi da su epidemija i restrikcije koje su došle s njom izazvali dosadu u njihovom svakodnevnom životu, dok se 28 posto osjećalo usamljeno, ali i tužno, što posebno ističu žene.

Oko trećine ispitanih (34 posto) nastoji zadržati pozitivan stav i gaje nadu da će se život brzo vratiti u normalu.

Da hrvatski građani s veseljem iščekuju popuštanje restriktivnih mjera i ponovno otvaranje kafića i terasa govori podatak da će ih 47 posto već u prvom tjednu otvaranja posjetiti kafić kako bi popili svoju omiljenu kavu, dok ih trećina navodi kako će ipak pričekati s odlaskom dok se situacija ne stabilizira.

Kada se otvore, u kafićima će se najviše pripremati kava. Naime, napitak koji će većina (71 posto) prvo naručiti bit će upravo kava, a 57 posto njih voljelo bi je popiti s prijateljima te s partnerom ili partnericom (32 posto), uz strogo pridržavanje mjera i uputa Stožera.

Ispijanju kave u kafićima najviše se vesele Dalmatinci

Ispijanju kave u kafićima vesele se stanovnici svih regija Hrvatske, a posebice stanovnici Dalmacije, pa će tako 65 posto građana po otvaranju kafića prvo naručiti kavu.

Kriza izazvana koronavirusom nije imala značajnog utjecaja na navike 63 posto građana kada su rituali ispijanja kave u pitanju, o čemu svjedoči podatak da će 66 posto građana, koji inače imaju naviku posjećivanja kafića, nastaviti s tom navikom u podjednakoj mjeri kao i prije epidemije.

Tijekom restrikcija, za 47 posto ljubitelja kave promijenilo se samo mjesto ispijanja kave.

Inače, ranije Hendalovo istraživanje, također realizirano u suradnji s Franckom, u listopadu prošle godine pokazalo je da je Hrvatska zaista zemlja kavopija te je “idemo na kavu“ i dalje daleko najčešći (87,5 posto) poziv na druženje u Hrvata.

Najpopularnije vrste kave su mljevena (turska) kava i espresso u kafiću koje pije gotovo 70 posto ispitanih građana, a kada se spomene kava 28 posto građana kao prvu asocijaciju navodi jutro, 16 posto buđenje, 15 posto miris, dok 14 posto njih spominje Franck, stoji u priopćenju.

Hina / Foto: Duje Antonini

STRUČNI RAD: Utjecaj koronavirusa na hrvatski turizam

Novi stručni rad o širenju koronavirusa u svijetu i utjecaju na hrvatski turizam napisao je prof.dr.sc. Zoran Klarić s Instituta za turizam – donosi portal HR Turizam. Imajući u vidu da je mobilnost stanovništva u kojem osobitu ulogu imaju turistička kretanja glavni uzročnik brzog širenja koronavirusa u svijetu i pogotovo Europi, postavlja se pitanje što će biti s hrvatskim turizmom u bliskoj budućnosti, navodi Klarić u uvodu u stručni rad. Iako su preciznije prognoze vrlo nezahvalne s obzirom na brojne nepoznanice vezane uz širenje koronavirusa, sasvim je sigurno da će čak i pod preduvjetom posustajanja zaraze u idućim mjesecima broj turista u Hrvatskoj biti drastično manji nego 2019. godine i niza godina prije. Dok se ne pronađe učinkovito cjepivo, za što će po aktualnim procjenama trebati najmanje pola godine, ili virus potpuno nestane, što po sadašnjim saznanjima nije izgledno, značajniji rast turizma ne može se očekivati, naglašava Klarić.

Valja imati u vidu i da je pandemija koronavirusa uslijed velikog broja umrlih u mnogim zemljama izazvala velike šokove, krizu zdravstvenih sustava i zaustavljanje gospodarskih aktivnosti. To znači da ukoliko i dođe do skore obnove kretanja mnogi ljudi neće biti u mogućnosti poduzimati turistička putovanja, a oni koji budu će iz straha zbog mogućeg ponovnog širenja virusa i pogoršanja svog imovinskog stanja biti primarno orijentirani na putovanje po vlastitoj državi ili eventualno najbližem susjedstvu.

U tom kontekstu Hrvatska je s jedne strane u nepovoljnoj situaciji zbog male domaće potražnje, ali je s druge strane u prednosti zbog lokacije blizu glavnih europskih tržišta, lako dostupnih osobnim automobilskim prijevozom

Iako je zbog previše nepoznanica nezahvalno davati točnije prognoze, mogu se izdvojiti tri skupine zemalja s obzirom na moguću obnovu turističkih kretanja:

Prvo su države koje su najviše pogođene koronavirusom, što se u prvom redu odnosi na Italiju kao jedno od naših važnijih tržišta, te na Francusku, Španjolsku, Ujedinjenu Kraljevinu, Švicarsku i zemlje Beneluksa. Ova su tržišta za hrvatski turizam u 2020. godini skoro sigurno izgubljena, jer su posljedice koronavirusa u ovim zemljama zbog velikog broja umrlih i prenaprezanja zdravstvenih sustava bile devastirajuće ne samo s gospodarskog, nego i s psihološkog pogleda.

Druga skupina su države umjereno pogođene koronavirusom, u kojima zdravstveni sustav razmjerno dobro funkcionira i u kojima je postotak umrlih u odnosu na broj zaraženih razmjerno povoljan. To se primarno odnosi na naša glavna tržišta Njemačku, Austriju i Sloveniju te države ‘Višegradske skupine’ Poljsku, Češku, Mađarsku i Slovačku.

Da bi se ova tržišta makar i u posebnim epidemiološkim uvjetima mogla otvoriti za hrvatski turizam potvrđuju iskazivanja interesa za dolaske u Hrvatsku iz Češke, Austrije i Slovenije. No, i tu je nužan oprez s obzirom na najave nekih zemalja za dugotrajnijim zatvaranjem granica i mogućeg pogoršavanja epidemiološke situacije. Ipak, s obzirom da se radi o državama kojima je je naše more najbliže i najdostupnije, tu su i šanse za obnovom turističkih kretanja najrealnije.

U treću skupinu ubrajaju se države koje su najmanje pogođene koronavirusom i u kojima je zaraza uglavnom obuzdana pa sevećina zaštitnih mjera počela ukidati. To se najvećim dijelom odnosi na Kinu, a u manjoj mjeri i na Južnu Koreju i Japan. Iako bi se ova tržišta s obzirom na epidemiološku situaciju mogla brže oporaviti, radi se o udaljenim zrakoplovnim destinacijama koje čine tek oko 2% hrvatske inozemne potražnje. Realno je i da bi na snazi mogle ostati restrikcije u dolasku turista iz tih država u Europsku uniju ili pojedine europske zemlje.

Budući da domaći turisti ostvaruju manje od 8 posto ukupnih noćenja, snažnija orijentacija na potražnju unutar Hrvatske može tek malim dijelom pomoći oporavku našeg turizma, navodi Klarić te dodaje kako se stoga pod preduvjetom prestanka zaraze ili barem značajnijeg ublažavanja restrikcija vezanih uz kretanje preko državnih granica treba ponajprije usmjeriti na naša tradicionalna tržišta u najbližem okruženju.

Osobito važnu ulogu pri tom imaju gosti koji višekratno dolaze na odmor u Hrvatsku, nautičari i vlasnici smještajnih objekata u Hrvatskoj, koji bi se s obzirom na razmjerno malu izloženost epidemiološkim ugrozama mogli najprije odlučiti na ponovni dolazak u našu zemlju. Ukoliko bi njihov dolazak na odmor u našu zemlju prošao bez obnove zaraze, on bi mogao imati veliki učinak na povratak Hrvatske i njenog turizma na svjetsku turističku scenu, zaključuje Klarić.

Cijeli stručni rad pročitajte OVDJE.

M.D. / foto  D.Antonini

 

Što srčani bolesnici trebaju znati o koronavirusu

Osobe s već postojećim bolestima, poput srčanih, izložene su većem riziku od razvoja težih simptoma ako se zaraze koronavirusom, zbog čega je posebno važno da se pridržavaju svih preporučenih mjera opreza. Najvažniji su održavanje fizičkog razmaka i učestalo pranje ruku, no još je nekoliko stvari koje bi trebali imati na umu.

‘Ojačajte’ srce: Covid-19, respiratorna bolest koju uzrokuje virus, predstavlja golemo opterećenje za srčani mišić čak i ako patogen ne napadne izravno taj organ, upozorava njemačka Zaklada za srce (DHS). Teži oblik bolesti može rezultirati upalom pluća, što može smanjiti razinu kisika u krvi. Ako infekcija istodobno uzrokuje i pad krvnog tlaka, taj organ mora ubrzati rad da bi je nadoknadilo, što predstavlja veliko opterećenje, osobito za već bolesno srce.

Zbog svega navedenog srčani bolesnici trebali bi voditi računa o tomu da njihovo srce bude što snažnije i otpornije. DHS im savjetuje da savjesno i redovito uzimaju lijekove koji su im otprije propisani. Istodobno trebaju voditi računa o zdravoj prehrani kao i o redovitoj fizičkoj vježbi prilagođenoj njihovu stanju.

Potencijalne simptome shvatite ozbiljno: povremena kratkoća daha, primjerice, nakon penjanja uza stepenice, uobičajena je kod mnogih srčanih bolesnika. No ne treba zaboraviti ni da je kratak dah rani simptom covida-19. Poteškoće s disanjem koje se pogoršavaju srčani bolesnici ne bi smjeli shvatiti olako. Posavjetujte se sa svojim liječnikom, jer bi uzrok mogao biti covid-19, a ne vaš ‘stari’ srčani problem.

Ako zamijetite da vam je dah kratak, a da tomu nije prethodio veći fizički napor, nazovite hitnu medicinsku službu – ne samo zato jer sumnjate da ste zaraženi koronavirusom, već iz mjera opreza, osobito s obzirom na povijest vaše bolesti.

Ne ustručavajte se potražiti pomoć: Neki srčani bolesnici u doba pandemije neskloni su potražiti liječničku pomoć jer strahuju da bi se u medicinskoj ustanovi mogli zaraziti koronavirusom. DHS ističe da su sve medicinske službe, uključujući i hitnu, dostupne srčanim bolesnicima unatoč pandemiji koronavirusa.

Srčani bolesnici ne bi smjeli otkazivati planirane posjete kardiologu, savjetuje Inicijativa za zdravlje srca, udruga  sa sjedištem u Berlinu.

Primjerice, ako je operacija srčanog zaliska otprije planirana, pacijent se treba nastaviti pripremati za zahvat sve dok od svog liječnika ne čuje drukčiju informaciju. Nakon operacije treba se pridržavati strožih mjera opreza jer su pacijenti nakon zahvata na srčanom zalisku općenito izloženi većem riziku od infekcije.

Hina / foto Pixabay

PRIJE 48 GODINA DOGODILA SE EPIDEMIJA VELIKIH BOGINJA Cijepilo se i gramofonskim iglama…

– I dok se balkanske zemlje nekako nose s krizom izazvanom koronavirusom, starije generacije ona je podsjetila na to da su već iskusile karantene i praćenje kontakata – kad je njihova bivša komunistička domovina Jugoslavija prije 50 godina svladala posljednju europsku zarazu velikim boginjama.

Jugoslavenske zdravstvene vlasti tada su u samo nekoliko tjedana uspjele cijepiti 18 milijuna ljudi i broj mrtvih zadržati ispod 40.

Nekima je takva efikasnost potaknula nostalgiju za socijalističkim vremenima, naročito jer se vrijeme koronavirusa poklopilo s 40. godišnjicom smrti Josipa Broza Tita.

Mnogi se sjećaju dobro organiziranog i besplatnog zdravstvenog sustava koji u mnogočemu nadmašuje današnji, koji je godine razvoja izgubio u ratovima 90-ih godina.

Danas se bolnice u regiji muče kako da zadrže kvalitetne liječnike i sestre koje bolje plaće i profesionalne prigode mame u inozemstvo.

“Neki su voljeli socijalizam, neki nisu, ali svi su vjerovali u zdravstveni sustav”, kaže srpski epidemiolog Zoran Radovanović, koji je radio na suzbijanju zaraze velikim boginjama 1972. godine. “Nitko odluke liječnika nije dovodio u pitanje i svi su se htjeli cijepiti”, dodaje.

Danas povjerenje u medicinu potkopava sve rašireniji “antivakserski” pokret, koji je u regiji dobio zamah izjavom teniske superzvijezde Novaka Đokovića.

On je nedavno dospio na naslovnice nakon opaske da se protivi cijepljenju protiv koronavirusa kao uvjetu za sudjelovanje na teniskim turnirima, a šokirani epidemiolozi brzo su pokušali popraviti štetu.

Cijepljenje gramofonskim iglama

‘Ne’ cjepivu nije bila opcija u Titovo vrijeme. On je bio na čelu Jugoslavije kad se kosovski Albanac zarazio na putu u Irak i velike boginje unio u zemlju.

Pošto taj virus nije bio viđen od 1930., lokalni liječnici nisu odmah povezali simptome, groznicu, glavobolju, umor, osip i plikove, s velikim boginjama.

Kad je shvaćeno o čemu se radi, mašinerija Titove komunističke države krenula je u akciju. Vlasti su uspostavile karantene u hotelima i kampovima i naredile masovno cijepljenje populacije.

“Vojska, policija i svi liječnici bili su uključeni” u potragu za zaraženima i u cijepljenje, sjeća se umirovljena virologija Ana Gligić. .

Neki liječnici koji su ostali bez injekcija snalazili su se tako što su pacijente cijepili gramofonskim iglama umočenim u cjepivo.

Gordana Vukmirović, 75-godišnja  umirovljena ekonomistica, sjeća se kako je medicinski tim iz lokalne bolnice došao u njezin ured da bi cijepio sve zaposlenike.

“Unatoč tome, život je bio normalan, išli smo na posao, gradski prijevoz je funkcionirao, dućani su radili”, kazala je.

Praćenje kontakata također je bilo robusno. Samo je u Beogradu intervjuirano više od 3000 ljudi, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije.

Titovo odobrenje

Nakon tri mjeseca bitka je bila dobivena. Ukupno je bilo 175 zaraženih i 35 umrlih. Zaraza se nije prelila preko jugoslavenskih granica.

Izolirani u svojim domovima, mnogi su s područja bivše Jugoslavije ponovo pogledali film “Variola Vera” redatelja Gorana Markovića i s Radom Šerbedžijom u glavnoj ulozi koji govori o tim događajima.

Gledajući unatrag, liječnici su pohvalili Tita što se nije mnogo pojavljivao u javnosti tijekom krize. Ali, kao i u drugim stvarima, on je odlučivao.

“Tito je bio taj koji je trebao odobriti da javno proglasimo epidemiju i trebalo mu je tri dana da to napravi”, rekao je Radovanović.

“Mi smo ljude u međuvremenu stavljali u karantenu, ali im nismo smjeli reći zašto”.

(Hina)

SKRIVENA KAMERA U SPLITU Pogledajte „brbljavi semafor” i puknite od smijeha

Koliko je u ovim vremenima važno tu i tamo nasmijati se od srca podsjeća nas i ovaj izvrsni video iz Splita, kojeg je prije dan-dva uploadao YouTube kanal Gunjača. Osnova je prilično jednostavna i prepoznatljiva – dobra stara skrivena kamera, a štos sa semaforom koji se izravno obraća građanima i ne mora biti najoriginalniji na svijetu, ali je zato potpuno urnebesan. Da vas ne davimo opisima – pogledajte video.

O.F. / foto screenshot

 

 

U ISTRI VIŠE NEMA OBOLJELIH: Istarska županija i službeno korona free zona

U Istarskoj županiji nema više osoba oboljelih od koronavirusa te je time cijela županija postala korona free zona. Stoga će simbolično i u znak podrške borbi protiv epidemije, rotor u Šijani biti osvijetljen svjetlo plavom bojom, koja je prepoznata kao boja borbe i pobjede nad koronavirusom. Inicijativu koju je pokrenuo Stožer civilne zaštite Istarske županije, Grad Pula spremno je prihvatio.

„Jedno veliko hvala prije svega zdravstvenim djelatnicima i svim službama te volonterima koji su sudjelovali u sprječavanju širenja koronavirusa, kao i svim sugrađanima koji su se vrlo disciplinirano i solidarno ponašali te poštivali epidemiološke mjere“ kazao je gradonačelnik Pule Boris Miletić i pozvao građane da kao i do sada, pokažu odgovornost te da i dalje poštuju mjere i upute Stožera civilne zaštite kako bi Istra i dalje ostala korona free zona.

Iza ovog projekta osvjetljenja stoji suradnja Grada Pule i nagrađivanog autora projekta rasvjete Deana Skire te Lumenart-a.

M.D.A.

PREDSJEDNIK RH NAPUSTIO OBLJETNICU BLJESKA: ZDS u Okučanima je gaženje žrtava i sjećanja

Hrvatski predsjednik Zoran MIlanović izjavio je u petak da je 25. obljetnicu akcije Bljesak u Okučanima napustio zbog ustaškog napisa “Za dom spremni” na majicama nekih okupljenih, što smatra gaženjem žrtava i sjećanja na ovaj događaj..

“Žao mi je, došao sam ovdje odati počast onima koji su pali za Hrvatsku. Pristali smo na sve elemente protokola, međutim ovdje se jedan od sudionika koji treba polagati vijenac prije mene skinuo u odoru sa znakom ‘Za dom spremni'”, rekao je Milanović novinarima.

Dodao je kako su njegovi stavovi oko tog ustaškog natpisa poznati te da stoga u tome ne želi sudjelovati.

Ustvrdio je da je to stvar organizatora, Ministarstva hrvatskih branitelja, koji je mogao o tome voditi računa.

Cijelu situaciju ocijenio je provokacijom.

Gdje god ubuduće bude ovakva situacija u tome neću sudjelovati

“Smatram to gaženjem žrtava i sjećanja na ovaj događaj. Ubuduće gdje god bude ovakva situacija ja u tome neću sudjelovati. Premijera i predsjednika Sabora razumijem, oni moraju”, istaknuo je Milanović.

Rekao je i da je o ovom događaju razgovarao s premijerom Andrejem Plenkovićem. “On je slegnuo ramenima. Imam razumijevanja za premijera, ali pozdravu ‘Za dom spremni’ ovdje nije mjesto”, poručio je predsjednik Republike.

“Dokle god uvjeti budu ovakvi, a ovo je netko namjerno ovako napravio jer je to sve praćeno i gledano, ja u tome neću sudjelovati”, ponovio je.

Inače, u Okučanima se od jutra obilježava 25. obljetnica Vojno-redarstvene operacije “Bljesak”.

Milanović je trebao zajedničkim vijencem i paljenjem svijeća s predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem i predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem odati počast poginulima u toj vojnoj operaciji.

Njome je nakon četiri godine okupacije oslobođena zapadna Slavonija te je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.

Uz predsjednika Republike i Sabora te premijera su, među ostalima, trebali biti i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Ovogodišnje obilježavanje operacije ”Bljesak” održava se sukladno aktualnoj situaciji vezanoj uz epidemiju koronavirusa i uz poštivanje preporučenih mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Hina / Foto: D.Antonini

PODACI KOJI BUDE NADU Prve naznake oporavka

Foto: Duje Antonini

Popuštanje mjera karantene ipak je hrvatskom gospodarstvu omogućilo da prodiše, makar i na škrge, što bi Hrvatskoj, u konačnici, moglo omogućiti da izbjegne najcrnji scenarij krize potaknute pandemijom koronavirusa, piše u četvrtak Jutarnji list.

Ipak, upozoravaju makroekonomisti, povratak u normalu još je jako daleko, a od posljedica udara koji je pandemija dosad ostavila na ekonomiju Hrvatska će se oporavljati još godinama. Sve će, naravno, ovisiti o epidemiološkoj situaciji i nadi da se u potpuni lockdown nećemo morati ponovno vraćati: u tom slučaju, saldo bi bio još negativniji nego što je sada, navodi dnevnik.

“Čini se da je prvo poluvrijeme pri kraju i da nam je gospodarstvo malo prodisalo. Neki sektori hrvatskoga gospodarstva, poput turizma i s njime povezanim djelatnostima, u ovoj će godini imati velikih problema i sigurno je da će teže izaći iz krize. S druge strane, sektori pružanja osobnih usluga, ali i OPG-a, već su se polako počeli oporavljati ili će se oporaviti znatno brže i lakše”, kaže, Damir Novotny ekonomski analitičar.

Iako mnogima to može izgledati manje bitno od velikih sektora poput turizma, Novotny ističe da je tu riječ o obrtima i mikropoduzećima koji zajedno zapošljavaju oko 100.000 ljudi, što nije nezanemarivo.

Sve to, međutim, ne znači da je pred nama dobra godina. Naime, ističe Novotny, u ovoj je godini realno očekivati pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 9 posto, kako nam je nedavno prognozirao MMF, a pad bi, strahuje, mogao biti i znatno veći. Ukratko, recesiju, i to prilično duboku, nećemo izbjeći.

I Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta i dalje se kao najvjerojatnijeg drži scenarija pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 9 posto. Potpuni lockdown, upozorava, gospodarstvo u prosjeku stoji oko 3 posto BDP-a mjesečno, a u uslužnim ekonomijama, kakva je naša, taj pad može biti i veći, ovisno o dijelu godine.

“Sve ovo je situacija kao u ratu, 1991. godine”, upozorava Lovrinčević. Dodaje kako labavljenje karantene ima dva aspekta. Jedan aspekt je fiskalni, koji ćemo vidjeti kroz fiskalne račune i pokazat će nam kako je postupna deblokada ekonomije utjecala na trgovinu i niz drugih djelatnosti. Drugi aspekt je onaj uslužnih djelatnosti, koji još nije fiskaliziran. To se posebno odnosi na tržnice, a djelomično i na usluge taksi-prijevoza. Konačno, tu je i siva ekonomija, koja je u Hrvatskoj i dalje jaka.

Kao podatak koji budi nadu nakon prvih popuštanja mjera karantene dnevnik navodi Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb koje u posljednja dva tjedna bilježe polagani rast prometa i prihoda na svim dionicama kojima upravljaju. Prema dostupnim podacima, bilježi se ukupan porast prometa od 30 posto te rast prihoda od oko 20 posto, donosi Jutarnji list.

Hina / Foto: D.A.

Žive rasprave u svijetu o koristi “putovnica covid-19”

Vlade i organizacije širom svijeta razmišljaju o korištenju “putovnica covid-19” koje bi trebale pomoći u postupnom otvaranju i olakšavanju restrikcija uvedenih u cilju spriječavanja širenja koronavirusa.

Taj bi dokument mogao biti jedan od načina pomoći izlaska iz izolacije jer bi identificirao osobe koje imaju antitijela na koronavirus. Međutim, stručnjaci su skeptični oko preciznosti tih testova.

Pristaše te ideje kažu da bi osobe identificirane na taj način mogle dobiti elektronski ili papirnati certifikat koji bi im olakšao povratak uobičajenim aktivnostima.

Za Husayn Kassaija, čelnika start-upa Onfido, takav dokument mogao bi biti ključan element za pokretanje gospodarstava.

“Kada bi situacija potrajala šest ili devet mjeseci, ili kada bi došlo do novog vala, možete misliti da bi ljudi željeli izaći”, rekao je, dodajući kako bi “imunosna putovnica” bila dobar mehanizam koji bi potvrdio ima li netko antitijela.

ČIle je već počeo dijeliti certifikate osobama koje su preboljele koronavirus. Rasprave su u tijeku o tom pitanju i u Njemačkoj i drugdje.

Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno je upozorila da trenutno ne postoji nikakav dokaz da se osobe koje su se oporavile od covida-19 i imaju antitijela, ne mogu ponovno zaraziti. Ubrzo nakon te izjave WHO je ipak malo reterirao.

Pojasnio je da je očekivano da zaražene osobe razviju antitijela koja bi im dala određenu razinu zaštite, dodajući da u ovom trenutku ne znamo “koju razinu zaštite i koliko bi trajala”.

Claire Standley, profesorica i istraživačica na polju javnog zdravstva na Sveučilištu Georgetown skeptična je prema ideji tih potvrda, jer nema još sigurnosti oko toga “u kojoj mjeri antitijela štite od reinfekcije”.

Alan Wu, patolog na Sveučilištu Kalifornija-San Francisco, također poziva na oprez.

“Svi želimo vjerovati da postojanje antitijela znači da smo imuni. Ali nismo sigurni. Test na antitijela za taj virus ne postoji dovoljno dugo kako bi potvrdio da osoba ne može biti ponovno zaražena ako ima antitijela”.

Kompanije koje se bave digitalizacijom tvrde da izdavanje takvih putovnica ne bi dovelo u opasnost privatne podatke.

Međutim, postavlja se jedan drugi problem, kaže Standley, a to je da bi se neki pokušali namjerno zaraziti ne bi li dobili vrijedni papir i mogli se vratiti svojim aktivnostima.

“Ima ljudi koji jako pate, ekonomski i socijalno”, kaže ona, te ocjenjuje da bi neki “stavili na kocku zdravlje samo da bi mogli izaći iz izolacije”.

Jules Polonetsky, čelnik Foruma za budućnost privatnosti sa sjedištem u Washingtonu kategoričan je: te bi putovnice bile “vjerojatno nekorisne i štetne”

“Ako se ljudi žele vratiti na posao, to bi bio golem motiv za prevaru – pokušali bi naći način da podijele kod ili se na bilo koji način domognu certifikata da bi mogli  raditi”, kaže on.

Hina / Foto: Duje Antonini

AKTIVISTICE: Pobačaj zbog pandemije još nedostupniji i skuplji

Aktivistice Platforme za reproduktivnu pravdu upozorile su u utorak da je pobačaj u Hrvatskoj, iako legalan medicinski zahvat, u vrijeme pandemije koronavirusa postao još nedostupniji i skuplji, a cijene se u javnozdravstvenim ustanovama penju i do 3000 kuna.

Osam od 29 ovlaštenih bolnica u Hrvatskoj ne obavlja taj legalni medicinski zahvat. Ako neka žena namjerava u vrijeme pandemije obaviti pobačaj, prilično će se namučiti da dođe do informacije gdje je to moguće jer ih bolnice često odbijaju dati, pokazalo je istraživanje Platforme provedeno u razdoblju od 14. do 23. travnja.

Vinkovačka bolnica: Nećete noćima spavati ako napravite pobačaj

Pobačaj na zahtjev ne obavlja šest javnih ustanova – opće bolnice u Našicama, Požegi, Vinkovcima i Kninu, KB Sveti Duh, KBC Sestre milosrdnice i, uz njih, privatna Specijalna bolnica Medico u Rijeci i Specijalna bolnica i poliklinika Podobnik.

U Podobniku i Kninu pobačaje ne obavljaju zbog pandemije, u KB-u Sveti Duh svi su liječnici u prizivu savjesti, a u KBC-u Sestre milosrdnice nisu im na upite odgovorili ni telefonski niti mailom.

Također, bolnice u Slavoniji koje ne obavljaju pobačaj upućuju na Opću bolnicu u Pakracu iako to nije službeno ovlaštena ustanova, prema popisu Ministarstva zdravstva.

Aktivistice napominju i da bolnice u Požegi i Vinkovcima, koje su “u kolektivnom prizivu savjesti” nisu ispunile dužnost da osiguraju vanjskog suradnika za pobačaj.

U tim bolnicama odgovaraju da “oni to ne rade”, a vinkovačka bolnica ide i korak dalje pa upozorava žene da “neće moći noćima spavati” ako naprave pobačaj.

No, čak i u bolnicama koje obavljaju pobačaj teško je dobiti informaciju – zainteresirane se preusmjerava s broja na broj, različiti su odgovori iz iste bolnice u dugotrajnom procesu traženja odgovora na osnovna pitanja.

“Nakon višestrukih i višednevnih pokušaja kontaktiranja KBC-a Split jedva dobijete informaciju da uopće obavljaju pobačaj, a dalje se sve dogovara osobno s liječnikom, dok u KBC-u Zagreb djelatnica navodi: ‘Kod nas toga nema… Sve to će ti kasnije doći na naplatu…’, a druga djelatnica četiri dana nakon toga kaže da obavljaju pobačaj, ali mora se ‘svakako doći osobno'”, navodi Platforma.

Dok cijene pobačaja rastu, sve veći broj liječnika u prizivu savjesti

Interaktivna karta dostupnosti pobačaja u Hrvatskoj pokazuje da u javnim bolnicama dva najveća grada ukupno 80 posto djelatnika ulaže tzv. priziv savjesti. U KBC-u Split samo jedna osoba ne ulaže priziv savjesti, a najgore je stanje u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske.

Ukupno oko 60 posto svih specijaliziranih zdravstvenih djelatnika odbija pružiti tu medicinsku skrb, a njihov se broj iz godine u godinu povećava.

S druge strane, povećava se ionako visoka cijena pobačaja na zahtjev. Najnižu prosječnu cijenu od 1870 kuna imaju KBC Osijek i opće bolnice u Bjelovaru i Gospiću, dok najvišu cijenu imaju Opća bolnica Dubrovnik i KBC Rijeka s iznosom od 3000 kuna.

U privatnoj specijalnoj bolnici Podobnik cijena je, kad nema pandemije, čak 4000 kuna.

Medikamentozni prekid trudnoće (pobačaj uz pomoć tableta), koji bi u pravilu trebao biti znatno jeftiniji, a za čije uvođenje kod nas postoje zakonski i drugi uvjeti, i dalje je iznimno nedostupan, iako se vidi napredak.

Takav prekid trudnoće u 2020. godini trebalo bi biti moguće obaviti u devet zdravstvenih ustanova: KBC Zagreb, KBC Rijeka, OB Sisak, OB Pula, OB Dubrovnik, OB Karlovac i OB Zabok. Cijene medikamentoznog pobačaja variraju, a prosječna je 1500 kuna.

Aktivistice upozoravaju da takvi porazni rezultati ukazuju na dugogodišnji nemar države i javnozdravstvenih politika, koje su rezultirale zabrinjavajućom i sve većom ograničenošću prava na zaštitu zdravlja i reproduktivne autonomije žena.

“Kako će jedna žena tokom pandemije i nadolazeće ekonomske krize u kojoj je mnogima ugrožena egzistencija moći prekinuti neželjenu trudnoću? Što ona može napraviti ako joj je to pravo uskraćeno u njenom mjestu ili županiji”, pita Platforma za reproduktivnu pravdu.

Stoga zahtijevaju besplatan pobačaj pokriven sredstvima HZZO-a koji će biti dostupan svima, hitno ukidanje prava na tzv. priziv savjesti te dostupnost medikamentoznog pobačaja u svim ovlaštenim bolnicama.

Hina / Foto: Jen Theodore/Unsplash

Je li nas koronavirus pretvorio u internetske ovisnike?

Ovo je doba digitalnih medija. Internet je tijekom krize s koronavirusom postao izvor vitalnih informacija i povezao ljude koji rade od kuće s njihovim uredima.

Usluge filmskih i glazbenih ‘streminga’ pružaju dobrodošao odmak od tjeskobne stvarnosti, a računalne igrice okupiraju djecu s viškom energije.

No predstavlja li to dodatni rizik od razvoja ovisnosti?

“Možda, ali korist nadmašuje rizik”, odgovara dr Bert te Wildt, glavni liječnik u klinici za psihosomatske bolesti u malome njemačkom mjestu Diessenu.

“Ja se profesionalno uglavnom bavim njegovim štetnim utjecajima, ali u ovo vrijeme internet je većinom pozitivna stvar”, kazao je.

Od video poziva koji omogućuju kontakt s obitelji i radnim mjestom preko ‘online’ tečajeva kuhanja do nastavka obrazovanja, sve su to plusevi intereneta, objašnjava.

“Nadam se da ćemo jednoga dana moći reći da su digitalni mediji bili pravi blagoslov u ovoj krizi”.

Ali to ne znači da neće biti i negativnih posljedica i da broj ovisnika neće narasti.

Pod posebnim su rizikom odrasli koji žive sami, rekao je. Muškarci bi se mogli navući na internetsku porngorafiju, a adolescenti na društvene mreže.

“Važno je zadržati samodisciplinu i ne prepustiti se u potpunosti”, rekao je Wildt, dodavši da to ne vrijedi samo za digitalne medije, već i za konzumaciju alkohola ili nikotina.

“Ako sada upadnete u negativne navike i rutine, bit će ih se teško riješiti u idućim tjednima i mjesecima”, upozorio je.

Kako bi se to spriječilo Wildt preporuča neke pozitivne i analogne rutine – da se, primjerice, prvi i zadnji sat u danu apstinira od digitalne tehnologije, da se obriše prašina s nekih društvenih igara ili knjiga.

“Sve se svodi na to da sami sebe zapitate što vam čini dobro”, rekao je.

Hina

SPLITSKI SVEĆENIK DON ANTE ŽDERIĆ Time što ste razboriti, niste manje vjernici.

Don Ante Žderić, svećenik u Župi Gospe Fatimske, osvrnuo se putem svog Facebook profila na aktualnu situaciju vezano uz najavu misnih slavlja uz prisustvo vjernika, koja bi trebala početi u svibnju.

Između ostalog navodi: “Bilo bi mi krivo da zbog nečije zadrtosti moram nekog sprovoditi na Lovrincu. Time što ste razboriti, niste manje vjernici. Upravo suprotno.”

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

Dragi župljani, poštovani prijatelji i svi ljudi dobre volje! Pozdravljam vas uskrsnim pozdravom: Krist uskrsnu – uistinu uskrsnu!

U ove svete vazmene dane još jednom vam se obraćam, želeći vam posvjedočiti svoju ljudsku, kršćansku i pastirsku brigu. Čitavo ovo vrijeme s vama smo, kao župa, kontaktirali telefonski, putem mrežnih stranica župe i osobno, poštujući socijalnu distancu. Svaki smo dan revno sami slavili svete mise i Bogu uznosili svoje molitve za sve vas i za sav svijet. Siguran sam da smo i mi bili i da jesmo u vašim molitvama. Iako fizički distancirani, naše vjerničko zajedništvo nije nestalo. Zapravo, ono je u ovoj situaciji globalne pandemije dobilo jednu novu dimenziju.

Razumijemo da su vam zadnji tjedni i mjeseci bili teški. To se posebno odnosi na one koji su bolesni, u oskudici, usamljeni i koji su u ovom vremenu izgubili svoje bližnje. S tugom smo sprovodili preminule, s kojima se njihovi voljeni nisu mogli oprostiti na uobičajan način. Neki svojim bližnjima, zbog bolesti i mjera samoizolacije, nije mogli ni na sprovod. Takve posebno pohvaljujemo zbog samoprijegora u držanju propisanih mjera (samoizolacija), pa i pod cijenu nedolaska na ispraćaj najmilijima.

Poštovani! S pastirskom odgovornošću apeliramo na sve vas da se i dalje pridržavate propisanih mjera zaštite sebe i drugih. Čini nam se da smo na dobrom putu nadvladavanja pandemije, no ako se sada opustimo ili budemo ponašali neodgovorno, moguć je povratak virusa, što bi sav dosadašnji trud i žrtvu učinilo bezvrijednima. To nam se ne smije dogoditi. Vjernik koji bi svjesno kršio mjere zaštite teško bi sagriješio, i to bi ga učinilo nedostojnim primanja euharistijskog Krista.

Jednako tako, najavu možebitnih vjerskih službi uz prisustvo vjernika od početka svibnja također treba shvatiti uz veliku mjeru opreza. Ovo pišem potaknut pitanjima zadnjih dana glede toga. Dragi župljani, vjernici i svi ljudi dobre volje, vjera nas uči da je naše vječno spasenje Bogu drago i da je ono zadatak Crkve, ali Bogu je jednako drago i naše tjelesno i duševno zdravlje te dobro svakog čovjeka. Vjerniku mora biti strano svako zanemarivanje svojeg i tuđeg zdravlja i sigurnosti. I to ga ne čini manje vjernikom, zapravo, vjera se, među ostalim, očituje i u brizi za svoju i sigurnost drugih.

S obzirom na možebitne mjere oko mise od početka svibnja, želim istaknuti i apelirati da se u tom slučaju klonite svakog masovnijeg dolaska u crkvu. To osobito vrijedi za starije i osobe s kroničnim bolestima. Čini mi se da se neki (ne svi) žele pokazati većim vjernicima od svih, tražeći pristup misama. Mnoge od tih prije pandemije nisam baš puno viđao u crkvi, pa se pitam je li takvo njihovo traženje izraz vjere ili samopromocije kao „velikih“ vjernika. Meni je, kao vjerniku i svećeniku, dovoljno biti „mali“ vjernik, koji sluša Crkvu, znanost i glas razuma. Mislim da je to dovoljno i Bogu.

Poštovani, ukoliko netko od početka svibnja i možebitnih dozvoljenih misa s narodom misli da griješi ako izostane zbog sigurnosti, taj „grijeh“ kao vaš pastir preuzimam pred Bogom kao svoj vlastiti. Ne brinite, dobar sam s Njim pa ne mislim da bi me zbog toga bacio u muke paklene. I Njemu i meni je važno vaše zdravlje, kao i vječno spasenje. Bog traži razumne vjernike, a ne fanatike. Fanatici su razapeli Isusa, uvjereni da ga ubijaju čineći dobru i Bogu milu stvar. Upamtite: vjernik sluša Boga i znanost, fanatik histerizira i proziva. On se ne klanja Bogu, nego sebi, diveći se sebi koliko je u pravu.

Draga braćo i sestre, pozivam vas na strpljenje i razum. I do sada ste se pokazali takvima. Nemojte se sada pokolebati. Bilo bi mi krivo da zbog nečije zadrtosti moram nekog sprovoditi na Lovrincu. Bog će dati da se, kad bude posve sigurno, okupljamo na našim vjerskim slavljima. Crkva nije ista bez vas. Zato, hrabro i pametno! Time što ste razboriti, niste manje vjernici. Upravo suprotno.

Pozdravljajući vas u Kristu, na sve zazivam Božji blagoslov!!!

Vaš sumolitelj Uskrslom Kristu don Ante

D.A. / Foto: Facebook

HOĆE LI NAM OVOG LJETA POMOĆI COVID PUTOVNICE I SLIČNE MJERE Tražit će se ‘bazen više’, ali dobar dio hotela neće ni otvoriti

U Češkoj je sud u petak srušio odluku vlade da zabrani putovanja izvan države pa će Česi, primjerice, moći putovati u inozemstvo, ali će u povratku 14 dana u samoizolaciju ili će se morati testirati na korona virus. Nijemci, pak, konkretno Bild, zazivaju Hrvatsku kao “spasitelja njemačkog turista” i logičnu, zapravo i jedinu realnu opciju za ljetovanje jer zbilja bi samo poludjeli turist u ovom trenutku htio u Španjolsku ili Italiju, tradicionalna odredišta Nijemaca. No većina komentara njemačkih građana kaže: “Sorry, Hrvati, ali ovoga ljeta ne idemo nikamo” – piše 24 sata.

Istodobno, u Hrvatskoj čak i datum parlamentarnih izbora, prema svemu sudeći, ovisi o tome koliko će Vlada biti uspješna u dovođenju turista na more, odnosno hoće li zaživjeti taj plan da Česi, Mađari, Nijemci, Slovaci i drugi u okruženju svojim dolaskom ublaže pad hrvatskog BDP-a.

Hotelijeri su skeptični, kao i mali iznajmljivači.

Kako doznajemo, ako bi na odmor u Hrvatsku stiglo barem 20-25 posto turista od prošle godine, to bi u Vladi smatrali uspjehom te bi Andrej Plenković mirno mogao izbore održati polovinom rujna.

Tražit će se ‘bazen više’

– Premijer i šef HDZ-a, u tom bi slučaju zaista mogao biti percipiran kao spasitelj naroda od korone, a potom i spasitelj turizma. Na takvom dojmu sigurno dobiva izbore u rujnu – govori nam sugovornik iz vrha HDZ-a te dodaje da je u planu izrada takozvanih “Covid-19 putovnica”, koje podrazumijevaju brzo testiranje, što je za 24sata potvrdio i ministar Gari Cappelli.

– Da, razmišljamo i o toj mogućnosti. Mi smo percipirani kao “korona-free” zemlja pa zato i očekujem da bi ove godine mogli ostvariti promet od 25 posto od prometa koji smo prošle godine ostvarili. Posebno ciljamo na kolovoz i rujan kada bi se trebao ostvariti najveći profit, naravno ako epidemiološka slika ostane kako je. Kampovi će biti solidno bukirani, ali i luksuzan smještaj jer će gosti tražiti osamu, što manje ljudi oko sebe, svoj bazen… – rekao nam je ministar turizma Cappelli te dodao puno očekuje od sastanka ministara turizma zemalja EU kojim predsjeda u ponedjeljak.

Buking i ‘booking’

– Ma, vidjet ćete ubrzo, dobar dio nas ovo ljeto neće ni otvoriti – kaže nam voditeljica jednog hotela na obali koja je željela ostati anonimna pa nastavlja:

– Zašto? Pa za početak, znate li vi koliko ljudi moramo angažirati kako bismo ispoštovali sva pravila koja će vrijediti i socijalnu distancu u hotelu? Evo, čitam da švedski stol mora ići van, je l’ tako? Ali onda će se nuditi samo a la carte ili posluga u sobu. A koliko je to još kuhara, koliko osoblja? Kako je krenulo, još ćemo nakon svakoga gosta dezinficirati lift! Kako sve te ljude platiti uza sve ove otkazane rezervacije, ja zbilja ne vidim načina. Pa mi smo imali točno šest rezervacija otkad je počelo sve ovo s koronom…

“Što se tiče bookinga, kažu, sve je stalo.

Pritom mislimo i na bukiranje doslovce i na Booking.com.

Naime, “force majeure”, odnosno “viša sila” je dobar “catch” na koji se poziva Booking.com poništavajući za početak sve rezervacije za boravke sad, do 18. svibnja, odnosno tražeći od hotelijera i vlasnika apartmana da gostima koji su trebali doći u predsezoni izdaju vaučer za smještaj u nekom drugom terminu, možda iduće godine, kad se stvari normaliziraju. U slučaju ako gost to ne želi – onda će mu Booking.com vjerojatno vratiti novac, čak i ako je s iznajmljivačem prethodno potpisan ugovor s uvjetom da za gosta nema povratka novca ako iz bilo kojeg razloga ne dođe u rezerviranom terminu. Još se čeka odluka hoće li isto vrijediti i za razdoblje nakon 18. svibnja.

Naprosto, “viša sila”.

A Booking.com je tu prejak igrač na tržištu da bi mu se bilo koji hotel mogao suprotstaviti.”

Mali iznajmljivači mogu računati s time da moraju kupiti kantice 70-postotnog alkohola.

Ministarstvo turizma objavilo je upute za hotele, što zapravo vrijedi i za sve čvrste objekte. Za male iznajmljivače još se čekaju detaljne razrade.

Kako tvrdi Bild, Nijemci bi mogli u Hrvatsku jer se pozicionira kao ‘korona free’

– Platforma Airbnb objavila je, recimo, vlastite upute. One uključuju: beskontaktni prijam gostiju, pranje apsolutno svih tkanina u apartmanu nakon njihova odlaska, povećani vremenski razmak prije dolaska drugih gostiju… Isto tako su i precizno navedena dezinfekcijska sredstva s kojima će se objekti morati tretirati, poput onih s najmanje 70 posto alkohola – rekao nam je Nedo Pinezić, osnivač zajednice obiteljskog turizma, koji smatra da je ipak ključni problem u dolasku turista:

A kamo da dođu u Hrvatsku?

– Zasad ne vidim način osim masovnog testiranja pouzdanim testovima svih onih koji ulaze u Hrvatsku. Naime, potvrdama se može i ne mora vjerovati, a osim toga, moramo uzeti u obzir i da je mnogo naših iznajmljivača u starijim godinama te trebamo misliti i o njima.

Cro kartice i domaći gosti spominju se kao mogući spas…

– Projekt Cro kartice ovisi o volji poslodavaca pa sam oko toga skeptičan. S druge strane, ‘Tjedan odmora vrijedan’ je projekt koji je bio predviđen za predsezonu i on bi sad mogao biti iskorišten za glavnu sezonu. – Važno je samo da iznajmljivači i ugostitelji pristanu da prepolove svoje redovite cijene. S obzirom na to da turističko tržište trenutačno ne postoji, jasno je da će cijene padati i to ne bi trebao biti problem. Ovo je godina preživljavanja, opstanka, jer ponuda će biti golema, a kako sad stvari stoje, potražnja vrlo mala ili nikakva i trebat će preživjeti – kaže Pinezić za 24 sata.

ISTRAŽIVANJE: Alergijski utjecaj ambrozije podcijenjen

Švicarski znanstvenici utvrdili su da je utjecaj invazivne ambrozije na ljudsko zdravlje uvelike podcijenjen širom Europe i poručuju da bi se širenje biljke moglo kontrolirati uz pomoć kukca koji inače ne živi na kontinentu.

Alergije izazvane ambrozijom pogađaju oko 13,5 milijuna ljudi u Europi, pokazalo je švicarsko znanstveno istraživanje koje prenosi BBC i to se pretvara u oko 7,4 milijarde eura zdravstvenih troškova i ekonomskih gubitaka godišnje.

Znanstvenici poručuju da bi se širenje biljke moglo kontrolirati uz pomoć kukca koji inače ne živi u Europi.

Sjevernoamerički kukac Ophraella communa slučajno je u Europu stigao 2013. Kukac napada lišće ambrozije i istraživanja u Italiji pokazala su da se njegovim djelovanjem koncentracija polena ambrozije smanjuje za 82 posto.

I ambrozija je stigla iz Sjeverne Amerike i sad se proširila u 30 europskih zemalja od Pirinejskog poluotoka do Balkana i Skandinavije.

Polen ambrozije izaziva niz simptoma od kihanja do suzenja očiju te otežava stanja poput astme i ekcema.

Urs Schaffner iz znanstvenog centra CABI u švicarskom Delemontu sa svojim je timom računao ekonomske koristi obuzdavanja ambrozije uz pomoć sjevernoameričkog kukca.

Dr. Schaffner kaže kako je to istraživanje pokazalo da je utjecaj ambrozije na ljudsko zdravlje i ekonomiju uvelike podcijenjen te da bi biološka kontrola uz pomoć kukca mogla ublažiti taj utjecaj u nekim dijelovima Europe u kojima je klima pogodnija za kukca.

Uz pomoć podataka iz europskog centra za praćenje polena njegov tim je pratio koncentracije polena u Europi od 2004. do 2012. kada je na kontinent stigao kukac, a broj osoba koje su patile od alergije na ambroziju izračunali su uz pomoć zdravstvenih podataka za jugoistok Francuske.

Ekonomski učinak izračunali su na temelju tih brojki i obuhvatio je pojačanu zdravstvenu potrošnju zbog alergije i izgubljene radne sate zbog bolesti.

Izračunali su i da bi uvođenje kukca u borbu protiv ambrozije moglo smanjiti broj ljudi pogođenih alergijom s 13,5 milijuna na 11,2 milijuna što bi se pretvodilo u smanjenje troškova od milijardu eura godišnje.

Australija je ranije razmatrala uvođenje tog kukca no od toga je odustala jer je uvidjela u laboratorijskim uvjetima da se kukac naseljava na suncokrete.

Kasnije je kukac stigao u Kinu i naselio se u prirodu i tamo nije utvrđeno da šteti nasadima suncokreta, a do sličnog zaključka tim je došao u studiji na sjeveru Italije.

Kukac u Sjevernoj Americi živi uz nasade suncokreta i nije izazvao nikakve štete na njima.

Kukcu odgovara toplija klima juga Europe.

Hina / ilustracija Pixabay

ČAJ, PIVO, ČEŠNJAK, TOALETNI PAPIR Kako se svijet nosi s izolacijom

U Sjedinjenim Državama to je toaletni papir, u Meksiku pivo, a u Francuskoj, očekivano, brašno. Roba koja nedostaje u trgovinama otkriva kako se svijet nosi s izolacijom zbog pandemije novog koronavirusa.

Pobjednik za najbizarniju nestašicu 2020. je Afganistan, gdje su ljudi pohrlili u trgovine potaknuti glasinom da je novorođenče s brkovima savjetovalo nabavu crnog čaja.

“Živjet ću dva sata i došao sam vam kazati da je crni čaj lijek za taj virus”, navodi se u citatu uz fotografiju djeteta, navodno iz istočne pokrajine Nangarhar, koju se širi putem Facebooka.

Navala na sveprisutan crni čaj nakratko mu je povećala cijene za tri puta prije nego se situacija smirila.

U Meksiku je omiljeno piće, uz tekilu, pivo.

Kada je zemlja uvela izolaciju, dva pivarska diva, Heineken i Grupo Modelo, koji proizvodi omiljeni meksički brend, sada nažalost zlosretnog imena, Coronu, objavili su da će obustaviti proizvodnju. To je potaknulo val panične kupnje piva i kampanju na Twitteru: #ConLaCervezaNo ili “Ne dirajte pivo”.

Šri Lanka je pokušala spriječiti građane da se odaju tim porocima uvevši potpunu zabranu prodaje alkohola i cigareta od 20. ožujka kada je na snagu stupila izolacija, što je dovelo do eksplozije kućnih destilerija, rekao je jedan porezni dužnosnik. A to je pak dovelo do povećane potražnje za šećerom, ključnim sastojkom za proizvodnju lokalnog ilegalnog alkoholnog pića zvanog “kasipu”.

Pojavili su se i slučajevi sumnjivih ‘pljački’ trgovina s alkoholnim pićima čiji su vlasnici zapravo pokušavali ilegalno prodati dragocjenu robu.

Zdrav duh u zdravom tijelu

U Iraku boravak kod kuće u izolaciji znači duga poslijepodneva ispred televizora ili ćaskanje s rodbinom, a za to su potrebne slane sjemenke suncokreta. Supermarketima ponestaje te popularne grickalice brže nego prije jer mladi i stari satima ljenčare umjesto da su u školama ili na poslu.

Libijcima u ratom razorenom Tripoliju školovanje kod kuće posebice je teško.

“Ponestalo nam je papira za printer, pa sam potrošila sve suprugove neiskorištene uredske rokovnike kako bi mogli zapisivati nastavu i rješavati matematičke zadatke”, kazala je Nadia al-Abed, kućanica koja ima troje male djece čije su škole zatvorene. “Molim ih da pišu što sitnije, podmićujući ih slatkišima”, kazala je.

Škole, zračne luke i ne-esencijalna poduzeća u svijetu zatvoreni su tjednima jer vlasti pokušavaju suzbiti munjevito širenje novog koronavirusa.

Neki se pokušavaju zaštititi jačajući imunitet prirodnim putem.

Bivše sovjetske zemlje u središnjoj Aziji zabilježile su ‘boom’ potražnje i rast cijene biljke sirijske rutvice.

Biljku se tradicionalno pali u kućanstvima kako bi se spriječile bolesti i osigurao napredak.

U Bugarskoj ljudi su se gurali da bi kupili džumbir i limun koji jačaju imunitet, dok su se u Tunisu okrenuli češnjaku, unatoč upozorenjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da ti kućni lijekovi ne djeluju protiv novog koronavirusa.

Slastice i biljke

Daleko najpopularniji mehanizam za nošenje sa stresom je postalo pečenje kolača, kruha i peciva.

Supermarketi u Francuskoj, Španjolskoj, Grčkoj i drugim dijelovima Europe zabilježili su manjak brašna, čokolade i kvasca.

Snalažljivi francuski kućni pekari zaobilaze ispražnjene trgovine i kupuju potrebne sastojke izravno od lokalnih pekarnica.

Rumunji zbijaju šale o “dilerima kvasca” koji se bogate prodajući rijetku robu na crnom tržištu.

Šaljivim lažnim oglasima čak se nudi “zamjena stana u centru za pola kilograma kvasca”.

A budući da počinje sveti muslimanski mjesec ramazan, kućanstva gomilaju sastojke za obilne večere poslije zalaska Sunca kada završava dnevni post.

Zbog toga je pšenično brašno koje se koristi za izradu kruha i slastica postalo dragocjeno u Alžiru.

“Male količine koje mi se dostavi, čuvam za svoje redovite mušterije”, rekao je vlasnik trgovine u alžirskoj četvrti El-Ašur.

U Argentini, to su jaja: 30 komada nekoć je stajalo samo 160 peza ili 2,35 američka dolara, a sada stoje 240 peza ili 3,52 dolara.

I dok će mnoge zemlje iz izolacije izići s novom klasom profesionalnih kuhara, širom Australije ljudi vrijedno uređuju svoje vrtove.

“U zadnjih mjesec dana povećala se potražnja za svim vrstama biljaka”, rekao je Alex Newman iz trgovine za građevinski materijal i opremu za vrtove Bunnings Warehouse.

Čini se da se Australci pripremaju za dulju izolaciju, jer Bunningsov najpopularniji online vodič uključuje savjete o biljkama koje najbrže rastu za uzgoj zelene ograde kako bi se zaštitili od radoznalih pogleda susjeda i osigurali veću privatnost u izolaciji.

(Hina)

POSLA PREKO GLAVE: Airbnb donio smjernice za čišćenje apartmana

I domaćinima i gostima čistoća je oduvijek bila na prvom mjestu. No sada je postala još važnija jer se na taj način smanjuje mogućnost širenja zaraze – navodi Airbnb na svojim web stranicama.

Kad je riječ o sprečavanju širenja mikroorganizama, korisno je razumjeti razliku između čišćenja i dezinfekcije.

Čišćenje je postupak uklanjanja mikroorganizama, prljavštine i nečistoća (primjerice, upotreba pjenom natopljene spužve za brisanje vidljive prljavštine s radne plohe ili štednjaka).

Dezinfekcija je upotreba kemikalija u svrhu ubijanja mikroorganizama (npr. prskanje otopinom izbjeljivača).

Ako prvo očistite, a zatim dezinficirate, možete smanjiti rizik od zaraze.

U nastavku su smjernice kojih se treba pridržavati prilikom čišćenja smještaja između dviju rezervacija. Ako vam netko drugi pruža usluge čišćenja, savjetujte toj osobi da se i ona pridržava ovog popisa.

1. Nosite zaštitnu opremu za jednokratnu upotrebu dok čistite. Za dodatnu zaštitu mogu vam poslužiti rukavice, ogrtači i maske za lice, tj. pokrivala od tkanine. Nakon svakog čišćenja bacite rukavice i odmah operite ruke.

2. Prije čišćenja prozračite prostorije. Pustite da svježi zrak cirkulira najmanje 20 minuta. Ako je moguće, neka svi prozori budu otvoreni čitavo vrijeme dok čistite.

3. Temeljito operite ruke prije i poslije svakog čišćenja. Upotrijebite sapun i vodu te ih perite najmanje 20 sekundi. Ako to nije moguće, upotrijebite sredstvo za dezinfekciju ruku s najmanje 60 % alkohola.

4. Očistite, a zatim dezinficirajte. Za uklanjanje prljavštine, masnoće, prašine i mikroorganizama upotrebljavajte deterdžent ili sapun i vodu. Kad površinu očistite, poprskajte je dezinfekcijskim sredstvom. Pustite da odstoji nekoliko minuta, a zatim površinu obrišite. Ako ne upotrebljavate papirnate ručnike ili jednokratne vlažne maramice, najbolje bi bilo da za svakog gosta upotrijebite novu krpu.

5. Nemojte dirati lice dok čistite. Kako bi se suzbilo širenje mikroorganizama, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuje da ne dirate lice, nos i oči dok ne operete ruke, stoga obratite posebnu pozornost na to dok čistite.

6. Upotrijebite odgovarajuće sredstvo za dezinfekciju. Bit će vam dovoljna i najobičnija sredstva za dezinfekciju za kućnu upotrebu koja se nalaze u registru Agencije za zaštitu okoliša, a učinkovitima u borbi protiv koronavirusa smatraju se i otopine za čišćenje s razrijeđenim izbjeljivačem za kućnu upotrebu kao i one s najmanje 70 % alkohola. Posebnu pozornost obratite na površine koje se često dodiruju, poput prekidača za svjetla, kvaka, daljinskih upravljača i ručki na slavinama. (Na dnu stranice pogledajte naš popis svih površina koje treba dezinficirati.)

7. Ne zaboravite na sofe, tepihe, zavjese i druge mekane, porozne površine. Pažljivo uklonite svu vidljivu nečistoću i nakupljenu prljavštinu, a zatim sve očistite odgovarajućim sredstvima za čišćenje namijenjenim tim vrstama površina. Ako je moguće, operite ih u perilici rublja slijedeći upute proizvođača.

8. Operite svu posteljinu i kućni tekstil na najvišoj temperaturi koju preporučuje proizvođač. To uključuje krevetninu, navlake za madrace, ručnike za ruke i tuširanje, kuhinjske krpe i deke. Kad dodirujete prljavo rublje, ne zaboravite navući rukavice i pripazite da ga pritom ne tresete jer se na taj način mikroorganizmi mogu raznijeti na okolne površine.

9. Očistite i dezinficirajte košare i spremnike za prljavo rublje. Ako je moguće, koristite se vrećama za jednokratnu upotrebu ili vrećama za strojno pranje.

10. Nakon svakog čišćenja ispraznite usisivač. Usisivač biste trebali obrisati dezinfekcijskim sredstvom, a isto biste trebali učiniti i s drugim kućanskim aparatima poput perilice za posuđe i perilice rublja.

11. Kad obnavljate zalihe, odvojite nekoliko minuta i provjerite rok trajanja. I nipošto ne miješate izbjeljivač za kućnu upotrebu s amonijakom ili bilo kojom drugom otopinom za čišćenje koja može ispuštati otrovne plinove koje je opasno udisati.

12. Stavite vrećice u kante za otpatke. Ako stavite vrećice u kante za otpatke, to će vam olakšati odlaganje maramica i ostalog otpada.

13. Sredstva za čišćenje bacite ili ih operite. Ako upotrebljavate papirnate ručnike, maramice za dezinfekciju i druga sredstva za čišćenje za jednokratnu uporabu, iznesite smeće iz prostora kad završite s čišćenjem. Ako upotrebljavate krpe za čišćenje i druge proizvode za višekratnu upotrebu, obavezno ih operite u perilici rublja na najvišoj temperaturi koju materijal od kojeg su izrađeni može podnijeti.

14. Na siguran način uklonite sa sebe svu zaštitnu opremu. Kada završite s čišćenjem, odmah uklonite svu zaštitnu odjeću poput ogrtača, rukavica ili maski te ih bacite ili operite na odgovarajući način. Ne zaboravite nakon toga prati ruke najmanje 20 sekundi.

D.A. / Foto: Duje Antonini

Tanja Bukovčan: Ljudi na epidemije ne gledaju znanstvenim, nego kulturnim očima

Zajednice se prema epidemiji Covida-19, kao i prema svima do sada, odnose po kulturnim a ne po znanstvenim načelima, a jedno od ključnih je da moramo izgraditi svoj sustav kojim ćemo razumjeti epidemiju i ovladati njome, kaže antropologinja Tanja Bukovčan.

To je jedna od tvrdnji iz eseja kojim je profesorica antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu odgovorila na pitanje Hine kako kulturne zajednice primaju i oblikuju činjenicu da su epidemije najveći poznati uzročnik masovnih smrtnosti među ljudima, a da je taj neprijatelj uvijek ostajao nevidljiv.

Bilo da se radi o povijesnim situacijama s kojima nemamo neposrednog doticaja, a to su gotovo sve epidemije u Europi, ili suvremenim epidemijama u Africi, one uvijek dovode do prekida normalnosti i uvijek distorziraju odnosno izobličuju društvenu strukturu.

Distorzija društva je neminovna jer u epidemijama nestaje dio njezine populacije, zatim one redefiniraju ekonomiju društva, a često i političku strukturu i odnose moći, kaže antropologinja Bukovčan.

Zato bez obzira na to kada se u povijest dogodila epidemija, koju je populaciju zahvatila i u kojoj kulturi, tri ključna pitanja ostaju kulturno definirana u svakom društvu, a to su pitanje uzroka ili “krivca”, pitanje odgovornosti, te pitanje kontrole te epidemije, kaže.

Epidemije kao vanjski neprijatelji

Sva se društva oslanjaju na svoj normativni red, a epidemije ovakvih razmjera su taj red ne samo dovodile u pitanje nego i vrlo često zauvijek mijenjale. Zajednice na epidemije gledaju kao na vanjskog neprijatelja, odnosno na nešto što se ne bi ni dogodilo da nije bilo Drugih. Iako je neprijatelj medicinski nevidljiv, kulturno uvijek dobije lice i narativ, dodaje prodekanica Filozofskog fakulteta.

Kad su u pitanju recentnije epidemije 20. stoljeća, primjerice HIV/AIDS i ebola, važnu ulogu igra položaj biomedicine unutra tih kultura. Međutim, položaj medicine u Africi je vrlo problematičan jer ona ondje dolazi kao kolonijalno naslijeđe i stanovništvo ostaje samo nijemi pacijent, kaže Bukovčan. Biomedicina ne korespondira s njihovim svjetonazorom pa kulturni narativ vezan za epidemije AIDS-a i ebole bijelog čovjeka u svemirskim bijelim odijelima vidi dvostruko: i kao moćnog spasitelja i kao ključnog krivca.

Problem epidemije ebole iz 2014. i 2015. u Zapadnoj Africi otkrio je jasno i taj strašni distorzivni i uništavajući efekt epidemija jer su njezine posljedice bile katastrofalne upravo za najranjiviji, najsiromašniji dio populacije velikih zapadnoafričkih gradova, iako nas javno zdravstvo uči da virusi jednako napadaju bogate i siromašne.

Ljudima koji su živjeli u slumovima, a preživljavali su od vrlo nisko plaćenih, neredovitih, prekarnih poslova, često na crnom tržištu, “ostanak doma” značio je sigurnu smrt – ne od ebole. Slično se upravo događa u velikim gradovima Indije u epidemiji Covida-19, upozorava Tanja Bukovčan

Pitanje uzroka i krivca

Jedno od najvažnijih kulturno definiranih načela ponašanja u epidemijama je pitanje uzroka, odnosno “krivca”. S otkrićem patogenih organizama čini se da je to pitanje zauvijek riješeno u našem društvu. Međutim, nije. Znanstveni diskurs nije kulturni diskurs, odnosno nije kulturni narativ i nikada to neće ni postati. Bar u ljudskim društvima kakva možemo zamisliti sada, ističe.

Brojni primjeri pokazuju da ljudi ne prihvaćaju vezu između cijepljenja i patogena, i to ne bih povezivala s racionalizacijom ili iracionalizacijom života, jer ne postoji racionalan i iracionalan život, kao ni društva.

Bukovčan smatra da slično u svakodnevici raspravljamo o Covidu-19. Znanstvenici kojima vjerujemo, a vjerujemo i našem Nacionalnom stožeru civilne zaštite, govore da se još ne zna mnogo o virusu i ostaju znanstveno oprezni – ali mi “znamo sve”!

Poznajemo koliko je virus velik, na kojim podlogama živi ili ne živi i koliko dugo, koliko mu visoka ili niska temperatura smeta, koga ubija ili ne, poznajemo “doktore koji rade u Americi, Kini i koji su otkrili pravu istinu” i sl., kaže ona i zaključuje da ljudi ostaju pri svome narativu, pri svojoj istini o svijetu, ma koliko god ona bila u sukobu sa znanstvenom istinom.

Utjeha kao dio rješenja

Ne radi se tu samo o fake newsu i tome da su neki od nas “lakovjerni”, ili neobrazovani, pa lakše u takve informacije vjeruju. To je gruba simplifikacija i stigmatizacija. Nama svima je kulturni narativ potreban jer njima uspostavljamo bar neku vrstu kontrole. Ako nad nečim možemo uspostaviti naraciju, tome dajemo značenje i smisao, kaže antropologinja Bukovčan.

Važno je da je taj narativ nama olakšava razumijevanje i slijed događanja, kaže ona i navodi primjer telefonskog razgovora dvoje petogodišnjaka ovih dana u kojem je svaka druga rečenica počela sa: “Kad prođe korona, ja ću….”.

Kulturni narativi u uzroke velikih epidemija vrlo često uključuju i moralno rezoniranje. Za kugu su bili vezani narativi o božjoj kazni koja je slijedila nakon što su je ljudi svojim ponašanjem zaslužili, ne samo u našoj kulturi, nego i u mnogim izvaneuropskim društvima.

Samo je po sebi razumljivo da se takvi narativi i u našem društvu smještaju u područje religije. Tražeći objašnjenje, ali i utjehu, sigurnost, te kontrolu koju smo izgubili, rješenje ćemo naći u religiji, objašnjava.

Ona navodi niz primjera duhovne komunikacije, mahom putem medija, koja je ovih dana vrlo intenzivna. Imate mogućnost općeg oprosta putem televizijskoj ekrana koji dijeli sam poglavar Katoličke crkve, Facebook mogućnost iscjeljivanja jednog od najtajnovitijih iscjelitelja u Hrvatskoj, mise pentakostalaca u Americi koje su ovih dana masovnije i posjećenije nego ikada bez obzirna na sve zabrane, napore afričkih tradicijskih iscjelitelja na zaustavljanju ebole koji su uključivali i skidanje uroka, ali i aktivnu suradnju s Crvenim križem, iako izgledaju ekstremno… svi oni nam daju utjehu, sigurnost i kontrolu usred tih pošasti.

Odgovornost pojedinca za zajednicu

Drugo veliko pitanje koje je u temelju svih kulturnih shvaćanja i prihvaćanja epidemija je pitanje odgovornosti. Dijelom je vezano i uz stvoreni ili stvarni uzrok ili krivca, ali većim dijelim zapravo definira kako si kultura, društvo ili pojedinac mogu pomoći. To postaje središnje pitanje odnosa društva i pojedinca, odnosno stvaranje uvjerenja da mi sami nešto možemo učiniti, objašnjava Tanja Bukovčan.

Kulturni odgovor je uvijek bio obavezno mijenjanje ponašanja pojedinaca, od eventualnog izbjegavanja “opasnih” mjesta ili pojedinaca, kako god oni bili definirani, preko prelaska na neku drugu prehranu, prestanak jedenja majmuna, do promjene ili usvajanje novih higijenskih navika. U svima njima uvijek je postojala zajednička svijest da epidemija pogađa pojedince, ali ubija i populacije.

Isti mehanizam zapravo je središnji u narativu koji smo, čini se, ipak svi usvojili u vezi s Covidom-19, a to je da smo osobno odgovorni svojim ponašanjem za manje ili više uspješno preživljavanje zajednice, kaže ona.

Centralno je pitanje kontrole

Treće, možda centralno pitanje je pitanje kontrole, jer za vrijeme epidemija ljudska društva nemaju nikakvu kontrolu nad sobom. Tu se kulturni mehanizmi uspostavljaju dvojako, kao pokušaj uspostavljanja kontrole nad epidemijom, ali i kao mehanizmi kontrole nad populacijom koja se mora pridržavati obveznih, propisanih načina ponašanja, kaže Tanja Bukovčan.

Ona podsjeća na riječi francuskog filozofa Michela Foucaulta, koji je u svom djelu “Rađanje klinike” prije 50-ak godina, kaže, proročki opisao ovaj svijet u doba korone. Doslovce je opisao kako će ljudi u redovima stajati za koje namirnice i tko će koga kontrolirati.

Pratim, brojni antropolozi svakodnevno pišu i analiziraju trenutnu situaciju, baveći se politikama i narativima krize, problemima javnog zdravstva i pojedinih zdravstvenih sustava, idejama socijalne kohezije i solidarnosti, pitajući se što se mijenja s koronom, što ostaje trajno – i gdje je kraj.

 

U svakom slučaju, kraj postoji. Zaboravili smo ono što nas je Andrije Štampar o higijeni učio prije sto godina i sada to ponovo usvajamo, kaže antropologinja medicine Tanja Bukovčan i zaključuje: Kada nakon puno dana s grickalicama pred ekranima izađemo iz kuća, s nekoliko kilograma više, možda s višim tlakom, zaboravit ćemo na pranje ruku, nego ćemo se brzo prisjetiti onoga što smo prije epidemije smatrali “zdravim životom” i prionuti na “popravljanje” naših ponašanja. I tako u krug.

Piše: Ivo Lučić/Hina

Ilustracija: Pixabay

DRIVE IN KOD DOMA ZDRAVLJA Uzimanje briseva počinje 21.travnja

Kako je jutros najavljeno, kod ulaza u ginekološku ambulantu Doma zdravlja Makarska danas je postavljen ‘drive in’, odnosno šator u kojem će se obavljati uzimanje briseva građanima. Tijekom popodneva je potvrđeno da bi s radom trebao započeti u utorak 21.travnja. Naime, kako prenosi službena stranica Grada, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Marko Rađa potvrdio je da početkom idućeg tjedna u Makarskoj starta ”drive-in” dijagnostika korona virusa čiji je cilj ubrzano dijagnosticiranje i povećavanje broja testiranih osoba.

-Kako nam je ravnatelj Doma zdravlja pojasnio u telefonskom razgovoru nakon konferencije za novinare, ”drive-in” testiranje u Makarskoj započet će službeno u utorak 21. travnja. U suradnji Stožera za civilnu zaštitu Grada Makarske i Gradskog društva Crvenog križa bit će postavljen šator ispred ulaza za ginekologiju makarske ispostave Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije gdje će liječnici centralne ambulante Mertojak prema potrebi uzimati briseve građanima.

– Sva trijaža i svi dogovori i dalje će ići preko centralne ambulante na Mertojaku koja će u suradnji s obiteljskim liječnicima raditi listu pacijenata koji će se umjesto u Splitu testirati u Makarskoj. Dakle, po pitanju procedure dolaska na testiranje za pacijente se ništa ne mijenja; oni koji imaju sumnju da su zaraženi i dalje kontaktiraju svoje obiteljske liječnike koji u dogovoru s liječnicima COVID-19 ambulante na Mertojaku odlučuju o testiranju. Ali, ono što je važno jest da im testiranje na ovaj način postaje dostupnije, budući da su pacijenti sa lakšim simptomima do sada za uzimanje brisa trebali u svom vlastitom aranžmanu ići u Split. Na ovaj način će, ovisno o procjeni liječnika, pacijentima bris biti uzet u Makarskoj, a nalazi će biti poznati istu večer ili sutradan, pojašnjava Rađa naglašavajući da će uvođenje ”drive-in” testiranja u Makarskoj omogućiti dostupnost testiranja većem broju građana koji gravitiraju makarskom području.

– Sve informacije vezane za testiranje građani i dalje mogu dobiti u centralnoj COVID-19 ambulanti Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije na Mertojaku na broj 669-264 gdje naših 18 kolega rade doslovno 24 sata dnevno i koji će, u suradnji s obiteljskim liječnicima, raditi liste pacijenata koji će biti testirani u Makarskoj, objasnio je Rađa. Osvrnuvši se na proceduru ”drive-in” testiranja, potvrdio je da samo uzorkovanje traje tek 20-ak sekundi, nema zadržavanja na mjestu testiranja, nakon čega slijedi pakiranje uzoraka i transport. Građani mogu doći automobilom ili pješice, uz obavezno nošenje zaštitne opreme.

– Ono što jest bitno naglasiti je da se ne radi o testiranju na koje građani mogu dolaziti samoinicijativno već kao i dosada nakon dogovora njihovih obiteljskih liječnika sa centralnom ambulantom na Mertojaku, zaključio je Rađa.

Današnje objave vezane za epidemiju koronavirusa i grad Makarsku možete pogledati OVDJE.

M. D.

HOĆE LI NAM PONOVO SPAŠAVATI SEZONU Češki turoperatori predlažu otvaranje koridora za nezaražene turiste

Godinama su im Hrvati predbacivali što na Jadranu navodno dovoljno ne troše i ne rezerviraju luksuzni smještaj, no Česi im ništa od toga nisu zamjerili.Dapače, ispada kako će nam, baš kao i u ratu, sezonu moguće spašavati upravo posjetitelji iz “Bohemie” čije putničke udruge posljednjih dana marljivo rade na modelu koji bi im i ove godine omogućio – da ljetuju na Jadranu.Glavni inicijator je udruga turoperatera Češke koja je češkoj Vladi ovih dana poslala zanimljiv dopis – piše danas Jutarnji list.

U njemu se, naime, predlaže da država Česima koji ishode zdravstvene potvrde u kojima stoji da nisu bolesni od Covida-19 dopusti putovanje u destinacije s niskim stopama pandemije, a prve na popisu našle su se Hrvatska i Slovenija. S odabranim zemljama, predlažu Česi, potom treba sklopiti posebne ugovore te stvoriti zračne ili cestovne koridore namijenjene za putovanje isključivo zdravih turista koji po dolasku u destinaciju, jednako kao i prilikom povrata kući, ne bi morali odraditi 14-dnevnu samoizolaciju.

Njegova udruga koja broji 198 članica predlaže stvaranje zračnih mostova između Praga i Splita te Praga i Dubrovnika ili pak specijalni cestovni koridor koji bi vodio prema Česima najinteresantnijim turističkim destinacijama, a uvjet za početak putovanja bilo bi ishodovanje posebne zdravstvene potvrde kojima bi Česi dokazivali da se nisu zarazili koronavirusom.
Češki ministar prometa i vicepremijer Karel Havliček izjavio je kako provedba modela ne ovisi isključivo o češkim željama već o razmišljanjima i stavovima zemalja iz okruženja u koje bi Česi rado putovali, a iz ministarstva zdravstva ove zemlje potvrdili su pak kako su spremni na debatu o novom režimu putovanja, ali i upozorili kako zdravlje građana ipak mora biti na prvom mjestu.

Prema mišljenju Čeha, Hrvatska je idealna za otvaranje turističkog koridora, prvenstveno zbog dobre epidemiološke situacije u zemlji pa je u prilogu prikazanom na češkoj televiziji objašnjeno kako je broj oboljelih u našoj zemlji za četiri puta niži nego u Češkoj, a broj umrlih u vrijeme prikazivanja priloga iznosi tek petinu češke stope.
Osim toga, Hrvatska je oduvijek bila jedna od omiljenih destinacija čeških turista.Prema službenoj statistici, samo lani kod nas je ljetovalo preko 800 tisuća Čeha kojima Hrvatska predstavlja najveće emitivno tržište – piše Jutarnji list.
M.D.

VIRTUALNI DANI MAKARSKE KNJIŽNICE “Uz video preporuke, kvizove i priče za djecu pripremamo se za nadolazeću Noć knjige”

-Bez obzira što je gradska knjižnica za ovo vrijeme zatvorila svoja vrata za korisnike, nismo htjeli da itko pomisli da ne brinemo o njihovim potrebama ili da smo ih zaboravili. Pokušali smo se zato prilagoditi situaciji i prebaciti u virtualni način komuniciranja i nadam se da su naši korisnici zadovoljni – govori ravnateljica Gradske knjižnice Makarska Ana Duvnjak, s kojom smo porazgovarali uoči ovogodišnjeg izdanja Noći knjige koja se održava idućeg tjedna, po prvi i nadamo se zadnji put, isključivo u virtualnom prostoru.

O dijelu aktivnosti naše knjižnice u “ostani doma” vremenu pisali smo i jučer predstavivši prvi u nizu od tri nastavka serijala O ljudima i beštijama, čiji je autor knjižničar Marino Srzić. Kao što smo tada i najavili, u pitanju je tek jedna u nizu zanimljivosti koje možete pronaći prateći facebook stranicu ove gradske ustanove. – Tri puta tjedno objavljujemo video književne preporuke koje čitamo Marino Srzić i ja, a u pitanju su isključivo elektroničke knjige koje se mogu pronaći putem platforme BEK ( Besplatne Elektroničke Knjige ). Ova nam se platforma učinila najzanimljivijom jer nudi da na legalan način možemo uživati u izboru suvremene hrvatske književne produkcije. U pitanju su redom noviji naslovi koji uz tiskanu inačicu imaju i ovu elektroničku – otkriva Ana Duvnjak. Dio redovitih aktivnosti knjižnice posvećen je i djeci. – Također, putem videa čitamo i dječje slikovnice. Svjesni smo da mala djeca ne koriste facebook, ali zato smo na ovaj način pokušali malo olakšati roditeljima – dodaje ravnateljica Gradske knjižnice Makarska.

U osmišljavanje programa za korisnike uključila se čitava ekipa knjižnice – za video i montažu brine se Velimir Duvnjak, dok je Damir Martić preuzeo kreiranje online kviza znanja za odrasle, na temu književnosti, koji bi se trebao održavati svakog petka u 20 sati. Inače, sam kviz će biti i poseban segment već spomenute, prve virtualne Noći knjige, koja se održava 23. travnja. – Ove godine taj datum pada na četvrtak, a zbog uvjeta u kojima radimo svi, odnosno i narodne i školske knjižnice, preporuka je da se program u cijelosti održi virtualno. Tako ćemo za ovu priliku prirediti jedan veći, bogatiji online kviz, na temu “Knjige koje su mijenjale svijet”, što je ujedno i tema ovogodišnje manifestacije, a pripremamo i jedan program za najmlađe – najavljuje Ana Duvnjak.

U ove je dane internet prepun zanimljivosti za ljubitelje književnosti i kulture. Od virtualnih šetnji muzejima i galerijama širom svijeta, kazališnih izvedbi i koncerata dostupnih preko YouTube kanala, tako da ljudi koje zanima književnost i kultura mogu pronaći mnogo toga. Dok čekamo otvoriti naša vrata za korisnike, pozivamo sve zainteresirane da nas I dalje prate na našoj facebook stranici, a sa svim korisnicima komuniciramo i putem telefona te našeg e-maila – kaže Duvnjak.

O.Franić

FOTO

FOTO: 21.SVIBNJA 2020.

D.Antonini