Naslovnica AKTUALNO Stranica 2

AKTUALNO

HRVATSKA Gradonačelnicima iz afere Janaf slijede pretrage i uhićenja

Dvojica gradonačelnika iz HDZ-a i SDP-a u petak su se i formalno našli pod Uskokovom istragom zbog korupcije nakon što im je Sabor ukinuo imunitet čime je otvoren put istražnim tijelima da ih uhiti i pretraži njihove prostorije.

HDZ-ov gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić i SDP-ov gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić time su se pridružili ostalih 11-ero osumnjičenika, uključujući direktora Janafa Dragana Kovačevića protiv kojih je istraga pokrenuta u četvrtak nakon cjelodnevnih pretraga.

Uskok je protiv njih zatražio određivanje istražnog zatvora o čemu će danas odlučivati zagrebački Županijski sud.

Uz direktora Janafa, za kojega mediji tvrde da je bio obaviješten o uhićenju, istragom je obuhvaćen prvookrivljeni Krešo Petek, osnivač i stvarni voditelj poslovanja tvrtke Elektrocentar Petek koji je šefu Janafa i gradonačelnicima navodno davao mito kako bi raznim malverzacijama osigurali da njegova tvrtka dobije milijunske poslove.

Uz glavne aktere te korupcijske afere još se sumnjiče Vlado Zorić, Damir Vrbanc, Vatroslav Sablić, Vinko Grgić, Iva Šuler, Zvonko Maras, Tomislav Jelisavac, Mirjana Prodan, Katarina Gašparac i Ljubomir Perušić.

Uskok je u četvrtak navečer izvijestio da je istragu pokrenuo protiv 11 osoba koje tereti za trgovanje utjecajem, davanje mita, nezakonito pogodovanje zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganja u tim nedjelima.

Ravnateljstvo policije izvijestilo je da je deset osumnjičenih predano ili će biti predano pritvorskom nadzorniku, dok je policija protiv 13 osumnjičenih osoba podnijela kaznenu prijavu.

Milijunski iznosi mita

Petek je je kao osnivač i stvarni voditelj tvrtke Elektrocentar Petek od rujna 2019. u Zagrebu predsjedniku uprave Janafa navodno dao 1,96 milijuna kuna u gotovini kao nagradu za osiguranje dodjele poslova čiji je investitor Janaf.

Peteka terete i da je od rujna 2019. do 18. rujna u Zagrebu i Novoj Gradiški s gradonačelnikom Nove Gradiške, dogovorio da će mu kao nagradu za poduzimanje svih radnji potrebnih da se u postupku javnog nadmetanja izvođenje radova dodijeli zajednici ponuditelja tvrtki u kojoj je on stvarni voditelj jednog, a VII. okrivljeni odgovorna osoba drugog društva, dati 100.000 kuna.

Gradonačelnika Velike Gorice tereti se da je od rujna 2019. u Zagrebu i Velikoj Gorici u dogovoru s Petekom poduzeo sve radnje potrebne da se njegovoj tvrtki u otvorenom postupku jednog javnog nadmetanja procijenjene vrijednosti nabave 97,3 milijuna kuna dodijeli izvođenje tih radova.

Velikogorički gradonačelnik je pritom koristeći autoritet svoje funkcije i pozicije jedinog člana Skupštine velikogoričke Vodoopskrbe od predsjednika uprave Vodoopskrbe i naručitelja radova zatražio da manipulira predpostupkom i postupkom javnog nadmetanja, mijenjanjem dokumentacije sukladno zahtjevima Peteka i njegove konzultantice, tvrdi Uskok.

U tu nezakonitu rabotu gradonačelnik je u uključio voditeljicu odjela za EU projekte u Vodoopskrbi, da u sklopu postupka pojašnjenja i mogućih izmjena dokumentacije o javnoj nabavi na pitanja tvrtke prvookrivljenika i njegovih poslovnih partnera objavljuje one odgovore koje će joj dati devetookrivljeni kao i da mu da pitanja njihovih konkurenata radi otkrivanja njihovih ponuda.

Barišića terete i da je u dogovoru s Petekom pokrenuo postupak za raspisivanje novog javnog nadmetanja nakon što je poništeno prethodno javno nadmetanje za sustav javne rasvjete u Velikoj Gorici pri čemu je fingiran pozivni natječaj.
Hina / ilustracija MUP

Kod prvog izdavanja vozačke dozvole više ne treba prilagati Uvjerenje o položenom vozačkom ispitu

Zahvaljujući tehničkom rješenju te zakonskim izmjenama građani od 24. rujna 2020. godine, prilikom prvog izdavanja vozačke dozvole, više ne moraju prilagati Uvjerenje o položenom vozačkom ispitu Hrvatskog autokluba, već MUP uvjerenje povlači elektronski.

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je jučer, 16. rujna, u Narodnim novinama Pravilnik o izmjenama Pravilnika o vozačkim dozvolama. Novi Pravilnik o vozačkim dozvolama stupit će na snagu 8 dana od dana objave odnosno 24. rujna ove godine.

Izmjenama propisa te izradom tehničkog rješenja omogućeno je da Hrvatski autoklub, kao ovlaštena stručna organizacija koja izdaje Uvjerenja o položenom vozačkom ispitu, vodi evidenciju o položenim vozačkim ispitima u elektroničkom obliku, a policijske uprave, odnosno policijske postaje koje izdaju vozačke dozvole ta Uvjerenja preuzimaju elektroničkim putem; dakle bez potrebe da ju građanin prilaže.

Zahvaljujući navedenom tehničkom rješenju i zakonskim izmjenama od 24. rujna 2020. godine, građani, uz zahtjev za izdavanje vozačke dozvole, ne trebaju prilagati Uvjerenje o položenom vozačkom ispitu u papirnatom obliku, odnosno u sustavu e-Građani ne trebaju prilagati skenirano uvjerenje uz eZahtjev.

Na temelju uvjerenja o položenom vozačkom ispitu je tijekom 2019. godine izdano ukupno 50,425 vozačkih dozvola, a prema dosadašnjim propisima, tijekom postupka za izdavanje vozačkih dozvola, naši su građani, između ostalog, uz zahtjev za izdavanje vozačke dozvole, prilagali Uvjerenje o položenom vozačkom ispitu. Ukoliko su taj postupak provodili putem usluge E-građani, uz eZahtjev za izdavanje vozačke dozvole, prilagali su skenirano Uvjerenje o položenom vozačkom ispitu.

Izuzetak

Izuzetak su vozači koji su vozački ispit položili prije 1. siječnja 2018. godine, a nisu do sada ishodili vozačku dozvolu. Naime, oni će i dalje morati prilagati Uvjerenje na dosadašnji način jer Uvjerenja o položenim vozačkim ispitima prije 1. siječnja 2018. godine, u evidenciji Hrvatskog autokluba nisu strukturirana za elektroničko preuzimanje.
M.D. / foto ilustracija MUP

Plenković o moratoriju na kredite: Nije realno beskrajno otpisivati obveze

Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu SDP-ovom Peđi Grbinu, kojeg je zanimalo kada će moratorij na kredite postati obveza za banke i hoće li se produžili moratorij na ovrhe, kako nije realno beskrajno otpisivati obveze, jer se krediti i računi moraju plaćati.

“Obveze koje građani i pravne osobe preuzimaju moraju se ispunjavati, znači ne može biti nekih otpisa privatno ili preuzetih obaveza beskrajno, to jednostavno nije realno”, kazao je Plenković u Saboru tijekom aktualno prijepodneva.

“Trebaju se plaćati računi i krediti, ne može država baš reći velika je globalna kriza i sad nitko više ništa ne može plaćati”, dodao je. Naveo je da su iz Vlade poduzeli aktivnosti prema bankama te s javnim bilježnicima razgovaraju o tome kako građanima olakšati situaciju.

“U krizi dati novac za plaće da, ali zaboraviti sve privatne obveze koje ljudi preuzimaju jednostavno nije realno”, rekao je Plenković na što mu je Grbin uzvratio kako je licemjerno kad docira građanima koji su ostali bez posla ili nisu dobili sezonski posao koji su očekivali.

Plenković protiv teza koje kreiraju paniku u ekonomskom i financijskom smislu

Premijer je podsjetio da je na dan 31. kolovoza u Hrvatskoj bilo više zaposlenih nego prije epidemije koronavirusa. “Protivim se tezama onih koji kreiraju paniku u ekonomskom i financijskom smislu kad je Vlada pravodobno poduzela mjere da ne dođe do većeg gubitka radnih mjesta i rasta nezaposlenosti”, rekao je.

Poduzetim mjerama za očuvanje radnih mjesta pohvalio se i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, najavivši i daljnje mjere primjerice za mikropoduzetnike te za financiranje kraćeg radnog vremena.

Sandru Benčić (Možemo), vezao za aferu vjetroelektrana, zanimalo je da li je ministar Tomislav Ćorić imao kontakte s investitorima, s Josipom Rimac i bivšim pomoćnikom ministra Domagojem Validžićem prije ukidanja rješenja. Time je investitor oslobođen obveze provedbe ocjene prihvatljivost projekta i omogućen mu je status povlaštenog proizvođača energije.

Ćorić razgovarao s investitorima za projekt vjetroelektrane, ne i s Rimac

Ćorić je potvrdio da se sastajao s investitorima, ali negira da je o tome razgovarao s Josipom Rimac, dok je za Validžića kazao da nije sudjelovao u donošenju tog rješenja.

Benčić je ocijenila kako iz njegova odgovora proizlazi da se sastajao s investitorom te obzirom da je taj sastanak bio s odvjetnicima, da je podlegao pritisku prijetnji investicijskim tužbama.

“Vaše postupanje ukidanja rješenja koštalo je hrvatske građene više od milijardu i 200 milijuna kuna u narednih 14 godina”, naglasila je.

SDP-ova Sabina Glasovac upitala je Plenkovića oko slučaja zapošljavanja u školi u Zagvozdu. prozvavši ga da ne želi preuzeti odgovornost te boriti se protiv nepotizma i zlouporabe položaja u školama. “Vidite li vi potencijalni nepotizam, zlouporabu položaja i ovlasti. Što ćete napraviti kako bi riješili pitanje zapošljavanja u školama”, upitala je premijera.

On je odgovorio kako ne zna detalje o tom slučaju, ali da mu ne djeluje “baš normalno i uobičajeno”, te da nije jednostavno s pozicije Vlade i ministra znanosti i obrazovanja imati uvid u sve detalje natječaja u gradovima i općinama.

“Elegantno migoljite od stvari koje se tiču vaše odgovornosti i ne želite preuzeti odgovornost. Nešto je trulo u državi Danskoj, a na vama je da maknete tu trulu jabuku, samo je pitanje želite li to”, poručila mu je Glasovac.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, odgovarajući na upit Maria Kapulice (HDZ) o ilegalnim migracijama, složio se da je to jedan od najvećih izazova za Hrvatsku.

Policija u 2020. spriječila više od 16 tisuća ilegalnih ulazaka u RH

Ove godine policija je spriječila više od 16 tisuća ilegalnih ulazaka u Hrvatsku, podneseno je 406 kaznenih prijava za 374 osobe koje su sudjelovale u organiziranju ilegalnog ulaska i prelazaka preko Hrvatske, naveo je Božinović i dodao da je policija dosad uhitila više od 2000 organizatora, od kojih su 30 posto hrvatski državljani.

Ministrica turizma Nikolina Brnjac pohvalila se dobrim turistički rezultatima u vrijeme epidemije koronavirusa. Rezultati su dobri, posebice u srpnju i kolovozu, kumulativno smo ostvarili 53 posto prometa u odnosu na prošlu godinu, kazala je.

Istaknula je i kako su smještajni kapaciteti bili zadovoljavajuće popunjeni te da je sezona bila izuzetno dobra jer se na vrijeme počelo s epidemiološkim mjerama i olakšao dolazak turista u Hrvatsku.
Hina

Capak: Hrvatska 10. po smrtnosti od koronavirusa u EU

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u srijedu je izjavio da je Hrvatska po smrtnosti od Covida 19 deseta po redu među zemljama Europske unije te je za kraj tjedna najavio odluku o skraćivanju s 14 na deset dana izolacije zaraženih koronavirusom.

“Smrtnost u Hrvatskoj je oko 55 na milijun stanovnika. Mi smo deseti po redu od zemalja EU, negdje smo na sredini EU po tome”, rekao je Capak u Dnevniku Nove TV govoreći o smrtnosti od koronavirusa.

Potvrdio je kako je odlučeno da će se skratiti izolacija zaraženih na deset dana, dok bi samoizolacija njihovih kontakata ostala i dalje 14 dana. Očekuje da će krajem tjedna o tome će biti donesen dokument.

“Najvjerojatnija opcija je da će izolacija zaraženih osoba prestati nakon deset dana jer se pokazalo da oni onda više nisu zarazni. Oni koji su bili u kontaktu sa zaraženima, tu samoizolaciju ne bismo skraćivali. Ona bi ostala 14 dana”, rekao je Capak te dodao da to prati svjetske trendove u određivanju duljine izolacije i samoizolacije.

Komentirao je i broj novozaraženih zadnjih dana ustvrdivši da postoji jedan blagi trend pada broja oboljelih.

Upitan smatra li i dalje da će krajem rujna broj novozaraženih biti u padu, Capak je rekao da se “situacija poboljšava”.

Oni koji su koronu već preboljeli, ako dođu u kontakt sa zaraženom osobom, prema dokazima, ne bi trebali u samoizolaciju tri mjeseca nakon bolesti, rekao je Capak.   
Hina / screenshot Youtube

HGK: U prvih šest mjeseci pad uvoza hrane za 6 posto

Kao posljedica krize uzrokovane pandemijom, odnosno otežanog međunarodnog protoka roba te smanjene inozemne i domaće potražnje, u prvih šest mjeseci u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom Hrvatska bilježi bolje rezultate u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

„Na smanjenje potražnje najviše je utjecao manji obujam turističke potrošnje u promatranom razdoblju, zbog značajno manjeg broja stranih turista u predsezoni. Budući da smo u srpnju i kolovozu imali povećan turistički promet i da smo sa 6,8 milijuna dolazaka i 47,5 milijuna noćenja dosegli 41 posto, odnosno razinu od 53 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., očekujemo do kraja ove godine snažniji utjecaj povećane potražnje i na vanjskotrgovinsku razmjenu“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

U prvih šest mjeseci vanjskotrgovinski deficit poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda smanjen je za 20 posto, odnosno za 128 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje u prethodnoj godini. Ovo je rezultat pada uvoza od 6 posto, koji se zaustavio na razini od 1,564 milijarde eura. Izvoz bilježi rast od 2,9 posto i iznosi 1,039 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 61 na 66 posto.

Uvozimo najviše meso (10,9 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,3 posto), mlijeko, jaja i med (7,9 posto), pića (7,4 posto) te različite proizvode visokog stupnja prerade (7 posto). U izvozu su najzastupljenije žitarice (11,5 posto), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,8 posto), ribe (9,4 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,6 posto) te duhan i prerađevine (7,6 posto). Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, riba, uljarica, mesnih i ribljih prerađevina te duhanu i cigaretama.

„Struktura vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni i gdje postoji problem s niskom konkurentnosti. Hrvatska treba jačati prerađivačke kapacitete jer nije dobro da izvozimo sirovine kao što su žitarice i uljarice, a da s druge strane uvozimo značajne količine mesa, mlijeka, pekarskih proizvoda i ulja. S druge strane, visok deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni voća i povrća govori o potrebi povećanja proizvodnje, udruživanja proizvođača i koncentraciji ponude te njezinoj prilagodbi zahtjevima potrošača“, istaknuo je Kovačević.
M.D. / foto HGK

CAREVIĆ: Trener Hajduka? Sada nije realno, ali da, volio bih.

Makaranin Mario Carević, nekadašnji veznjak Hajduka i Stuttgarta gostovao je u Index studiju gdje je govorio o brojnim temama vezanima za vlastitu karijeru, Hajduka i hrvatski nogomet. Carević je bio velika nada Hajduka, ali i hrvatskog nogometa. U prvu momčad Bilih upao je 1999. kad je imao samo 17 godina, a na Poljudu je u dva navrata proveo punih sedam godina. Igrao je još za Al-Ittihad, gdje ga je vodio Tomislav Ivić, bio je član Stuttgarta, nekih belgijskih klubova, a karijeru je završio 2014. u slovenskoj Krki.

Za Hrvatsku A momčad nastupio je samo jednom, iako su u njemu veličine poput Tomislava Ivića vidjele potencijal za puno više domete. Carević danas radi kao pomoćnik u U-20 reprezentaciji, a za Index je govorio o Hajduku, Dinamu, reprezentaciji i odnosima u hrvatskom nogometu.

O Hajduku

Teško mi je pričati o Hajduku jer nisam unutra. Druga su vremena nekad bila, igrali smo za malo novca, čast je bila nositi dres Hajduka. Sad novca nekakvog ima, ali nemam pojma zašto se ovo događa. Dovode se igrači koji to nisu zaslužili. Najgore je kad nas svi žale. Nekad su puno bolje ekipe dolazile u Split pa im je bilo jako teško iščupati pobjedu. Danas se sve promijenilo. Ne znam, možda je prevelik broj stranaca u pitanju. Volim vidjeti naše klince da su u prvom planu. Treba biti neki dobar stranac, ali domaći momci moraju biti nositelji. Kad smo Srna i ja upadali u momčad, nakon SP-a u Francuskoj, tamo su bili Asanović i Bilić. Gledali smo ih ko bogove, kao autoritete i lakše je bilo odrastati tako. Dinamo je u tom pogledu radio jako dobro. Mješavina iskusnih i mladih. Jedna je stvar kad u svlačionici imaš nekog mudonju, koji je autoritet, a drugo je kad imaš poluigrače.

Trener Hajduka?

Naravno da bih pristao. Nemam straha. U ovom trenutku nije realno, ali da, volio bih.

O problemu u Hajduku

Žao mi je što u Splitu svatko bilo kakvu kritiku smatra kao uvredu. Zato se puno mojih suigrača distanciralo od Hajduka. Boli me kad čujem da su bivši igrači uništili klub. Istina, bilo je tu i pijanaca i svega, ali tužno je kad se generalizira. Imamo puno toliko krasnih ljudi dolje, pravih hajdukovaca, ali ne mogu ni blizu kluba doći. Ne razumijem zašto. Kad sam na Maksimiru vidio Marka Mlinarića kako radi individualno s klincima, srce mi je bilo ogromno. Ljudina, igračina, a radi s klincima. Volio bih da je i u Hajduku tako. Svakom klubu bi u interesu trebalo biti da su legende kluba unutra.

O Dinamu

Dinamo se osvježio s igračima Lokomotive. Premda nisu na razini od prije dvije godine, imaju preveliku širinu i dominantni su. Utakmica protiv Ferencvaroša će pokazati u kakvoj su formi. Mislim da će proći i da su bolji.
O sadašnjem sustavu pretkola kvalifikacija za Europu

Možda nije sve fer, ali ni u životu nije sve onako kako bi trebalo biti. Živimo u čudnom vremenu, možda nije najlogičnije sve, ali dobro je i da se igra.

O Bjelici u Osijeku

Iznenadilo me što je došao u Osijek. Nakon uspjeha s Dinamom očekivao sam da će uzeti neki klub iz lige Petice. Zna posao, ima karijeru, govori pet jezika. Super je za ligu njegov dolazak. Osijek ima preduvjete da kroz koju godinu napadne i titulu. Financijski su stabilni, ako budu ciljano dovodili pojačanja, mislim da bi mogli. Tandem Silva i Talys su me oduševili. Moderni igrači europske klase i drago mi je da igraju u HNL-u. Pravi klub mora imati vrhunski skauting. Pola godine ranije vrhunski klub treba raditi na pojačanjima. Ako se pametno momčad slaže, onda ti ne trebaju ni milijuni eura.

O HNL-u nekad i danas

Teško je to uspoređivati. Danas je nogomet puno brži, ali nekad je u svakom klubu bilo takvih majstora. Ne samo u Dinamu i Hajduku nego u Varteksu i Šibeniku. Pravih španera. Liga je dobra. Imali smo Lokomotivu lani koja je bila sjajna, ali problem je Tomiću da mu klub proda pet najvažnijih igrača uoči utakmice godine. Osijek je bio dobar, Gorica, Slaven je solidan uvijek i volio bih da budu negdje pri vrhu.

O mladim trenerima u HNL-u

Ima ih, i to je super. Najvažnije je dati mladom treneru vrijeme i kontinuitet. Ako klub stoji iza tebe, onda je to to. Tomić je najbolji primjer. Počeo je jako loše, imao je nekoliko poraza i čak je i on mislio da će morati otići. Ipak, klub je stao iza njega. Kek je bio jako dugo, ali Kek je Rijeci donio titulu, duplu krunu i Rijeka je tada igrala prepoznatljiv nogomet. On je bio taj i logično je da je ostao u Rijeci toliko.

O svom debiju

Čudan debi. Pero Nadoveza je bio trener, a nije bilo publike. Ima sam tremu, naravno. Hajduk me odgojio. Bili su tu Aljoša, Bilić, Štimac, kasnije Srna, Pletikosa, Rapaić, Dejo Računica, Turković… Strašnih igrača je tu bilo.

O Tomislavu Iviću

Genijalac. Živio je nogomet 24 sata. Bio je čovjek ispred svog vremena. Rad s njim je bio veliko bogatstvo.
Je li ispunio sav svojoj potencijal?

Znam da je to Ivić više puta rekao. Slažem se. Nisam nezadovoljan karijerom, ali mislim da sam s obzirom na talent morao napraviti više. Imao sam dosta mana, ali problem je što nisam radio na tim manama. Nisam se šlepao, ali trebao sam više raditi individualno koliko sam trebao. Na jednom nivou je prolazio talent, ali za veće stvari sam trebao raditi više. Ne žalim za ničim, ali u podsvijesti mi stoji da sam mogao napraviti više.

O Stuttgartu

Nakon Arabije, nevjerojatno iskustvo. Imali smo Trapattonnija na klupi, super igrače, ali nismo napravili neki rezultat koji smo očekivali i Trapp je morao na pola sezone otići. Vratio sam se u Hajduk, a Stuttgart je tada osvojio Bundesligu.

O mladosti, ludosti

Srna i ja smo kao klinci radili svakakve gluposti, bili smo neozbiljni, ali ništa pretjerano. Srna je čudo od igrača. Radnik, fanatik, koji nije toliko talentom dominirao, koliko je bio samouvjeren u sebe i sve mu se vratilo.

O pozivu Dinama

Nikad me nije zvao Dinamo, zvali su me samo neki agenti bliski Dinamu. Nikad ne bih otišao tamo, ne mrzim nikoga, ali Dinamo je naš najveći rival i mislim da bi pljunuo na svoj dres Hajduka. Jednako tako ne mogu zamisliti Šokotu ili Bišćana u Hajduku. Možda sam malo konzervativan po tom pitanju. U Lokerenu sam igrao sa Šokotom, uvijek smo se natezali tko je bolji klub. Trener nam je bio Janković, Srbin, veliki zvezdaš. Pitao sam ga pred svima: ‘Šefe, koji je veći klub, Dinamo ili Hajduk?’ Rekao je samo diplomatski: ”Samo znam da je Zvezda jedino imala negativan omjer s Hajdukom.” Bilo mi je dosta.

O Niki Kranjčaru

Došao je u Split kao ikona Dinama, a za tako je nešto trebalo imati velika muda. Uvijek je isticao da je dinamovac i zato su ga ljudi još i više cijenili jer je bio iskren. Čudna je Split sredina, zato su ga tako i prihvatili. Divim mu se zbog hrabrosti i zato je ostao u Splitu i danas legenda. Niko je ljudina. U Dinamu je prošao svašta, neki ljudi su mu svašta napravili, ali nikad od njega niste mogli čuti nešto protiv Dinama. Skidam mu kapu na tome.

O sudačkim krađama

Kao sportašu teško je prihvatiti neki previd. Ipak, nekad sam znao reagirati vruće glave da bih sutradan vidio da nisam bio u pravu. Danas je puno bolje suđenje nego u moje vrijeme. Mislim da sam sve rekao s tim.
O najdražim igračima s kojima je igrao

Miki mi je daleko najdraži. Gdje god je igrao obožavali su ga. Računica, Asanović, Bilić, pa Rambo Petković, Mario Gomez… Bilo je super igrača.
O reprezentaciji bez Modrića i Rakitića

Teško mi je to i zamisliti. Toliko su nas zadužili. Ovo podneblje će uvijek imati talenata, ali hoćemo li imati ovakvu ekipu, ne znam. Samo ne bih volio da se u isto vrijeme svi senatori oproste. Tada bi imali problem. Moram pohvaliti i mlade, Vlašića, Brekala, Bradarića, Rebića, Pašalića… Uvijek ćemo imati širinu. S obzirom na uvjete i veličinu, mi smo broj 1. Jedino ćemo morati smanjiti očekivanja. Utakmice protiv Portugala i Francuske nas moraju naučiti da budemo realniji da ne živimo na onom SP-u u Rusiji. Ne možemo se mjeriti s Francuzima, Nijemcima, Španjolcima, ali opet ćemo ih nadjebati na račun talenta.

O Našem Hajduku

Ne znam što bih rekao. Rezultata nema, to je činjenica. Ne želim ništa više komentirati.
M.D./ foto Robert Matić/Hajduk.hr

Svi požari na Čiovu pod kontrolom, privedena jedna osoba

Jedna osoba koja se dovodi u vezu s požarima na Čiovu uhićena je, dok su sva četiri požara u kojima je izgorjelo nešto više od devet hektara borove šume pod nadzorom vatrogasaca, doznaje se u ponedjeljak ujutro u policiji i županijskom vatrogasnom Operativno-komunikacijskom centru Split.

Jerko Kurevija iz splitske policije potvrdio je da je jedna osoba koja se povezuje s požarom na Čiovu sinoć dovedena u službene policijske prostorije. “To možemo potvrditi. Policija je u sklopu izvida požara sinoć dovela jednu osobu u službene prostorije i to je sve što u ovome trenutku mogu reći”, kazao je Kurevija.

Požari su stavljeni pod nadzor sinoć, a na terenu su ostali vatrogasci iz Okruga i Trogira. U gašenju je sudjelovalo 120 vatrogasaca sa 31 vozilom, dok su im iz zraka pomagala dva kanadera i air tractor.

Samo u prvom požaru, koji je buknuo nešto prije 16 sati na Pivetovoj Glavici, izgorjelo je devet hektara borove šume, a u ostala tri požara, koji su buknuli u gotovo isto vrijeme nekoliko stotina metara dalje, nekoliko stotina kvadrata. Prvi veliki požar je u jednom trenutku opasno zaprijetio kućama i drugim objektima, no uz pomoć kanadera spašena je sva imovina.

Stanovnici Okruga Gornjeg su vatrogascima rekli kako su u vrijeme požara vidjeli dvojicu mladića na motociklu, a je li jedan od njih i uhićena osoba, to tek treba vidjeti.
Hina/foto Pixabay

PSIHOZA KORONE Nekima prijeti PTSP, mnoge muči tjeskoba, porast obiteljskog nasilja…

– Bilo bi dobro kad bismo iz ove krize baštinili nešto dobro za budućnost – i nas samih i društva u cjelini. Na duge staze možda doista budemo sposobni vidjeti sebe iznutra, osjetiti svoje potencijale, vidjeti razinu do koje se možemo ‘saviti’ i u budućnosti jednostavno prema tome živjeti. Ova kriza nam je pokazala kako puno stvari ne možemo kontrolirati, pa niti tražiti apsolutnu sigurnost u izvanjskim investicijama, uglavnom materijalne prirode. Pokazala nam je i važnost emocionalnosti; potrebe da budemo prihvaćeni i potrebe za zajedništvom, potrebe za solidarnošću i činjenjem dobra. To je doista prilika da rastemo u zrelosti. Šteta bi bilo daju propustimo i to sve brzo zaboravimo – kaže doc. dr. sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče, u razgovoru za 24sata.Dodaje kako nas je ova situacija uzdrmala, jer je stubokom strukturno i sadržajno promijenila naše živote i dokinula našu svakodnevnu rutinu, koja nas – bila dobra ili loša – štiti od neizvjesnosti.

– Sve ovo na kušnju stavlja naše mogućnosti prilagodbe, koje su zapravo nevjerojatno velike. Nije to neki zasebni skup mehanizama, niti u mozgu niti u tijelu, nego sveukupnost našeg bića u antropološkom štofu modernog čovjeka. Ipak, u današnjem razvijenom svijetu, u kojemu smo navikli živjeti u sigurnom, predvidljivom okruženju, rijetko ih do te mjere uopće stavljamo na kušnju. Zato sam doista čvrsto uvjerena da će većina ljudi imati dovoljno prilagodbenih mehanizama kako bi sve silne zahtjeve koje pred nas stavlja ova situacija razriješila na prihvatljiv način, bez pojave nekih izrazitijih psihičkih smetnji ili poremećaja – govori ravnateljica Vrapča.

Ipak, i dosada smo bili među ‘prvacima’ po konzumaciji alkohola i lijekova za smirenje i antidepresiva u svijetu. Kakve su šanse da uslijed ove krize postanemo još veći ovisnici?

– Mi u Hrvatskoj doista imamo problem porasta incidencije bolesti ovisnosti, uključivši i ovisnost o alkoholnim pićima i tu pratimo europske trendove. Kad bismo se uspoređivali s razvijenim, zapadnim zemljama, potrošnja lijekova za smirenje općenito, a antidepresiva posebno, je manja na razini opće populacije.Dosad je proteklo premalo vremena da bismo mogli donijeti konkretne zaključke o izravnijem utjecaju pandemijskog okruženja na bolesti ovisnosti. I supstancijalne, a pogotovo nesupstancijalne ovisnosti, bilježile su porast učestalosti i prije pojave same pandemije. Tijekom pandemije, a uslijed psihičke zahtjevnosti cjelokupne situacije, osobe koje se s njome teže nose, različita sredstva ovisnosti koriste kao sredstvo bijega od njima teške stvarnosti. Tu posebno vrijedi imati na umu osobe koje su već prethodno bile opterećene i iscrpljene, bilo tjelesnom bilo psihičkom bolešću, jer takav bijeg – iako kratkotrajno može donijeti neke koristi ili povoljne učinke – dugoročno je poguban, jer vodi u zloupotrebu, a potom i bolesti ovisnosti – kazala je Brečić.

O problemu obiteljskog nasilja kazat će da je u vrijeme “lockdowna” uistinu registriran povećani broj nasilnih događanja u obiteljima u vrijeme lockdowna, kada su članovi obitelji bili prisiljeni intenzivnije dijeliti vrijeme i prostor pa i emocije s bližnjima.

– Obitelji koje su i inače bile opterećene raznim problemima, bolestima, poremećajima ponašanja, egzistencijalnim problemima i slično u ovoj krizi su postale još disfunkcionalnije. Naime, u ovoj zahtjevnoj stresnoj reakciji, gdje god prvotno nije bilo dostatne bliskosti, prijateljstva, razumijevanja i podrške, prilagodba je bila slabije funkcionalna.

Može li ova situacija povećati rizik od ozbiljnih mentalnih bolesti, kakav razvoj situacije tu treba očekivati?

– Jedan dio psihičkih smetnji i poremećaja u ovakvom okruženju značajnije je određen samom ugrozom, dok je drugi značajnije određen odgovorom na tu ugrozu, iako se u većine slučajeva ti čimbenici isprepliću i međudjeluju. Upravo s obzirom na te složene međuodnose, različite psihičke smetnje javljat će se u različito vrijeme te se mogu očekivati i u različitih skupinama ljudi.

Primjerice, osobe koje su zahvaćene zarazom mogu razviti razne psihičke smetnje, već prema tome kada su i u kojoj mjeri one ili njima bliske osobe bile izložene. Tako osobe koje su oboljele od COVID-19, a pogotovo one koje su pretrpjele teške oblike bolesti, poput onih koje su bile podvrgnute intenzivnom liječenju, ili su bili na respiratoru – mogu razviti izrazitije anksiozne smetnje, a neke čak i PTSP. Niti tu nije moguće generalizirati jer se pokazalo i kako sam virus djeluje na strukturu i funkciju živčanog sustava te time može i sam biti uzročnikom brojnih psihičkih smetnji.

Ovdje svakako vrijedi izdvojiti i osobe koje su u okvirima svojih poslova bile izložene opasnostima zaraze, kao što su primjerice zdravstveni djelatnici te mnogi drugi, takozvani esencijalni djelatnici. I kod takvih se osoba, već s obzirom na druge čimbenike, mogu očekivati razne anksiozne smetnje, bilo one koja nastaju iznenada, traju kraće vrijeme, ili se kronificiraju, bilo da se radi o kroničnom tipu anksioznosti, depresije ili nečemu drugome. Nešto neizravnijim opasnostima zaraze izloženi su primjerice bližnji oboljelih osoba, ili pak esencijalnih djelatnika kojim su bile određene protuepidemijske mjere.

U istu skupinu, s obzirom na razmjer i sveobuhvatnost protuepidemijskih mjera u konačnici spadamo i mi sami. Najopćenitije rečeno, u pravilu – od kojega postoji i mnogo iznimaka – u vremenskom razdoblju neposredno nakon izloženosti samoj ugrozi, kod većine osoba koje će razviti psihičke smetnje mogu se očekivati one anksioznog tipa, dok se kasnije, s protokom vremena razvijaju ili depresivni poremećaji, ili kroničniji oblici anksioznih poremećaja, poput primjerice PTSP-a.

Nikako ne smijemo zanemariti osobe koje su prije same ugroze imale određene psihičke smetnje ili poremećaje. Takve osobe, po samoj definiciji psihičkog poremećaja, imaju smanjenu sposobnost prilagodbe, a često i nepovoljnije izvanjske čimbenike, na primjer ovisno u kakvom životnom okruženju žive, koliko su im dostupna različita životna sredstva, koliko im je dostupna podrška bližnjih i slično. Mogli bismo reći kako je svaka ugroza sklona produbljivati postojeće razlike u društvu. Ona je ‘manje jednake’ sklona zateći na nepovoljnijem mjestu, uz njihove značajno ograničene unutarnje i izvanjske potencijale suprotstavljanja ugrozi, te ih je u konačnici sklona ostaviti na još nepovoljnijem mjestu, što dodatno produbljuje društvene nejednakosti.

No, govoreći o posljedicama ove krize na psihičko funkcioniranje željela bi spomenuti i jedan fenomen koji ne koristimo u psihijatriji često, ali on kao teorijski konstrukt postoji i u svojoj je ekspresiji vrlo sličan depresiji: Demoralizacija, sindrom egzistencijalne anticipatorne trpnje. Naime, demoraliziran čovjek nije aktualno pretjerano tužan, on je silno zabrinut oko budućnosti i to u smislu mogućnosti zadovoljavanja osnovnih egzistencijalnih potreba. Mislim da će se u budućnosti veliki broj ljudi naći u demoralizaciji – vječitim pitanjima ‘kako će to biti’, ‘hoću li ja to moći’, ‘hoće li se to ostvariti’, uz izrazitu tjeskobu. U osnovi svega je opet strah od nepoznatog, budućnosti za koju ne znamo kakva će biti – kazala je između ostalog Brečić u razgovoru za 24sata.
M.D.

Zašto je gojaznost povezana s težim oblikom covida-19?

– Već u prvim danima pandemije liječnici su primijetili da je među teško oboljelima od covida-19 puno pretilih, pišu američki mediji. Poveznica između debljine i težeg oblika bolesti postala je još očitija kako se koronavirus širio svijetom, a znanstvenici još uvijek pokušavaju utvrditi zašto je tako.

Sve je više dokaza da gojaznost sama po sebi povećava vjerojatnost od težih komplikacija zaraze koronavirusom. Studija u koju je bilo uključeno više od 5200 zaraženih, a među njima 35 posto gojaznih osoba, pokazala je da vjerojatnost hospitalizacije raste s većim indeksom tjelesne mase (BMI) čak i kad se oduzmu ostala stanja koja gojazne izlažu većem riziku.

Osoba se smatra pretilom, odnosno gojaznom ili debelom, ako joj je indeks tjelesne mase veći od 30. Ekstremna debljina, BMI veći od 40, posebno povećava vjerojatnost od razvoja najtežih oblika covida.

Znanstvenici kažu da je vjerojatno više razloga zbog kojih se gojazni teže nose s covidom, bolesti koja može napasti pluća. Previše masti, primjerice, može ograničiti sposobnost pluća da se šire i dišu.

Drugi bi problem mogla predstavljati kronična upala, koja često dolazi s debljinom. Upala je prirodan način borbe organizma sa štetnim uljezima poput virusa. No kronične upale mogu potkopati obrambenu snagu organizma kad se pojavi stvarna prijetnja.

“To je kao dolijevanje benzina na tinjajuću vatru”, kaže dr. Dariush Mozaffarian s fakulteta za nutritivne znanosti sveučilišta Tufts pokraj Bostona.

Raspored masti u organizmu također bi mogao igrati određenu ulogu. Muškarci, primjerice, najviše masti imaju oko trbuha, a taj tip masnoća povezue se s proizvodnjom hormona koji bi mogao pridonijeti težem obliku bolesti. To bi moglo pojasniti i zbog čega su gojazni muškarci podložniji razvoju bolesti od žena.

Znanstvenici također istražuju ima li nešto posebno u samome koronavirusu što ga čini opasnijim za pretile. Virus ulazi u stanice tako da se ‘zakači’ za receptore na površini određenih stanica. Takvih je receptora puno na masnim stanicama i stručnjaci istražuju čini li ih to “dobrim gnijezdom za viruse”, kaže dr. Francois Pattou sa sveučilišta u Lilleu, jedan od autora istraživanja o poveznicama gojaznosti i teškog oblika covida.

Komplikacije se mogu pojaviti i kod onih koji su hospitalizirani. Kako bi pomogli oboljelima da lakše dišu, liječnici ih okreću na trbuh. Kod pretilih je to teže pa je veća vjerojatnost da će završiti na respiratoru.

“Jednostavno trebaju pomoć strojeva za disanje”, rekao je dr. David Kass sa sveučilišta Johnsa Hopkinsa, također autor studije o debljini i covidu.

I još jedna bojazan – cjepivo za covid možda neće biti jednako učinkovito za pretile jer nije niti ono za gripu. Zašto je tako, nije poznato, no jedna je mogućnost da debljina šteti aktivaciji imunosnog sustava, nužnoj nakon cijepljenja.
Hina / foto Pixabay

PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU “Kriteriji za upis u srednju školu su dugogodišnji problem”

qrf

Tjedan dana nakon početka škole pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u razgovoru za Hinu upozorava da su kriteriji za upis u srednju školu dugogodišnji problem i predlaže uvođenje alternativnog izbornog predmeta za djecu koja ne pohađaju vjeronauk.

Jesu li Vas iznenadili podaci o značajnom rastu broja superodlikaša u prošloj školskoj godini, kako to objašnjavate?

Za mene je to ugodno iznenađenje, jer nemam razloga sumnjati u kapacitete naših učenika, ali ni u trud i angažman odgojno-obrazovnih djelatnika u vrijeme pandemije. Djelomično je to, možda, i rezultat preporuka Ministarstva znanosti i obrazovanja da ocjene trebaju biti poticaj učenicima, ali istodobno i pokazatelj obrazovnih postignuća. I inače smatram nužnim da se stručnjaci u području odgoja i obrazovanja mnogo ozbiljnije pozabave pitanjem ocjenjivanja. U kontaktu s djecom doznajemo da mnogi učenici osjećaju da su pod neprekidnim pritiskom, da moraju biti odlični iz svih predmeta jer se u protivnom neće smatrati uspješnima, a zbog nedovoljnog broja bodova neće se moći upisati u željenu srednju školu. Kriteriji za upis u srednju školu dugogodišnji su problem, na koji nas upozoravaju i sami učenici, pa bi to slijedećih godina trebalo riješiti.

Nova školska godina je zbog korona krize najizazovnija do sada. Jesu li obavljene sve pripreme tako da se učenicima zajamči sigurno obrazovanje, bojite li se da bi škole mogle postati nova žarišta zaraze?

Teško je jednoznačno odgovoriti na to pitanje, jer su prilike na terenu različite, škole se razlikuju po uvjetima, kapacitetima, a različita je i epidemiološka situacija na području države. Izuzetno je važno da su se djeca vratila u škole jer je to korak prema normalizaciji života, ali je jednako važno da se svi drže uputa i preporuka za zaštitu zdravlja učenika i zaposlenika, odnosno da svi daju maksimum u organizaciji nastave i drugih školskih aktivnosti. Pritom je najveća odgovornost na ravnateljima koji moraju osigurati uvjete za zaštitu sigurnosti i zdravlja djece u školama, procijeniti rizike i upozoriti na teškoće koje treba ukloniti. Što se tiče širenja zaraze, dosadašnja iskustava upućuju da škole nisu bile ključne za širenje zaraze. No, stalno moramo biti na oprezu, pratiti promjene stanja, prilagođavati se i reagirati po potrebi.

Dio roditelja protivi se da im djeca nose maske u školi, je li to u interesu djece?

To nikako nije u interesu djece. Ova mjera usmjerena je na zaštitu dobrobiti učenika, a ne njegovu dodatnu ugrozu. Roditelji se i nama žale, imali smo veći broj pritužbi na uvođenje te mjere, ali dok je ona na snazi treba je se pridržavati. Apeliram na roditelje da podrže svoju djecu u provedbi te mjere. Naime, roditelj koji se protivi obvezi nošenja maske, bez da postoje opravdani razlozi da dijete bude izuzeto od toga, svjesno preuzima odgovornost za rizik od zaraze, ne samo svog djeteta, već i ostalih učenika koji s njim borave u istom razredu. To predstavlja zanemarivanje zdravstvene skrbi o djetetu i svjesno ugrožavanje zdravlja drugih.

Višemjesečna nastava na daljinu opteretila je dio učenika, kakve su posljedice te vrste nastave na mentalno zdravlje djece?

Izdvojila bih istraživanje znanstvenica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagreba pod nazivom „Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone“, u kojem se bave istraživanjem dječjeg iskustva u pandemiji. Rezultati su pokazali da je učenicima osnovnih škola nastava na daljinu bila teža od one u školi, dok je mišljenje srednjoškolaca bilo podijeljeno. Većini djece u to vrijeme najviše su nedostajali prijatelji i vršnjaci. Prema tome, on-line nastava je na određeni način, za određenu skupinu djece, predstavljala dodatnu otežavajuću okolnost u pandemiji. Zaštita mentalnog zdravlja djece i mladih je izuzetno važna i kao društvo moramo osigurati stručnu podršku svoj djeci kojoj je potrebna. To uključuje dovoljan broj stručnjaka mentalnog zdravlja, ali i jasnu informaciju o tome kome se, kada i na koji način djeca mogu obratiti za pomoć.

S početkom škole aktualizira se i problem vršnjačkog nasilja, hoće li kontrolirani povratak u školu utjecati na porast nasilja, ako ne fizičkog, onda nasilja na internetu?

Za sada nemamo brojčanih pokazatelja o protekloj školskoj godini, podatke o tome dobivamo od nadležnog ministarstva. Znamo da je problem nasilja među djecom kontinuirano prisutan u školama, a dodatan problem predstavlja nasilje putem interneta, odnosno cyberbullying koji je odraslima često nevidljiv, a predstavlja izuzetno veliku opasnost i ostavlja dugoročne posljedice na djecu. Stručnjaci upozoravaju da bi sve veća upućenost djece na digitalne uređaje za vrijeme održavanja nastave na daljinu mogla pridonijeti njihovoj još većoj izloženosti različitim oblicima nasilja putem interneta.

Tko je u sustavu sprječavanja nasilja najslabija karika? Što možete poručiti djeci žrtvama nasilja?

Ne bhi rekla da imamo najslabiju kariku već da moramo prepoznati najvažniju kariku, a to je škola. Ključno je da škole prihvate rad na prevenciji nasilja kroz preventivne aktivnosti, kroz koje će se stvoriti sigurno ozračje za svu djecu, oblikovati jasni stavovi prema nasilju kao neprihvatljivom ponašanju koje će uvijek izazvati neke posljedice. Važno je da se prepoznaju prvi znakovi neprimjerenog ponašanja djece, dok su oni još u fazi sukoba, važan je rad s tom djecom, a tu se ponovno vraćamo na ulogu stručnih suradnika, psihologa, pedagoga. Djeci uvijek preporučam da ne šute o svojim problemima, da se što prije obrate odrasloj osobi u kojoj imaju povjerenja: roditelju, razredniku, pedagogu…

Kako gledate na inicijativu „Pravo svakog djeteta na školski obrok“?

Ured je u lipnju službeno podržao tu inicijativu jer uvođenje besplatne školske prehrane svoj djeci, neovisno o socijalnim mogućnostima obitelji, školsku bi prehranu učinilo jednako dostupnom svima. No, moram upozoriti da će pandemija vjerojatno utjecati na ostvarivanje prava na kvalitetan i besplatan obrok u školi. Mnoge škole još nemaju školske kuhinje, a škole u Zagrebu, koje su stradale u potresu, dodatno su u teškoj situaciji. Mislim da ćemo razmjere tog problema tek vidjeti u ovoj školskoj godini.

Je li vjeronauku mjesto u školi ili ga treba vratiti u crkve?

To je važno pitanje o kojem treba raspravljati i omogućiti da se čuju argumenti svih dionika: Crkve, roditelja, učenika, Ministarstva obrazovanja. Zapravo je riječ o problematici koja je šira od samog nastavnog predmeta. Ured uočava kao problem da se nerijetko vjerski sadržaji u nekim školama prakticiraju i izvan nastave vjeronauka, npr. prilikom održavanja školskih priredbi, što smatramo neprihvatljivim. Smatramo da se nastava vjeronauka, kao i svakog drugog izbornog predmeta, treba organizirati na početku ili kraju nastave, a predlažemo i uvođenje alternativnog izbornog predmeta za djecu koja ne pohađaju vjeronauk, po uzoru na etiku u srednjoj školi.

Vaš je Ured angažiran i na zaštiti prava djece čiji su roditelji u zatvoru. Koliko je takve djece i koliko često mogu vidjeti svoje roditelje?

Po zadnjem izvješću Ministarstva pravosuđa za 2018. zatvorenici i maloljetni roditelji imali su 3801 maloljetno dijete, od čega je njih 27, 7 posto posjećivalo roditelja u kaznenoj instituciji. Ured se intenzivno bavi tom temom od 2006. i neki pozitivni pomaci su vidljivi, naročito u zatvorskom sustavu koji je uredio prostore za posjete, provodi kvalitetne programe za roditeljstvo zatvorenika, uveo je video posjete, što je ublažilo odvojenost djece za vrijeme ukidanja posjeta u vrijeme pandemije koronavirusa, a educira i djelatnike o važnosti održavanja povezanosti djeteta i roditelja.

Istospolni par, koji ima registrirano partnerstvo, udomio je dijete, a Zakon o udomljavanju, koji to onemogućuje, nije promijenjen. Kakvo je Vaše stajalište o tome?

Ponovit ću stajalište koje sam više puta iznijela u javnosti: kad je riječ o povjeravanju djeteta na skrb udomiteljima, najvažnije je na prvo mjesto staviti najbolji interes djeteta. Dakle, najvažnije je da mu udomiteljska obitelj pruži zamjensku skrb na najkvalitetniji mogući način, pa treba uložiti napore da se utvrde kompetencije i kapacitet udomitelja i potrebe djeteta. Spolna orijentacija udomitelja u tome bi trebala biti irelevantna.

Je li Vam sporno što je netko dobio neko pravo koje nije uređeno zakonom?

Nije riječ o protuzakonitom dobivanju nekog prava. Istospolnim zajednicama je Ustavom i zakonodavnim antidiskriminacijskim okvirom zajamčeno ravnopravno sudjelovanje u svim aspektima društvenog života, što uključuje i pristup javnoj usluzi udomiteljstva. Stav Ustavnog suda u tom pogledu je jasan, a nadležna tijela koja neposredno odlučuju o pravima i obvezama građana u pojedinačnim slučajevima dužna su tumačiti i primjenjivati svaki zakon, pa tako i Zakon o udomiteljstvu, u skladu s njegovom legitimnom svrhom te odluke donositi na temelju Ustava, međunarodnih ugovora i u skladu s pravnim stajalištima Ustavnog suda.

U Izvješću o radu za 2019. Vaš je Ured zaključio da su hrvatske institucije iznevjerile djecu kad je u pitanju zaštita od nasilja.

Najdrastičnija upozorenja da su institucije iznevjerile djecu bila su brojna stradanja djece, za koja se kasnije pokazalo da ih se možda moglo spriječiti pravovremenim uočavanjem rizičnih čimbenika. U Izvješću su navedeni podaci MUP-a da je lani bilo14 teških ubojstava djece, što je šokantan podatak. Lani je zabilježen i potresan slučaj djeteta koje je umrlo jer je bilo ostavljeno u zatvorenom automobilu po ekstremnoj vrućini, slučaj u kojem je otac bacio djecu s balkona, onaj u kojem je majka ostavila dijete na čuvanje nestručnoj osobi, pa je spašeno u zadnji čas, slučaj novorođenčeta kojeg je ugrizao pas u obiteljskoj kući i brojna druga stradanja. Sve su to upozorenja koliko su djeca ranjiva i koliko u svakom trenutku njihova sigurnost i dobrobit ovise o odraslima. Sve bi nas trebalo zabrinuti da za vrijeme lockdowna zaštitne institucije nisu mogle redovito funkcionirati, a posljedice toga ćemo, bojim se, vidjeti u slijedećem razdoblju.
Marija Udiljak/Hina foto

VIDEO: U MUP-ovoj akciji Falkuša zaplijenjena tona kokaina na Kanarima

U akciji kodnog naziva Falkuša, temeljem inicijative hrvatske policije, na Kanarskom otočju zaplijenjena je gotovo tona kokaina, u uličnoj prodaji vrijednog preko 40 milijuna eura, izvijestilo je u subotu Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP).

Policija je izvijestila da je “u okviru svojih aktivnosti” prikupila inicijalna saznanja o prekoatlanskom krijumčarenju većih količina kokaina u koje su, kao pripadnici tzv. Balkanskog kartela, aktivno uključeni hrvatski državljani.

S obzirom na takva saznanja, početkom ove godine službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, uz pomoć splitske i šibenske policije, pokrenuli su kriminalističko istraživanje kodnog naziva Falkuša.

Zbog izraženog međunarodnog karaktera kriminalnih aktivnosti već u početnoj fazi, hrvatska policija pokrenula je trilateralnu suradnja sa španjolskom Civilnom stražom te francuskom carinom, kažu u MUP-u. Pored navedenih agencija, akciju su podržali Europol, DEA (Drug Enforcement Administration – Ured u Zagrebu), britanska NCA (National Crime Agency), nizozemska nacionalna policija te policija BiH.

U MUP-u ističu da je istraživanje usmjereno prema kriminalnoj ćeliji unutar tzv. “Balkanskog kartela” koja se specijalizirala za pružanje “usluga” krijumčarenja droge jedrilicama i jahtama. Tu kriminalnu ćeliju čine najmanje trojica hrvatskih državljana koje je kartel “regrutirao” za prekooceansko krijumčarenje kokaina jedrilicom za prekooceansku plovidbu. Jedrilica je registrirana u Hrvatskoj i plovila je pod hrvatskom zastavom.

Do sada provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su navedeni hrvatski državljani s jedrilicom otplovili iz Šibenika početkom 2020. da bi krajem kolovoza ove godine zaplovili afričkom rutom krijumčarenja s Kanarskog otočja, Kraljevine Španjolske, južno, prema obalama zapadne Afrike, gdje su tamošnje organizirane kriminalne skupine, koje je angažirao kartel, na hrvatsku jedrilicu ukrcale kokain.

“Koordiniranom akcijom, specijalni tim španjolske Civilne zaštite je u jutarnjim satima 8. rujna, u međunarodnim vodama, uz prethodno odobrenje nadležnih tijela Republike Hrvatske, presreo hrvatsku jedrilicu, čiju posadu su činila trojica hrvatskih državljana. Nakon pregleda zbog sumnje na krijumčarenje droga, jedrilica je dotegljena u nacionalne vode Kanarskog otočja.

Pretragom jedrilice na Kanarskom otočju, pronađeno je ukupno 980 paketa sa oko 980 kilograma kokaina visoke čistoće”, izvijestio je MUP.

Prema procjenama španjolske policije, ulična vrijednosti zaplijenjenog kokaina je veća od 40 milijuna eura. Prema do sada prikupljenim saznanjima kokain je bio namijenjen europskom, španjolskom i hrvatskom ilegalnom narko tržištu.

Koordinirano s uhićenjem i pretragom jedrilice na Kanarima, hrvatski policajci su 11. rujna na šibensko-kninskom području pretražili više domova i drugih prostora kod više osoba povezanih sa uhićenicima i tom prilikom oduzeli više računala, mobitela i drugih predmeta.

Kriminalističko istraživanje ovog slučaja međunarodnog krijumčarenja kokaina morskim putem se nastavlja, a s ciljem rasvjetljavanja svih okolnosti, kažu u MUP-u.

Dodaju da je ovo još jedno u nizu kriminalističkih istraživanja po pitanju suzbijanja međunarodnog krijumčarenja većih količina kokaina koje je hrvatska policija provela u suradnji s međunarodnim policijama i agencijama za borbu protiv droga.

“Ono je opetovano pokazalo da međunarodna policijska i međuagencijska suradnja, u realnom vremenu, nema alternative u borbi protiv međunarodnih zločinačkih udruženja kao što je tzv. Balkanski kartel”, navode u priopćenju.
Hina / foto ilustracija Pixabay

ŠEST MJESECI PANDEMIJE Što sada znamo, a što još ne znamo o Covid-19

Covid-19 danas je dio naših života, šest mjeseci nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju. Neprijatelj je to o kojem smo naučili mnogo, iako nitko ne zna odgovor na pitanje što nas čeka ove jeseni i zime.

ŠTO JOŠ NE ZNAMO

Hoće li se epidemija ponovno razbuktati?

Zbog velikog miješanja ljudi tijekom ljeta, nakon ukidanja proljetne karantene, broj zaraženih u Europi naglo raste.

Tako je u Francuskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji te u mnogim drugim zemljama, iako se ne radi o razinama kakve su bile na vrhuncu epidemije u ožujku i travnju.

„Tisuće novozaraženih na dan, to je puno (…). To je jako zabrinjavajuće”, ocijenio je francuski ministar zdravlja, Olivier Véran, u utorak za radio France Inter.

Ako tako potraje Ujedinjeno Kraljevstvo doživjet će „turbulentno razdoblje u mjesecima koji dolaze”, kazao je za BBC Jonathan Van-Tam, jedan od dužnosnika britanskih zdravstvenih vlasti.

Povećanje broja zaraženih automatski će dovesti do većeg broja teških slučajeva za nekoliko tjedana, upozorio je Véran. Ali pitanje je u kojim razmjerima?

Opekavši se na prvom valu, mnogi liječnici strahuju da će bolnice i odjeli za intenzivnu skrb ove jeseni ponovno biti pretrpani, kao u ožujku. Virus sada cirkulira ponajviše među mladima, koji nisu riskantna skupina, ali stariji i oni slabijeg zdravlja neizbježno će biti pogođeni, upozoravaju.

Drugi, manje pesimistični, smatraju da je rizik od preopterećenja bolnica manji nego u proljeće, jer ljudi koji spadaju u riskantne skupine poštuju epidemiološke mjere.

Najoptimističniji računaju na imunitet stečen u prvom valu, nadajući se da će on spriječiti drugi val i omogućiti da se izbjegne ponavljanje katastrofe iz ožujka. Ali to je tek pretpostavka.

Svi, međutim, insistiraju na važnosti poštivanja epidemioloških mjera kao što su nošenje maski, često pranje ruku i poštivanje distance.

Reinfekcije i imunitet

Nekoliko slučajeva ljudi koji su ozdravili od koronavirusa i potom se ponovno zarazili zabilježeno je zadnjih tjedana u svijetu, što postavlja pitanja o trajnosti imuniteta.

Prvi takav potvrđeni slučaj bio je tridesetogodišnjak iz Hong Konga, koji je bio teže bolestan prvi put nego drugi.

Stručnjaci u tome vide tračak nade i znak da se njegov imunološki sustav naučio braniti nakon prve infekcije.

Naglašavaju ipak da se ne mogu izvlačiti zaključci na osnovi samo nekoliko slučajeva.

Naglašavaju i da pravo pitanje nije može li se zaraziti dva puta, nego koliko je čovjek zarazan drugi put.

Općenito, imunitet protiv covida-19 još se slabo razumije. Znanstvenici su jako usredotočeni na antitijela, ali se također nadaju da bi drugi tip imunološkog odgovora, koji se temelji na T-limfocitima, mogao zaustaviti epidemiju. No to je tek teorija.

ŠTO NIJE SIGURNO

Uloga djece

Školska godina počela je u mnogim zemljama, ali još se točno ne zna kakvu djeca imaju ulogu u širenju epidemije.

Jedno je sigurno: rijetko obolijevaju od covida-19. Većina razvije tek blagi oblik bolesti ili uopće nemaju simptoma.

No ne zna se jesu li jednako zarazni kao i odrasli.

„Kada se pojave simptomi, djeca izlučuju jednaku količinu virusa kao i odrasli i jednako su zarazni kao i oni. Ne zna se u kojoj mjeri asimptomatska djeca mogu zaraziti druge”, ističe Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Nekoliko istraživanja pokazalo je da izgleda da djeca rijetko prenose bolest, možda zato jer imaju manje simptoma (budući da kašljanje ili kihanje povećavaju rizik od prijenosa virusa).

Mnogi stručnjaci upozoravaju ipak da treba razlikovati djecu od adolescenata, koji su po zaraznosti sličniji odraslima.

Cjepivo: brzo i dobro, je li to moguće?

Pronalazak učinkovitog i sigurnog cjepiva smatra se najboljim načinom za zaustavljanje pandemije. Ali ne zna se kada će se to dogoditi, unatoč mnogobrojnim najavama njegova skora otkrića u globalnoj utrci s golemim financijskim ulozima.

U zadnjem izvješću od srijede, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi 35 potencijalnih cjepiva koja su u fazi kliničkih ispitivanja na ljudima širom svijeta

Devet ih je u posljednjoj fazi ili će to biti uskoro. To je tzv. treća faza kada se provjerava učinkovitost cjepiva na tisućama dobrovoljaca.

Sjedinjene Države, Rusija i Kina vode bitku na daljinu i ubrzavaju procedure u nadi da će prvi razviti cjepivo, čak prije kraja ove godine.

Ali stručnjaci upozoravaju da se ne miješa brzinu i brzopletost, jer bi preskakanje faza moglo uzrokovati probleme sa sigurnošću cjepiva.

Koliko je poštivanje procedure važno pokazuje primjer jednog od projekata koji su najdalje odmakli, koji provode laboratorij AstraZeneca i Sveučilište u Oxfordu, a koji je u utorak privremeno zaustavljen. Razlog: pojava „potencijalno neobjašnjive bolesti”, možda ozbiljne nuspojave cjepiva, kod jednog sudionika ispitivanja.

Europska agencija za lijekove (EMA) smatra da bi „moglo potrajati najmanje do početka 2021. da neko cjepivo protiv covida-19 bude spremno za odobrenje i da bude raspoloživo u dovoljnoj količini” za korištenje širom svijeta.

A u najgorem slučaju, moguće je da cjepivo nikada ne bude pronađeno.

ŠTO ZNAMO

 

Maske i aerosoli

Preokret je spektakularan: maske su ožujku smatrali beskorisnima, a danas ih preporučuje većina zdravstvenih tijela u svijetu, među kojima i WHO.

U međuvremenu, otkriveno je da se covid-19 vrlo vjerojatno prenosi i sitnim česticama raspršenim u zraku koji izdišu oboljeli (aerosolom), a ne samo većim kapljicama koje se izlučuju kod kihanja, kašljanja ili govorenja u blizini te prljavim rukama.

Još se ne zna točno koji udio ima takav način prenošenja bolesti u dinamici epidemije, ali mnoga istraživanja govore da je značajan.

U tom slučaju fizička distanca nije dovoljna i maska postaje neophodna, tim više ako se nalazimo u zatvorenim prostorima, s puno ljudi i slabom ventilacijom. Takva se mjesta sada smatra najriskantnijima, a neke zemlje uvele su obvezno nošenje maski i na ulici.

Lijekovi

Danas se o lijekovima više zna, zahvaljujući kliničkim ispitivanjima. Samo jedna vrsta lijekova pokazala je da smanjuje smrtnost, a to su kortikosteroidi, koji suzbijaju upale. Ali oni su indicirani samo za „teške i kritične oblike” bolesti, naglašava WHO.

Antivirusni lijek remdesivir smanjuje trajanje bolničkog liječenja, ali njegova korist je relativno skromna.

S druge strane, hidroksiklorokin, koji je preporučivao američki predsjednik Donald Trump, te u Francuskoj profesor Didier Raoult, nije se pokazao učinkovitim.

Hina

EK odobrio preusmjeravanje 135 milijuna eura za pomoć RH u koronakrizi

Europska komisija je u četvrtak odobrila promjene u hrvatskom operativnom programu “Konkurentnost i kohezija”, kojima se 135 milijuna eura kohezijskih sredstava preusmjerava za pomoć u suočavanju s koronakrizom.

Prema priopćenju Komisije, od tih 135 milijuna, 50 milijuna je namijenjeno za kupovinu zaštitne i medicinske opreme za preko 1200 bolnica, ostalih zdravstvenih institucija i domova za starije. Skoro 85 milijuna namijenjeno je za hrvatska mala i srednja poduzeća kao pomoć za nastavak njihova poslovanja i spašavanja radnih mjesta. Osim toga, cijeli program bit će financiran u 100-postotnom iznosu europskim sredstvima, bez potrebe za sufinanciranjem nacionalnim sredstvima.
“Kohezijska politika igra važnu ulogu u odgovoru na pandemiju i poticanju održivog oporavka.

Zahvaljujući zajedničkim i brzim naporima hrvatskih vlasti i Komisije, ova sredstva pružaju prijeko potrebnu pomoć i potporu zdravstvenom sektoru i gospodarstvu zemlje”, izjavila je povjerenica za kohezijsku politiku Elisa Ferreira.

Europska unija je u odgovoru na posljedice koronakrize omogućila fleksibilnije korištenje kohezijskih sredstva i zahvaljujući tome moguće se ovakve promjene u operativnim programima.
Hina/foto Pixabay

Večernji list: Ukidanje samoizolacije povećalo bi neodgovornost ljudi

Ukidanje samoizolacije samo bi povećalo neodgovornost ljudi, piše u četvrtak Večernji list, navodeći da će otpor među građanima prema epidemiološkim preporukama ojačati ako Ustavni sud ne potvrdi legitimitet Stožera.

Unatoč vijestima o 341 novozaraženom jučer, o 24 osobe na respiratorima te o 206 dosad umrlih, dio ljudi ne drži se preporuka, taji kontakte sa zaraženima, druži se s desecima ljudi… pa je dijelu epidemiologa, svjesnih i gospodarskih posljedica, prekipjelo nakon pola godine borbe s virusom i neodgovornošću nekih ljudi.

Iz Hrvatskog epidemiološkog društva uputili su prijedlog ministru zdravstva da se ukine samoizolacija za kontakte zaraženih, osim ako rade u zdravstvu i domovima umirovljenika, uz strogo poštivanje mjera, nošenje maski i držanje razmaka.

To bi značilo da bi kontakti zaraženih, po mišljenju predsjednika Epidemiološkog društva dr. Miroslava Venusa, išli na posao držeći se mjera, ali i da se nakon posla nigdje ne zadržavaju nego idu ravno kući.

Ministar Vili Beroš ogradio se od tog prijedloga rekavši da to nije mišljenje Epidemiološkog društva, ne tvrdeći da je dobro ili loše, dodajući da će epidemiološka struka adekvatno procijeniti elemente za samoizolaciju.

No, moguće ukidanje samoizolacije nije samo pitanje za epidemiologe, nego i za sociologe, psihologe i druge struke. Da su svi ljudi odgovorni prema sebi i drugima i da ne lažu o kontaktima, imali bismo manje problema s kontroliranjem epidemije.

Sociolog Drago Čengić, koji se bavi i ekonomskom sociologijom, na pitanje je li realno da bi se ljudi držali mjera da se ukine samoizolacija, uzvraća: “To bi pridonijelo banalizaciji opasnosti od korone i razvodnjavanju odgovornosti ljudi, a ionako smo slabi po osobnoj odgovornosti. Dobar dio ljudi bi to iskoristio za povratak na stari način života”, kaže Čengić, donosi Večernji list.
Hina

Akcija „Tjedan odmora vrijedan “ kreće u listopadu

Tjedan odmora vrijedan je akcija Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice koja će se održati u tjednu od 16. do 25. listopada 2020. godine te koja za cilj usmjeriti interes za domaća putovanja te podići razinu turističke aktivnosti u razdoblju izvan ljetnih mjeseci. Kroz akciju Tjedan odmora vrijedan omogućit će se građanima Hrvatske i svima zainteresiranima da posjete i upoznaju različite dijelove Hrvatske po 50 posto nižim cijenama na brojne turističke usluge; od smještaja, prijevoza, znamenitosti pa sve do ugostiteljskih usluga i različitih doživljaja.

„Ovaj projekt predstavlja inicijativu kojom želimo našim građanima predstaviti sve ljepote i bogatstvo ponuda koje Hrvatska ima i nudi tijekom čitave godine. U ovoj korona turističkoj godini veliki doprinos turističkom prometu dali su domaći turisti, a naša želja je da domaći turisti u ostatku ove godine, ali i u godinama ispred nas, čine sve značajniji dio potražnje te da istražuju brojne ponude diljem našeg kontinenta i obale. U tjednu odmora vrijednom tijekom listopada nudit će se brojne promotivne ponude koje će se objediniti na jednom mjestu, a namjera nam je ovu akciju nastaviti te održavati redovito tijekom većeg dijela godine“ istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac povodom najave akcije „Tjedan odmora vrijedan“.

U tijeku su prijave poslovnih subjekata koji će svoje ponude nuditi na web stranici izrađenoj upravo za ovu akciju – tjedanodmoravrijedan.hr, a koja će za korisnike usluga biti uskoro aktivna. Za sudjelovanje u akciji mogu se prijaviti svi poslovni i privatni subjekti iz turističkog sektora poput hotela, privatnih iznajmljivača, turističkih agencija, restorana, barova, nacionalnih parkova i parkova prirode, muzeja, galerija, prijevoznika, rent-a-cara, iznajmljivača plovila te subjekata zdravstvenog i liječilišnog turizma.

„Riječ je o projektu koji za cilj ima poticanje domaćeg turističkog prometa u razdobljima pred i posezone te u kojem sudjeluju pružatelji usluga u turizmu koji će tijekom promotivnog tjedna kreirati vrlo atraktivne i cjenovno dostupnije ponude za sve hrvatske građane. Upravo je domaće tržište u ovoj izazovnoj godini dalo snažan doprinos u postignutim rezultatima s visokim udjelom od 20 posto u ukupno ostvarenim noćenjima. Vjerujem da će projekt biti vrlo dobro prihvaćen i u narednim godinama te da će pozitivno utjecati na povećanje turističke potrošnje unutar zemlje“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Prema podacima iz sustava eVisitor tijekom 2019. godine domaći turisti ostvarili su 2,4 milijuna turističkih dolazaka te 13,8 milijuna noćenja, odnosno oko 12 posto ukupnih dolazaka i noćenja u 2019. godini. U dosadašnje dijelu turističke 2020. godine, prema trenutnim podacima iz sustava eVisitor, domaći turisti ostvarili su 1,3 milijuna dolazaka te 9,6 milijuna noćenja, odnosno oko 20 posto ukupnih turističkih dolazaka i noćenja u 2020. godini.
M. D. /foto Goran Morović

DR.GORDAN LAUC O SVOM ISKUSTVU S KORONOM Ovo je najgori virus s kojim sam se sreo u životu, ali nije me ubio

Znanstvenik i član Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. Gordan Lauc gostovao je u Newsroomu N1 televizije, gdje je komentirao trenutnu epidemiološku situaciju te što nas čeka ovu jesen kada ćemo se paralelno boriti i s gripom i kroonavirusom.

“Mislim da je fokus nabrajanja ljudima kojima je PCR testom pokazan virus u nosu pogrešan. ne možemo usporediti ono što se događa danas s onim što se događalo u rano proljeće. Imali smo situaciju gdje su na sjeveru Italije ljudi masovno umirali, bolnice su bile pretrpane i cijelim virusom se širio val panike. Danas su bolnice širom Europe prazne, umire malo broj ljudi, iako zapravo imamo puno zaraženih. Mi još uvijek nemamo velik broj zaraženih. Moramo paziti da naš bolnički sustav ne postane preopterećen, mi smo još uvijek daleko od toga i testiranja nam više služe kao indikacija kojom brzinom se epidemija širi nego što je to neki broj koji treba uzrokovati paniku”, pojasnio je Lauc.

Dodao je da je najbitnije da se virus ne proširi brzo, a kako bi se to spriječilo, bitno je pridržavati se svih mjera.

“Moramo paziti da ne dođe do daljnjeg širenja epidemije. Čini se da se sada to na neki način stabiliziralo, broj slučajeva ako ne pada barem stoji, i to znači da neće doći do naglog širenja broja pacijenata. Ne možemo spriječiti da se ponetko ne zarazi jer virus je svuda oko nas. Važno je da ta brzina širenja ne bude prevelika. U Londonu je mjesec dana zaraženo gotovo 20 posto populacije. Ovaj virus ima potencijal da se strašno brzo proširi u kratko vrijeme i zato je važno da se ozbiljnije počnemo ponašati. Ma da, mislim da se ljudi u HR ozbiljno ponašaju i da nećemo imati velikih problema u sjedećih mjesec ili dva”, istaknuo je Lauc.

“U ovom trenutku ne postoji nešto što bismo mogli proglasiti znanstvenom istinom o tome da li djeca šire epidemiju ili ne. Znamo da djeca rijetko obolijevaju pa za djecu odlazak u školu nije rizičan. Mogu li oni taj virus prenijeti drugima, to još uvijek zapravo ne znamo. Određena doza opreza je potrebna uvijek”, rekao je.

Lauc smatra da su mjere koje se provode u školama (nošenje maske, razmak, dio nastave online) dobre i da će spriječiti širenje virusa.

“Kod svih bolesti neki ljudi imaju teži, a neki lakši oblik bolesti, neki se razbole a neki ne. U području Covida istraživanja traju tek nekoliko mjeseci, a za sada je najjači i najpouzdaniji prediktor dob. Mladi ljudi imaju iznimno mali rizik. Nažalost, jedini kriterij koji danas imamo je dob, a za neke druge objektivne parametre morat ćemo sačekati daljnja istraživanja.

Ove jeseni očekuje nas borba s dvije epidemije paralelno, epidemija koronavirusa i gripe. Lauc smatra kako se što veći broj ljudi treba cijepiti kako ne bi došlo do preopterećenosti u zdravstvenom sustavu.

“Iznimno je važno da se što veći broj ljudi cijepi protiv gripe ove godine. Gripa nije bezazlena bolest. Španjolska gripa ubila je ogroman broj ljudi, neki procjenjuju čak 5 do 10 posto tadašnje populacije. Teške gripe će se pojavljivati, a mi ne znamo koliko će biti teška epidemija ove gripe. Ne bi bilo dobro da bolnice koje su preopterećene Covidom u isto vrijeme imaju broj pacijenata s gripom. Ako se netko u isto vrijeme zarazi i gripom i Covidom, situacija će biti puno teža”, pojasnio je Lauc i dodao je da su cjepiva ispravna pa nema straha od cijepljenja.

“Osobno ću se cijepiti, kao i supruga i djeca i mislim da je to civilizacijski doseg koji treba iskoristiti”, dodao je.

Lauc je istaknuo kako još nemaju pravi odgovor na pitanje hoće li se s povratkom zime vratiti teži oblik Covida-19.

“S dolaskom ljeta bolest je postala blaža, ljudi su se tijekom ljeta lakše izborili s virusom nego tijekom zime. Hoće li se priča ponovno obrnuti na zimu, ne možemo znati, ali treba biti oprezan. Postoji određeni rizik da će se s povratkom zime povećati broj teško bolesnih ljudi i u tom slučaju će možda trebati pristupiti nekim oštrijim mjerama za suzbijanje epidemije, ali to opet neće biti kao u ožujku”, poručio je Lauc.

Komentirao je i anti-korona prosvjed koji je održan u subotu je u Zagrebu pod nazivom “Festival slobode”.

“Uvijek je bilo i uvijek će biti teoretičara zavjere, ljudi koji ni u što ne vjeruju i koji su protiv nečega. Na to ne treba obraćati previše pažnje. Zbog društvenih mreža i medija takve stvari su sada vidljivije. Trg je bio poluprazan, tamo je bilo oko tisuću ili dvije ljudi. Ne treba tome pridavati veliku pažnju”, kazao je.

Neke studije govore u dugoročnim oštećenjima pluća kod teških slučajeva Covida, no Lauc ističe da je teško reći nešto u dugotrajnim posljedicama s obzirom na to da se virus proučava tek šest mjeseci.

“U ovom trenutku ne bi trebalo dizati paniku, ne znamo kakve su dugoročne posljedice, ali znamo da ovo jest jedan ozbiljan virus, ljudi mogu biti teško bolesni, ljudi se mogu oporavljati tjednima”, rekao je.

I sam Lauc je prebolio koronavirus te je pojasnio kako se osjećao.

“Osobno nisam mao nikakve respiratorne simptome. Imao sam vrlo visoku temperaturu, neugodnu gastrointestinalnu upalu, bio sam van stroja pet dana i oporavljao se još tjedan dana. Dakle, nije bezazlena bolest. Ovo je najgori virus s kojim sam se sreo u životu, ali nije me ubio”, pojasnio je Lauc.

Poručio je kako u borbi s ovom epidemijom struka treba imati glavnu riječ.

“Osobno sam iznenađen koliko su političari slušali znanstvenike u ovom prošlom periodu i koliko se odluke u Hrvatskoj donose na temelju nekih činjenica, za razliku od nekih drugih zemalja gdje nije tako”, zaključio je Lauc u Newsroomu.
M.D. / foto N1 televizija

SVEUČILIŠTE U OXFORDU: Testovi mogu biti pozitivni i kad je virus neaktivan

Novo britansko istraživanje pokazalo je da su testovi na koronavirus toliko osjetljivi da mogu otkriti tragove neaktivnih virusa infekcije koja je prošla prije više tjedana, što bi moglo rezultirati lažno pozitivnim rezultatima koji uvećavaju razmjere pandemije, piše BBC.Znanstvenici sa sveučilišta u Oxfordu kažu da je većina ljudi zarazna samo tjedan dana, no da testovi mogu pokazivati pozitivan rezultat i tjednima nakon toga, što znači da bi broj trenutačno zaraženih mogao biti manji nego što se smatra.

Jedan od autora studije, profesor Carl Heneghan smatra da bi testovi na covid-19, umjesto rezultata “pozitivan/negativan”, morali imati prag koji neće pokazivati pozitivan rezultat ako je virus prisutan u vrlo maloj količini.

Vjeruje da ostaci dijelova neaktivnih virusa mogu dijelom pojasniti zbog čega je u Velikoj Britaniji trenutačno u porastu broj zaraženih, dok broj pacijenata u bolnicama stagnira.

Centar za primijenjenu medicinu sveučilišta u Oxfordu ispitao je nalaze 25 studija kojima je analizirano hoće li se uzorci virusa razviti u petrijevoj posudi u laboratoriju.

Ova metoda “uzgoja virusa” u laboratoriju može pokazati hoće li pozitivan rezultat na testu otkriti aktivan virus, onaj koji se može umnožavati i širiti, ili samo fragmente virusa koji se ne mogu razmnožavati ni u ljudskom organizmu ni u laboratoriju.

Ovaj je problem poznat od početka izbijanja pandemije i još jednom ukazuje na to u kolikoj su mjeri podaci o covidu-19 daleko od savršenih.

PCR test

PCR test uzimanja brisa standardna je dijagnostička metoda pri kojoj se koriste kemikalije uz čije se djelovanje povećava genetski materijal virusa kako bi se on mogao dalje proučavati. Uzorak prolazi nekoliko ‘ciklusa’ u laboratoriju prije nego što se dobije dovoljna količina virusa za testiranje.

Broj ciklusa bi mogao biti način da se otkrije koliko virusa u sebi zapravo nosite, odnosno radi li se o sićušnim ostacima ili ne. Kod testova koji moraju proći više ciklusa manja je vjerojatnost da će se virus reproducirati kad se uzgaja u laboratoriju.

Lažno pozitivan rezultat

Kada se provodi test na koronavirus dobiva se odgovor “pozitivan/negativan”. Pritom nema pokazatelja koliko je virusa u uzorku i u kolikoj je mjeri on aktivan.

I osoba koja u sebi ima veliku količinu virusa i ona kod koje su ostali samo fragmenti virusa od infekcije koja je već prošla dobit će isti – pozitivan rezultat.

Profesor Heneghan, koji je opazio pogrešku u načinu na koji se evidentiraju smrtni slučajevi, što je navelo Institut za javno zdravstvo Engleske da poboljša sustav, kaže kako dokazi upućuju na to da “zaraznost koronavirusa, čini se, opada nakon otprilike tjedan dana”.

S obzirom na to da nije moguće provjeriti svaki test kako bi se ustanovilo postoji li još uvijek aktivan virus, vjerojatnost pojave lažno pozitivnih rezultata mogla bi se smanjiti kada bi znanstvenici otkrili gdje bi trebalo postaviti prag, a na taj bi se način spriječilo da ljudi dobiju pozitivan rezultat na temelju podatka o preboljeloj infekciji.

Profesor Heneghan kaže da bi se na taj način smanjio i broj osoba u strogoj izolaciji, kao i nepotrebno praćenje njihovih kontakata, a omogućilo bi se bolje razumijevanje trenutačnog stanja pandemije.

On kaže i da je sve više dokaza po kojima najveći broj ’novih‘ blažih slučajeva i ljudi koji su ponovno pozitivni nakon karantene ili otpusta iz bolnice, nije zarazan, već da se iz njihova organizma jednostavno uklanjaju bezopasne čestice virusa s kojima se njihov imunosni sustav učinkovito nosio.

Institut za javno zdravstvo Engleske surađuje s laboratorijima na tomu da se smanji rizik od dobivanja lažno pozitivnih rezultata, kao i na određivanju vrijednosti koja će ukazivati na prag. No s obzirom na brojne vrste testova, koji očitavaju različite podatke, to je teško izvedivo.

Prof. Francesco Venturelli, epidemiolog iz talijanske regije Emilije-Romagne, koju je u ožujku pandemija žestoko pogodila, kaže da “nije u potpunosti sigurno” koliko dugo traje zaraznost virusa nakon pacijentova opravka.

Neke studije ukazuju na to da je virus koji se replicira prisutan u 10 posto pacijenata i osam dana nakon zaraze.

U Italiji, koja je vrhunac epidemije proživjela prije Velike Britanije, “tjednima su precjenjivali broj slučajeva” jer su ljudi koji su se zarazili nekoliko tjedana ranije i dalje registrirani kao pozitivni, kazao je Venturelli.

No taj fenomen slabi s izravnavanjem krivulje epidemije.

Prof Peter Openshaw s londonskog Imperial Collegea kaže da su neki PCR testovi “vrlo osjetljivi na detekciju ostataka virusnoga genetskog materijala” te dodaje da “to nije dokaz njihove zaraznosti”.

Dodaje da se u skladu s kliničkim konsenzusom “nakon deset dana smanjuje vjerojatnost da je pacijent zarazan”.

Hina / foto ilustracija Pixabay

 

Ahmetović: Djecu ne šaljemo u školu za život, već u zatvor

Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović u nedjelju je u povodu početka nove školske godine poručila da “djecu ne šaljemo u školu za život, već u zatvor”.

“Učenici su se silno veselili sutrašnjem početku školske godine, no sutra će umjesto osmjeha u školu ponijeti grč: boje se da neće izdržati cijeli dan u istoj prostoriji, da će ostati gladni i kako će izgledati obični odlazak na toalet”, istaknula je u priopćenju Ahmetović.

Navodi kako daje podršku roditeljima koji su joj se obratili zabrinuti izostankom organizacije – već šest škola je odgodilo nastavu, nemaju svi adekvatnu opremu, a upute su donesene na prepad, nejasne, neartikulirane i preopširne, a sve to, kako kaže, “upućuje na amaterizam nadležnih”.

“Razgovarala sam s ljudima, a onda sam pogledala i u anketu među učenicima, koju je proveo portal srednja.hr. Djeca opravdano kritiziraju odluku da sedam sati ne smiju napustiti istu učionicu, niti za velikim odmorom. U toalet smiju samo uz pratnju tehničkog osoblja – zamislite samo to poniženje – dok užinu smiju samo donijeti, ne smiju izići izvan škole kupiti si obrok”, kaže Ahmetović.

“Koliko vi znate djece koja ujutro staloženo spremaju užinu u torbu”, pita Ahmetović te kaže kako to znači – neka djeca cijeli dan gladuju.

“Meni to sve izgleda kao da učenike ne šaljemo u školu za život, već u zatvor i jako mi je žao radi njih“, poručuje Ahmetović.

Navodi i kako učenici inteligentno zaključuju da se svaki dan imaju priliku zaraziti tijekom vožnje u prepunim autobusima i tramvajima, a i druženjima prije i poslije škole.

“I upravo to zorno pokazuje kako Stožer civilne zaštite odavno ne štiti. On zbunjuje i politizira. Brojne dvojbene odluke Stožer je donio pod pritiskom politike, još više njih nije donio zbog pritiska. Od loše zdravstvene situacije gori je samo gubitak povjerenja u institucije. A Stožer je kredibilitet izgubio davno”, tvrdi Ahmetović.

Smatra da stoga Stožer treba raspustiti i formirati novi.

“U Hrvatskoj još uvijek ima ljudi koji su stručni, organizirani i energični. Ne moraju svi članovi Stožera biti članovi HDZ-a. Do sada je to bila najvažnija referenca. Stručnih ljudi svih profila ima i u drugim strankama, ili uopće nisu članovi stranke niti ih politika zanima. Ako je ovo najizazovnija situacija od Domovinskog rata, a jest, obveza je svakoga od nas dati svoj najveći mogući doprinos da ju prebrodimo lakše i sa što manje posljedica. Novi Stožer mora biti sastavljen od najstručnijih među nama i odgovarati Hrvatskom saboru“, poručila je zastupnica Ahmetović.
Hina /foto: SDP/izvor: Facebook

ZABRINJAVAJUĆI TREND Rast broja hospitaliziranih 110 posto u zadnjih 15 dana

U Hrvatskoj je u posljednjih 15 dana za čak 110 posto skočio broj hospitaliziranih osoba zaraženih koronavirusom, piše u subotu Jutarnji list, navodeći da zabrinjava trend porasta broja težih slučajeva.

Iako realne brojke možda i ne djeluju tako strašno, jer je 21. kolovoza u bolnicama zbog Covida-19 bilo 135 pacijenata, a 4. rujna 283, trend ozbiljno zabrinjava, navodi dnevnik.

Osobito kada se to usporedi s porastom broja aktivnih slučajeva u promatranom periodu, koji je skočio za 47 posto, što je više nego dvostruko manje od porasta broja hospitaliziranih. Kad je, dakle, riječ o aktivnim slučajevima, 21. 8. imali smo 1841 osobu s pozitivnim nalazom, a 4. 9. 2703 osobe.

Dodatno je zabrinjavajuća i činjenica daje 21. 8. udio hospitaliziranih u ukupnom broju oboljelih osoba bio 7,33 posto, a s jučerašnjim danom taj je udio bio 10,5 posto.

Shodno porastu broja oboljelih i hospitaliziranih rastao je i broj preminulih osoba, i to za 15 posto u promatranom periodu, sa 169 na 195.

Ovakve brojke i postoci ne čude s obzirom na to da Hrvatska već danima bilježi negativne trendove, čak i ruši svoje neslavne rekorde u dnevnom broju zaraženih, pa je bilo logično da če se takvo stanje preliti i na bolnički sustav, koji je tijekom ljeta unatoč konstantnoj prisutnosti virusa u populaciji ipak bio prilično rasterećen.

Tome su prije svega doprinijeli blaži simptomi bolesti u odnosu na one kakvi su bili u prvom dijelu epidemije, od ožujka do lipnja, ali i činjenica da su ljudi puno više boravili na otvorenom prostoru, donosi Jutarnji list.
Hina/foto

Ispred bolnice na Križinama postavljeni šatori

Ispred Hitnog prijema KBC-a Split na Križinama Hrvatska vojska postavila je dva šatora koji će služiti za opservaciju pacijenata koji čekaju rezultate PCR testova na Covid-19.

Postavljeni šatori tipa Aljaska imaju rasvjetu, te sustav za grijanje i hlađenje, a u njima će biti postavljeno po deset kreveta, doznaje od satnika Josipa Šindlera,

U podizanju šatora sudjelovalo je 14 pripadnika Zapovjedništva za potporu, a došli smo na poziv splitske bolnice, rekao je Šindler, dodavši da u slučaju potrebe imaju još takvih šatora.

U splitskoj bolnici posljednjih dana traje preseljenje pojedinih odjela s jednog lokaliteta na drugi, a sve kako bi se povećao broj kreveta za korona pozitivne osobe. Trenutno je u toj bolnici 170 kreveta od čega je s današnjim danom zauzeto njih 89.
Hina /foto ZZP/J. Šindler

FOTO

FOTO MINUTA Snimio Goran Morović

Foto: Goran Morović