Naslovnica AKTUALNO Stranica 3

AKTUALNO

Dr. Ivić: Dob umrlih od koronavirusa deset godina niža nego u prvom valu

Predstojnik Klinike za infektologiju splitskog KBC-a Dr. Ivo Ivić izjavio je u utorak kako je sada prosječna starosna dob umrlih od koronavirusa na toj klinici deset godina niža u poređenju s prosječnom dobi umrlih u prvom valu epidemije.

“Od 17. lipnja kad možemo kazati da je počeo drugi val, kod nas je umrlo 12 zaraženih Covidom-19, a njihova prosječna dob je 73 godine što je prilično neugodno jer je to deset godina niža od umrlih u prvom valu koja je bila 83 godine”, rekao je Ivić na konferenciji za novinare.

Naveo je i kako je broj umrlih u prvom valu bio više nego duplo veći od sadašnjih 12 (nakon 17. lipnja) te da je visoka prosječna životna dob umrlih (83 godine) bila zbog tadašnjeg prodora koronavirusa u staračke domove na splitskom području.

Po njegovim riječima, od 17. lipnja u splitskom KBC-u je hospitalizirano 155 oboljelih od koronavirusa i njihova prosječna životan dob je 66 godina, a od tog broja njih 65 je izliječeno, dok je u prvom valu u toj zdravstvenoj ustanovi bilo hospitalizirano oko 200 zaraženih koronavirusom s prosječnom životnom dobi od 72 godine.

“Danas imamo 34 bolesnika na kisiku što je šest više nego jučer, a na respiratoru ih je šest što je jedan više nego jučer”, kazao je Ivić.

On je objasnio kako trenutačno na Klinici za infektologiju splitskog KBC situacija još nije takva da se “nema gdje s bolesnicima,” ali nije za očekivati da će prestati dolaziti novi zaraženi.

“Ono što sad primamo u bolnicu je posljedica događanja zadnjih deset do petnaest dana,” kazao je.

Ako ne može drugačije, onda sam za kažnjavanje

Ponovio je kako je “pristalica kažnjavanja” onih koji se ne pridržavaju epidemioloških mjera ako se, kako je dodao, ne može drugačije uspostaviti “novo normalno” ponašanje.

“Moramo početi živjeti s koronom, ne možemo zaustaviti život ali se moramo pridržavati mjera distance i zaštite. Ako ćemo nositi maske i ako ćemo se odreći velikih masovnih okupljanja pogotovu bez zaštite moći ćemo držati tu epidemiju pod nekakvom kontrolom ili je spustiti na jedan nizak intenzitet koji omogućava normalan život i normalno funkcioniranje zdravstvenog sustava. Ali mi ne možemo ukinuti koronu, ona je tu, ona se širi” istaknuo je dr Ivić.

Na upit kako komentira inicijative da se prestane s dnevnim izvješćivanjem o oboljelim od koronavirusa pošto se dnevno ne izvješćuje o novooboljelim od raka i drugih bolesti, dr Ivić je kazao kako javnost mora biti u određenom stupnju upoznata s onim što se događa.

“Mislim da javnost mora u određenom stupnju biti upoznata s onim što se događa da bi se mogli ravnati i kako će se ponašati. Osjećaj da se ništa ne događa da ničega nema nije dobar. Ako odete na rivu vama će se činiti da ne postoji epidemija korone, tamo je dobro ljudi se provode, ali ako dođete na hitni prijem našeg odjela i provedete nekoliko sati onda ćete vidjeti što je krvavi posao i kako je onima koji moraju tu čekati i biti obrađivani,” kazao je on.

O tome razmišlja li se u Splitu o aktiviranju Covid bolnice dr. Ivić je rekao da je to “krajnja mjera.”

“To bi bila zaista krajnja mjera jer ako to budemo morali napraviti onda ćemo morati zaustaviti sav drugi medicinski program što će onda ići na štetu zdravlja i onih koji ne boluju od Covid infekcije” rekao je.
Dodao je kako bi trenutačne smještajne kapacitete za oboljele od koronavirusa na Klinici za infektologiju od 104 kreveta bilo dovoljno povećati pridodavanjem od plućnog odjela gdje mogu biti smještena 64 bolesnika.

Hina / foto Pixabay

Programsko vijeće HRT: Vlada zatražila ponovno pokretanje ”Škole na trećem”

Programsko vijeće HRT-a na sjednici u utorak primilo je na znanje Izvješće o radu i poslovanju HRT-a za 2019., a vodstvo javne radiotelevizije potvrdilo je da je zbog koronakrize Vlada zatražila ponovno uvođenje ”Škole na trećem”.

”Prije par dana su nas obavijestili da se od HRT-a očekuje da krene sa ”Školom na trećem”, kazao je glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić. Dodao je i kako sada HRT u roku od tjedan dana mora pokrenuti cijeli jedan projekt za kojeg se nije znalo hoće li ići ili ne, te da se javna radiotelevizija sada ponovno uključuje u obrazovni proces.

Glavni ravnatelj ocijenio je i i kako je HRT spreman i za ”najcrnji scenarij” tijekom koronakrize, te da su na Prisavlju spremni tako organizirati posao da u svakom trenutku mogu osigurati osnovnu funkciju – informativni program.

Ravnatelj programa HRT-a Renato Kunić ocijenio je kako se sada na HRT-u radi ”manje-više normalno”, da nema razloga za veće restrikcije u programu, a istaknuo je i kako su dosad na HRT-u koronavirusom bila zaražena samo dva novinara te da je nekoliko zaposlenika u samoizolaciji.

HRT se vratio na rad s 80 posto kapaciteta

Glavni urednik televizijskih programa HTV-a Bruno Kovačević kazao je kako je već na samom početku koronakrize velika količina programskog sadržaja pohranjena na serverima u slučaju ”lockdowna” – odnosno da je bilo pohranjeno čak 12.800 sati materijala.

Dodao je i kako se HRT vratio na rad s ”80 posto kapaciteta”, te da je u sklopu programskih priprema uoči moguće eskalacije koronakrize tijekom ljeta snimljen najveći broj emisija zabavnog programa, ali i da je HRT spreman za održavanje programa uoči eventualnog novog, jačeg vala zaraze koronavirusom.

”Vrlo je važno istaknuti da smo za vrijeme koronakrize apsolutno držali odredbi ugovora s Vladom”, kazao je Kovačević.

Tijekom rasprave o praćenju ispunjenja obveza HRT-a definiranih Zakonom o HRT-u i Ugovorom s Vladom RH, član Vijeća iz redova zaposlenih na HRT-u Stipe Alfier pohvalio je medijsko izvještavanje javne radiotelevizije o nedavnom skupu u Gruborima.

Programsko vijeće, unatoč prijedlogu predsjednika Zdravka Kedže, nije dalo pozitivno mišljenje o Izvješću o radu HRT-a za 2019. jer je za njega na sjednici glasovalo samo pet od šest članova tog tijela koje bi u punom sastavu trebalo imati 11 članova.

Hina / foto : FAH/dc

Fond: 1. rujna kreću prijave za sufinanciranje energetske obnove kuća

Službene prijave građana za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća kreću u utorak, 1. rujna, u 9 sati, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao je 203 milijuna kuna bespovratnih sredstava, priopćeno je u ponedjeljak iz Fonda.

Javni poziv objavljen je 25. lipnja, ali se sa službenim zaprimanjem prijava građana kreće sutra ujutro od 9 sati.

U Fondu apeliraju na građane, odnosno certifikatore da dobro provjere jesu li priložili svu potrebnu dokumentaciju te spremo dočekaju službeni početak prijava.

“Vjerujem kako je jako puno građana i certifikatora već spremno za prijavu”, ističe direktor Fonda Siniša Kukić.

Prijava moguća isključivo elektronski

Ove je godine prijava moguća isključivo elektronski, a građani zainteresirani za obnovu su se trebali registrirati u sustavu za e-prijavu na javne pozive Fonda. U sustavu se popunjava prijavni obrazac i učitava sva potrebna dokumentacija, a prijave će krenuti u utorak od 9 sati.

S do 60 posto bespovratnih sredstava građanima se sufinancira izolacija vanjske ovojnice, što može uključivati i zamjenu krovišta ako je ispod njega grijano potkrovlje. Moguće je prijaviti se i za zamjenu stolarije, koja smije biti djelomična, ako dio već postojeće stolarije koja ostaje, odgovara uvjetima poziva Fonda.

Sufinanciranje sustava korištenja obnovljivih izvora energije odobrit će se isključivo uz neku od mjera na ovojnici kuće, a za sve one kojima izolacija nije potrebna, korisna je informacija i kako Fond za takve sustave planira objaviti poseban javni poziv.

U Fondu ističu kako se za bespovratna sredstva mogu prijaviti isključivo vlasnici kuća koji u njima imaju i prebivalište.

Mjere energetske obnove prijavljuju se za kuće u kojima je više od 50 posto površine namijenjeno stanovanju te koje imaju ili maksimalno tri stambene jedinice ili površinu do 600 četvornih metara.

Kuće s područja kontinentalne Hrvatske trebale bi biti energetskog razreda D ili niže, a one iz primorske Hrvatske C ili niže.

Za uspješnu prijavu, potrebno je dokazati da je kuća legalna, što se u većini slučajeva dokazuje uporabnom dozvolom ili pravomoćnim Rješenjem o izvedenom stanju. U određenim situacijama prihvatljivi su i drugi dokazi, što je detaljno raspisano u tekstu Javnog poziva.

Nije se moguće prijaviti ako je kuća tek u izgradnji odnosno nedovršena ili ako je prebivalište na toj adresi prijavljeno tek nakon 1. lipnja 2020.

Da bi krenuli u postupak energetske obnove, građani su prvo morali angažirati energetskog certifikatora, koji im je nakon energetskog pregleda ustanovio stanje i energetski razred kuće. Također, certifikator predlaže konkretne mjere energetske obnove, usklađene s Javnim pozivom Fonda.

Na temelju prijedloga certifikatora, građani su trebali zatražiti ponude za sve ono što žele napraviti na kući kako bi ostvarili uštede.

Fond snimio video s detaljnim uputama za postupak registracije i prijave

U ponudama trebaju biti navedeni ključni koeficijenti koji se traže u pozivu, kako za stolariju, tako i za pojedine dijelove izolacije, a mora biti naveden i iznos bez i s PDV-om, ako je izvođač u sustavu PDV-a.

Svi planirani zahvati unose se u Tehnički list planiranih zahvata, dokument objavljen na stranicama Fonda zajedno sa svim ostalim Izjavama koje je potrebno priložiti i potpisati, a u kojem se upisuju još podaci iz Izvješća i iz ponuda izvođača, za svaku mjeru energetske obnove.

Građani koji su prikupili svu potrebnu dokumentaciju i pripremili elektronske verzije potrebnih dokumenata, informacije upisuju u online prijavni obrazac, nakon čega učitavaju dokumente u za to predviđeno mjesto. U obrascu je pojašnjeno koja se dokumentacija učitava u koju kategoriju, a Fond je snimio i koristan video s detaljnim uputama za postupak registracije i prijave, koji se može pronaći na stranici i Youtube kanalu Fonda – https://youtu.be/U57QqqjPsuI.

Za građane koji nisu u mogućnosti, postupak elektronske prijave može odraditi i njihov certifikator. Za navedenu uslugu, Fond je osigurao 500 kuna koji će certifikatoru biti isplaćeni bude li prijava na sufinanciranje uspješna, odnosno ako korisniku budu odobrena sredstva i projekt obnove bude dovršen, priopćeno je iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Hina/foto M.D

BBC: Je li vrijeme da se krene dalje i vrati normalnom životu?

Pretjeruju li vlade i mediji po pitanju koronavirusa i je li vrijeme da krenemo dalje i vratimo se normalnom životu, pita se BBC. To su ozbiljna pitanja, a ako se uzme u obzir stanje u kojem se nalazi ekonomija, vrijedi im posvetiti pažnju, piše urednik za medicinske teme Fergus Walsh a prenosi Index.

Trendovi o mrtvima i teško oboljelima u Velikoj Britaniji nastavljaju padati

Na društvenim mrežama sve se češće mogu pronaći stavovi o tome da je covid-19 gotov i da se njime treba prestati baviti.

Trendovi o mrtvima i teško oboljelima nastavljaju padati. Broj pacijenata s dijagnosticiranim covidom-19 koji se nalaze u bolnicama, već mjesecima pada. U jednom trenutku, sve jedinice intenzivne skrbi bile su pune pacijenata s covidom-19, od čega su mnogi tjednima bili na respiratorima. No, srećom, i broj ljudi na respiratorima pao je s 3300 na 64.

Postoji nekoliko načina na koji se broje smrti povezane s covidom-19. No svaki od njih pokazuje da nakon travnja kada je bio vrhunac broja umrlih, dolazi do značajnog pada. Ako gledamo samo na one koji su umrli u 28 dana otkako su pozitivni na koronavirus, broj pada za 99 posto, od skoro 1000 na dan do manje od 10.

S druge strane, od raka prostate prosječno umire 30 muškaraca, a od raka grudi 30 žena. Niti jedan od ova dva podatka ne može se čuti na televiziji, za razliku od statistika o broju zaraženih i umrlih od koronavirusa.

Od početka srpnja broj testova se udvostručio

Istina, broj novozaraženih od koronavirusa raste već nekoliko mjeseci, no to može biti objašnjeno i povećanim brojem testiranja. Od početka srpnja broj testova se povećao dva puta. A više testova dovodi do otkrivanja više pozitivnih slučajeva.

No nije došlo do povećanog broja zaraženih koji su morali u bolnice.

Posljednja istraživanja govore o otprilike oko 2200 novih slučajeva na dan u Engleskoj. I ta stopa je bila prošli mjesec poprilično konstantna. Tako da se može utvrditi kako se situacija poprilično izmijenila od početka epidemije u Velikoj Britaniji.

Osobe koje su sada pozitivne mnogo su mlađe nego ranije

U ožujku i travnju bilo je mnogo zaraženih koji pripadaju ranjivim skupinama, rekao je za BBC profesor Carl Heneghan sa sveučilišta u Oxfordu. Dodao je i da je tjedno bilo oko 1000 zaraženih u domovima za starije.

“Sada zarazu dobivaju mnogo mlađi koji su manje pogođeni”, rekao je.

Virus sada puno manje cirkulira

Osim toga, dodao je i kako virus puno manje cirkulira. Jer zbog socijalne distance ljudi neće dobiti veliku količinu virusa te se neće ozbiljnije zaraziti.

Osobe koje se zaraze i završe u bolnici imaju puno veću šansu da će preživjeti. Osim toga, doktori sada puno bolje znaju kako se boriti s virusom i kakvo liječenje treba primijeniti.

Globalno gledajući covid-19 je ogromno utjecao na svijet. Broj zaraženih u svijetu je prešao 24 milijuna te svaka četiri dana raste za oko milijun. Od izbijanja pandemije umrlo je oko 800.000 ljudi.

Tuberkuloza godišnje ubije oko 1.5 milijun ljudi

No dalek je put do toga da prestigne mortalitet koji su uzrokovale neke druge zarazne bolesti poput tuberkuloze.

Tuberkuloza godišnje ubije uglavnom u zemljama u razvoju oko 1,5 milijuna ljudi. Od nje obolijevaju uglavnom siromašne i loše uhranjene osobe koje imaju slab imunološki sustav. A često je povezana i s HIV-om. Za razliku od covida-19, može se liječiti antibioticima, iako dolazi do zabrinjavajuće otpornosti na lijek.

Vrijeme je da se djeca vrate u škole

No da se vratimo na pitanje je li vrijeme za povratak u normalni život. Ako to znači da će se djeca vratiti u škole, onda je odgovor da. Dokazi upućuju da djeca imaju male šanse da dobiju koronavirus, a uskraćivanje obrazovanja može im značajno naštetiti.

No što je s nama ostalima? Nema sumnje da covid-19 može uzrokovati ozbiljno stanje. Osim toga, tek počinjemo shvaćati koje su potencijalne dugoročne štete koje bi mogli imati preboljele osobe.

Što je netko stariji, to je u većem riziku. Iako 70-godišnji triatlonac može imati bolji imunološki sustav od 40-godišnje pretile osobe. Statističar David Spiegelhalter je izračunao da 80-godišnji muškarci imaju 500 puta veću šansu da će umrijeti od covida-19 nego 20-godišnjaci.

Jako smo daleko od toga da možemo kazati da smo nadvladali ovu surovu bolest. I premda je u najvećoj mjeri opasna za starije osobe, ponekad stradavaju i mlađi.

Pitanje je što će se dogoditi na jesen

Ono što nas sve zanima jest što će se dogoditi na jesen. Velika Britanija se trenutno nalazi u dobroj poziciji. No još uvijek traje ljeto. Respiratorni virusi tijekom ljetnih mjeseci ne cirkuliraju toliko puno. Mnogo vremena provodimo na otvorenom. I gotovo svi se pridržavamo mjera propisane fizičke udaljenosti. Ne rukujemo se s drugim ljudima. Tako da virus ima manje šanse da prijeđe s jedne osobe na drugu. No on je još uvijek tu.

Sljedeći mjeseci bit će ključni za razumijevanje transmisije

Sljedeći mjeseci bit će ključni za razumijevanje transmisije kada budemo vidjeli hoće li se ona ponovo povećati nakon povratka djece u škole i radnika u urede.

“Znamo da je na sjevernoj hemisferi zima vrijeme kada se respiratorni virusi vraćaju. Tako da ovo još nije gotovo i stvari bi mogle postati puno gore”, rekla je za BBC virologinja Wendy Barclay s Imperial College u Londonu.

U Francuskoj se povećava broj novozaraženih

Već sada postoje zabrinjavajući znaci koji se mogu vidjeti u Francuskoj gdje se povećava broj ne samo novozaraženih, već i bolesti povezanih sa zarazom.

Svakog tjedna u francuske bolnice se prima više od 800 pacijenata koji boluju od covida-19. Prije tjedan dana taj broj je bio 500.

A maske su sada obavezne na svim javnim površinama u Parizu.

Britanski ministar zdravstva: Pogrešno bi bilo da ljudi misle da je zaraza završila

U Velikoj Britaniji pak, ministar zdravstva Matt Hancock je izjavio kako bi drugi val mogao predstavljati ozbiljnu prijetnju.

“Pogrešno bi bilo da ljudi misle da je zaraza završila. Virus još uvijek cirkulira te ako prestanemo biti oprezni, brojevi će se povećati. Mislim da je javnosti potrebno poslati jednostavne i jasne poruke kojima ćemo naglasiti važnost pranja ruku i održavanja propisane fizičke udaljenosti.

Prema njegovom mišljenju, treba se ugledati na švedski model gdje nikad nije uveden potpuni lockdown, a škole su ostale otvorene.

“Nije da oni nisu učinili ništa. Oni su se koncentrirali na društveno odgovornu kolektivnu akciju. To znači da su restorani ostali otvoreni, ali su ljudi primjenjivali propisanu fizičku udaljenost te su se pomno i svjesno pridržavali onoga što je od njih zatraženo”, rekao je.

Moguće je da jedan od 10 ljudi ima razvijena antitijela

Bilo bi korisno znati koliko je ljudi do sada razvilo imunitet na virus Sars-CoV-2. Moguće je da jedan od 10 ljudi ima razvijena antitijela.

No tu je i uloga obrambenih T-stanica kojima je osnovni zadatak da pronađu i ubiju patogene ili zaražene stanice.

“Pojavljuju se dokazi da neki od internih proteina za četiri sezonska virusa, koja uzrokuju običnu prehladu, mogu unakrsno reagirati s T-stanice, tako da bi nedavna infekcija s nekim od njih mogla biti korisna”, rekla je Barclay. I ona misli da virus neće lako nestati.

Virologinja: Virus neće nestati, najbolje se nadati cjepivu

“Mislim da je Sars-CoV-2 uspješno prešao sa životnija na ljude te su šanse da se iskorijeni vrlo male. Najbolje se nadati cjepivu, kojim bi se trebalo upravljati na način kao i s cjepivom za gripu, kako bi se pomoglo onim najranjivijima”, rekla je.

Prema profesorici imunologije Eleanor Riley sa sveučilišta u Edinburghu jasno je da smo puno bolje pripremljeni za drugi val nego što smo to bili na početku izbijanja pandemije.

“Doći će do povećanja zaraženih, no ne mislim da je neizbježno da ćemo imati onoliko ljudi u bolnici koliko smo imali u travnju”, rekla je.

“Sada znamo dovoljno o osobnim rizicima tako da možemo zaštititi starije te one koji imaju ozbiljne zdravstvene probleme, što će omogućiti ostalima da nastave živjeti svoje živote”, rekla je.

Održavanje propisane fizičke udaljenosti i higijena ruku još su uvijek vrlo važni

To znači da još uvijek odgovornost za suzbijanje moguće zaraze leži na nama. Održavanje propisane fizičke udaljenosti i higijena ruku još su uvijek vrlo važni. Ako se ne možete sjetiti koliko ljudi ste pustili u svoj vrt ili je li u redu povesti autom u trgovinu dvoje ljudi iz različitog kućanstva, barem zapamtite oprati ruke i ne približavati se previše ljudima s kojima ne živite – prenosi Index.
M.D. / ilustracija D.A.

U Parizu od posljedica zaraze koronavirusom preminuo Ante Glibota

Istaknuti povjesničar umjetnosti, ekonomist, publicist i hrvatski emigrantski intelektualac Ante Glibota preminuo je u subotu u Parizu, u 76. godini od posljedica zaraze koronavirusom, potvrdila je Hrvatska matica iseljenika.

Ante Glibota (Slivno kraj Imotskog, 15. lipnja 1945. – Pariz, 29. kolovoza 2020.) bio je ugledni galerist, povjesničar umjetnosti, teoretičar arhitekture i kolekcionar, član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti te Američkoga instituta za arhitekturu. Bavio se izdavaštvom i spada među Hrvate s najvećim brojem objavljenih naslova na stranim jezicima.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1969.. Bio je tajnik Društva ekonomista Zagreba i Društva ekonomista Hrvatske, a s ekonomistom Vladimirom Veselicom pokrenuo je Hrvatski gospodarski glasnik, koji je postao jedno od najvažnijih glasila Hrvatskog proljeća.

Hrvatski gospodarski glasnik je zabranjen, a on je s nizom uglednih kolumnista 1972. godine uhićen pod optužbom kontrarevolucionarne aktivnosti. Po izlasku iz zatvora 1974. emigrira u Pariz, gdje je studirao civilizaciju, ekonomiju, estetiku i povijest umjetnosti na Sorbonni i Collège de France. U Parizu 1978., te potom 1981. u SAD-u u Chicagu, otvara umjetničku galeriju te uspostavlja suradnju s umjetničkim galerijama i muzejima u Italiji, Japanu, Koreji, Americi i drugdje.

Suradnju s američko-švicarskom zakladom Open End Theater započeo je 1978. Za umjetničkog ravnatelja Paris Art Center imenovan je 1979..

Napredujući u karijeri imenovan je za glavnog ravnatelja Paris Art Center, a tu je funkciju obnašao dulje od desetljeća. Međunarodni Olimpijski odbor imenovao ga je 1986. tajnikom umjetničkog programa Olimpijskih igara u Seulu.

Bio je kustos izložbe Sport u umjetnosti na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. Autor je više od 500 međunarodnih izložbi u najznačajnijim svjetskim muzejima i galerijama, četrdesetak dokumentarnih filmova, te niza audiovizualnih zapisa s istaknutim umjetnicima i znanstvenicima s kojima je blisko surađivao na umjetničkim projektima diljem Europe i svijeta.

Glibota je autor i izdavač više od 220 knjiga i kataloga te izdavač više od 150 glazbenih albuma, antologija i kompilacija. Pariški Le Monde u broju Le Siècle 1900 – 1999 njegovu je autorsku izložbu 150 godina čikaške arhitekture izabrao za izložbu 20. stoljeća, proglasivši je najznačajnijim tadašnjim umjetničkim događajem.

U egzilu u Francuskoj aktivno sudjeluje u aktivnostima hrvatske kulturne emigracije na Zapadu. Od 1990. aktivno je uključen u aktivnosti za neovisnost i promociju Hrvatske u svijetu.

Član brojnih međunarodnih znanstvenih i umjetničkih institucija

Član je brojnih prestižnih znanstvenih i umjetničkih institucija i udruga poput Znanstvenog vijeća Europske akademije znanosti, umjetnosti i literature iz Pariza, American Institut of Architect te američke Akademije političkih znanosti.

Ante Glibota bio je i član Nacionalne akademije za znanost i visoku tehnologiju u Shenzhenu u Kini, savjetnik Kineskog nacionalnog centra za međunarodnu kulturnu razmjenu te umjetnički savjetnik Huaxie Cultural Development Co. iz Pekinga ali i počasni profesor Sveučilišta Shijiazhuanga u Kini. Kao renomirani povjesničar umjetnosti bio je potpredsjednik i glavni konzervator Muzeja umjetnosti i urbaniteta – MAUS iz Shanghaja u Kina od 2010.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima su Povelja grada Chicaga, Povelja grada Versaillesa, priznanje Vitez reda umjetnosti i literature Republike Francuske, Povelja grada Seula, Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, Red Hrvatskog trolista. L’International Biographical Centre iz Cambridgea zbog njegovih ga je znanstvenih i umjetničkih zasluga s naglaskom na izvanrednom doprinosu povijesnim studijima u domeni umjetnosti i arhitekture uvrstio u izbor edicije Tisuću velikih intelektualaca svijeta.

Hina / foto Facebook

EKONOMSKI ANALITIČAR ANDREJ GRUBIŠIĆ “Covid nije uzrok gospodarskih problema, nego administrativne zabrane koje uvodi politika”

“Covid nije uzrok gospodarskih problema, nego administrativne zabrane koje uvodi politika”, rekao je ekonomski analitičar Andrej Grubišić za N1.

Za objavljeni gospodarski pad BDP-a Hrvatske u drugom kvartalu od 15,1 posto rekao je da su to tek preliminarni podaci, iako će i konačni vjerojatno biti istog reda veličine. Važniji će rezultat biti na kraju godine:

“Razumna je projekcija da će do kraja godine ekonomija pasti do 10 posto”, kazao je i podsjetio: “Neki kolege su ranije rigidno predviđali da bi pad na godišnjoj razini mogao biti preko 20 posto.” A  to se očito neće dogoditi, kazao je.

Rekao je i to da se pri usporedbama pada BDP-a s drugim zemljama, koliko je primijetio, u nekim slučajevima ne radi uvijek o drugim, nego o prvim kvartalima. Zbog toga se ti rezultati ne mogu uspoređivati. Grubišić je istaknuo da je Hrvatska gospodarski pala zato što lockdownom najviše stradavaju uslužne djelatnosti, koje prevladavaju u Hrvatskoj, a manje proizvodne.

“Nikakva bezuvjetna samodostatnost i zatvaranje ekonomije ne dolaze u obzir, jer se pokazalo da je to ekonomsko samoubojstvo”, rekao je Grubišić.

“Prvo zatvaranje, prvih mjesec dana, bilo je možda opravdano. Šest mjeseci poslije, zbog naknadnih spoznaja o epidemiji, mislim da bi svako zatvaranje bilo nonsens. Odgovornost, objektivnu odgovornost treba prebaciti isključivo i samo na odgovorne zrele ljude, koji znaju kojim su rizicima u kojim područjima izloženi”, dodao je i zaključio taj dio gostovanja ovako:

“Očigledno smo identificirali ultrarizičnu skupinu, imamo određene podatke koja je stvarna smrtnost bolesti i apsolutno je neprihvatljivo ograničavati kretanje kapitala, roba ili usluga ili ljudi, kako bi se bezuvjetno štitilo jednu dokazano najrizičniju skupinu.”

Za HDZ-ov program oporavka kazao je da će dovesti do “eksplozije državne potrošnje”. On rješenje za oporavak vidi drugdje:

“Treba smanjiti porez, sa 180 milijardi kuna na 160 milijardi kuna godišnje.”

Kako kaže, on zagovara “proaktivniju privatizaciju”, i to tvrtki poput HPB-a ili Podravke. Za Inu je rekao da “ne treba biti okrenuta politici, nego tržištu”, a za subvencije smatra da nije pravi put za poticanje ekonomije.

“Hrvatska država trenutno ima monopol na tri bitna sektora; zdravstvo, obrazovanje i mirovinski sektor. To izaziva iznimno velike strukturalne probleme i ja vjerujem, kada bi se tu krenulo s barem laganom liberalizacijom, da bismo kreirali sektor u gospodarstvu koji danas ili ne postoji ili je vrlo, vrlo malen”, rekao je Grubišić za N1.

M. D. /foto Pixabay

GOSPODARSTVO Očekivani snažan pad BDP-a u drugom kvartalu

Kretanje hrvatskog gospodarstva u prvoj polovini ove godine, a posebno u drugom kvartalu, obilježeno je utjecajem širenja koronavirusa i njegovim negativnim utjecajem na gospodarstvo. Gospodarstvo je s jedne strane pogođeno globalnim širenjem virusa, točnije obustavljanjem dijela globalne proizvodnje, znatnim smanjivanjem globalne robne razmjene i nedostatkom pojedinih intermedijarnih proizvoda, te u konačnici globalnim padom potražnje, a s druge strane prisilnim zaustavljanjem dijela domaćih gospodarskih aktivnosti u cilju zaustavljanja daljnjeg širenja zaraze i svime time potaknutog pada domaće potražnje.

Širenje koronavirusa započelo je u Kini sredinom siječnja, dok je snažnije širenje virusa unutar granica Europske unije započeto sredinom veljače u Italiji, nakon čega se virus proširio i na druge članice EU. Situacija je eskalirala sredinom ožujka kada je veći broj članica EU zatvorio svoje granice za državljane drugih zemalja, a većina članica je započela i s određenim oblicima ograničavanja gospodarskih aktivnosti. U Hrvatskoj je prvi slučaj zaraze zabilježen krajem veljače, da bi sredinom ožujka došlo do zatvaranja dijela gospodarstva poput ugostiteljskih objekata, trgovačkih centara i većine aktivnosti koje podrazumijevaju direktan kontakt s korisnicima.

Stoga je već u prvom kvartalu došlo do znatnog usporavanja rasta BDP-a na samo 0,4% u odnosu na rast od 4,1% ostvaren godinu dana ranije. Pritom je ukupna domaća potražnja realno smanjena za 1,5%, a inozemna potražnja za 3,0%, ali je rast BDP-a održan zahvaljujući znatnom smanjenju vrijednosti uvoza roba i usluga od 5,8% na godišnjoj razini.

„Trebamo uzeti u obzir da je dobar dio drugog kvartala bio pod utjecajem lockdowna jer je popuštanje mjera krenulo krajem travnja i početkom svibnja. Iako su Vladine mjere i isplate minimalnih plaća u znatnoj mjeri održale razinu zaposlenosti, pad aktivnosti i ukupne domaće i inozemne potražnje očekivano je utjecao na izraženiji pad na godišnjoj razini,“ rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

Prema danas objavljenim prvim procjenama DZS-a, taj je pad u odnosu na drugi kvartal prošle godine iznosio -15,1%. Pritom je pad domaće potražnje iznosio -10,0%, a inozemne -40,6%. Promatrano u strukturi, najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a među komponentama domaće potražnje imao je pad osobne potrošnje od -14,0%, ali je zabilježen i znatan pad vrijednosti bruto investicija, tako da je blagi rast zabilježen samo kod potrošnje države. S druge strane, realna vrijednost robnog izvoza smanjena je za -10,9%, a realna vrijednost izvoza usluga, među kojima se najveći dio odnosi na turizam, za čak -67,4%, s obzirom da je broj ostvarenih noćenja stranih turista bio čak 82% manji nego u istom kvartalu 2019. godine.

Neznatan rast u prvom kvartalu i snažan pad u drugom, doveli su u prvoj polovini godine do ukupnog pada BDP-a od znatnih -7,8%.

Po takvim kretanjima Hrvatska se nije bitnije razlikovala od globalnog okruženja. Prema za sada dostupnim podacima Eurostata za dvadeset članica EU, u svima je došlo do osjetnijeg pada BDP-a, tako da je BDP na razini cijele EU27 u drugom kvartalu na godišnjoj razini smanjen za čak 14,1%. Najveći pad od čak 22,1% je pritom zabilježen u Španjolskoj, tek nešto manje stope pada zabilježene su u Francuskoj i Italiji, a BDP Njemačke je smanjen za 11,7%. Dakle, snažan pad zabilježen je kod sva četiri najveća gospodarstva EU. Isto se može reći i za SAD, čiji je BDP u drugom kvartalu pao za 9,5% na godišnjoj razini. Kada se govori o EU također se mora napomenuti da je određeni utjecaj na BDP imao i Brexit, odnosno smanjivanje robne razmjene s Ujedinjenim Kraljevstvom koje je prije istupanja bilo najveći vanjskotrgovinski partner EU27 nakon SAD-a.
M. D.

Slovačka stavila Hrvatsku na crvenu listu rizičnih zemalja

Slovačko vijeće epidemiologa objavilo je nova pravila za borbu protiv širenja koronavirusa koja će vrijediti od 1. rujna i dodalo nekoliko zemalja na crvenu listu rizičnih odredišta među kojima i Hrvatsku, prenijeli su u petak slovački mediji.

Nakon rasta broja novozaraženih u zemlji, među kojima ima i veliki broj uvezenih slučajeva – najviše iz Češke i Hrvatske – vijeće epidemiologa odlučilo je proširiti popis rizičnih zemalja koji sada uključuje i Hrvatsku, Francusku, Španjolsku, Nizozemsku, Belgiju i Maltu, prenose mediji.

Ministar zdravstva Marek Krajči rekao je da su identificirana najkritičnija područja zemlje – Bratislava i okolica, Trenčin i Rožnava – te da će ključna mjera u predstojećem periodu biti nošenje maski. “Ne želimo striktne mjere karantene zbog utjecaja na ekonomiju”, rekao je Krajči.

Među zemljama na crvenoj listi nije se zasad našla Grčka, premda slovačke vlasti od rujna ne preporučuju turistička putovanja u tu zemlju. Krajči je rekao da se očekuje kako će se i u toj zemlji situacija pogoršati pa bi i Grčka mogla uskoro biti dodana na crvenu listu.

Za dolaske iz zemalja s crvene liste obavezna je karantena u trajanju od deset dana, a najranije petog dana po dolasku moguće je obaviti test na covid-19. Ako je test negativan karantena više nije obavezna.

Iznimka od ovog pravila dopušta se za sve koji se ne uspiju naručiti za test prije isteka 10-dnevne karantene a došli su u zemlju iz neke od članica EU-a i nemaju baš nikakve simptome bolesti. Vlasti očekuju da bi se takva situacija mogla dogoditi u prvom tjednu rujna kad će se mnogi slovački turisti vratiti u zemlju.

“Ako se deseci tisuća turista vrate odjednom u zemlju, naši kapaciteti za testiranje neće biti dovoljni”, rekao je Krajči.

Vlasti zasad neće koristiti aplikaciju za karantenu, već će se oslanjati na odgovornost građana. Kršenje karantene ipak predstavlja kazneno djelo i prekršitelji mogu biti kažnjeni.
Hina/foto Unsplash

NIJE IH STRAH Njemački turisti ne žure s odmora u Hrvatskoj

Iako je Njemačka stavila Splitsko-dalmatinsku županiju na svoju crvenu listu, turiste koji se trenutno u njoj nalaze, a ni Hrvate s njemačkom adresom, to ne brine. Oni uglavnom nastavljaju planirani odmor.

Obitelj Schmidt iz Stuttgarta udobno se smjestila u izletnički čamac koji vozi uz rijeku Cetinu. Iako su ga rezervirali samo za sebe, s obzirom na situaciju, ipak nisu bili raspoloženi za fotografiranje – piše Deutsche Welle.

„Mi smo tu već dva tjedna i ostajemo još jedan kako smo i planirali. Ja radim s ljudima, tako da je veća mogućnost da se zarazim u Njemačkoj nego na odmoru“ objašnjava Danijel. Kažu da mediji prikazuju situaciju u Hrvatskoj gorom nego što jest, no u Omišu nisu po prvi puta tako da su znali što ih očekuje i kako će izgledati njihov smještaj. Vrlo su pozitivno iznenađeni načinom kako se svi pridržavaju pravila.

Iz Turističke zajednice grada Omiša potvrđuju nam kako su brojke do 18. 8. 2020., bile na oko 80% lanjskog prometa. „Tradicionalno naši najvjerniji gosti uvijek su Poljaci, a potom Nijemci. Oni obično dolaze svake godine na isto mjesto tako da ih ni situacija s koronom nije spriječila“, kazuje nam Petra Bartulović direktorica TZ-a. Što se tiče odlazaka Nijemaca od trenutka kad je županija stavljena na crvenu listu, razlika od prošle godine i sada je vrlo mala, budući da je to inače razdoblje kada završavaju godišnji odmori, potvrđuje nam Petra.

I u omiškoj zagori u kućama za odmor slična situacija. Na parkirališnim mjestima još se mogu vidjeti automobili njemačkih registarskih oznaka. Upravo tu se gosti osjećaju najsigurnije. „Iznajmili smo cijelu kuću za sebe i prijatelje, tu smo već dva tjedna, a za vikend idemo doma onako kako smo planirali“ kazuje nam Oliver Rockelmann kojeg smo zatekli ispred seoskog dućana, te nastavlja: „Ujutro odemo na plažu, poslije kad zagužva idemo u smještaj i uživamo na bazenu, svi se pridržavaju pravila, pa ne vidimo nikakav problem.“ Već su se pripremili, kaže, gdje će na povratku kući stati na testiranje, a od velikih kolona i čekanja ne strahuju, „što bude, bit će“.

Ove godine bez velikih obiteljskih druženja

Svake godine u ljetnim mjesecima, svoju kuću u Glavini Donjoj u općini Imotski posjećuje i Vesna Grančić. S obzirom da je Imotski ove godine bio proglašen žarištem, pravila su se malo promijenila, no to svakako nije utjecalo na plan odmora. „Mi smo već bili ovdje kada nas je zatekla ta situacija. No ipak ovdje smo u svojoj obiteljskoj kući, dok u Njemačkoj živimo u manjoj zgradi“, objašnjava Vesna. Ove godine u Imotskom su otkazana sva događanja, a klasična obiteljska okupljanja su također izostavili.

„U samom gradu Imotskom smo bili svega dva puta i ulice su bile puste, mene je najviše pozitivno iznenadilo da su se čak i u crkvi pridržavali pravila i držali rastojanje, što je za svaku pohvalu“, kaže nam Vesna koja je ove godine odmor drugačije iskoristila pa je umjesto druženja malo više poradila na uređenju obiteljske kuće. Iako se njezina obitelj svake godine u kolovozu tradicionalno nađe na okupu, ovaj put su odmor isplanirali u različitim razdobljima. Starija kći s obitelji se već vratila nazad u Njemačku, a mlađa koja je upravo stigla, zbog novonastale situacije, u zadnji tren je promijenila plan i svoj odmor odlučila provesti u Zadarskoj županiji. Svjesni su da ih sve čeka testiranje po povratku kući, pa se žele maksimalno pridržavati pravila.Istog je mišljenja i Klaudija Keck koja ni ove godine nije htjela propustiti dolazak u svoju obiteljsku kuću u Dućama.

„Mi se cijele godine veselimo i čekamo ljeto. Budući da sam zaposlena u zdravstvenom sektoru vrlo sam svjesna situacije. Upravo zato ove godine nismo poveli moje roditelje koji pripadaju u rizičnu skupinu. Ja i moja obitelj smo bili pasivniji te nismo obilazili ostalu rodbinu kao inače. Mislim da u ovakvim trenutcima svi imaju razumijevanja. Nadam se da će ovo sve uskoro proći, pa će biti dovoljno vremena za ponovna obiteljska druženja“ – piše DW.

Prema podacima Evisitora, u Makarskoj se zadnjih dana odmara gotovo 800 njemačkih turista.

M.D./ ilustracija Pixabay / foto Grad Imotski

 

Beroš: Odluka o zatvaranju teretana nije donesena naprečac

Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je u četvrtak kako odluka o zatvaranju teretana u Splitsko-dalmatinskoj županiji nije donesena naprečac već na osnovu zapažanja i odluka lokalnog Stožera civilne zaštite na temelju tamošnje epidemiološke situacije.

“Odluka lokalnog županijskog stožera nije donesena naprečac, oni imaju sve podatke koje u ovom trenutku ne znam, ali znam da smo komunicirali da je riječ o četiri teretane, odnoosno fitness centra u različitim gradova gdje je epidemiološka služba detektirala novooboljele. Nakon mnogih razgovora i pitanja donijeli su taj zaključak”, rekao je Beroš novinarima pred Banskim dvorima.

Sigurno imaju egzaktan broj, lokaciju i nazive teretana i siguran sam da tu odluku nisu donijeli naprečac. Svi smo vrlo svjesni koliko svaka takva odluka ima utjecaja na zaposlene i vlasnike, ali morate nam dopustiti da u ovom trenutku očuvanje zdravlja bude na prvom mjestu, kazao je.

Beroš se osvrnuo i na “slučaj Zadravec”, koji je prerastao u aferu nakon što je u javnost iscurila snimka njegovog telefonskog razgovora sa zamjenicom ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice Dijanom Zadravec.

“Radim svoj posao najbolje što znam i umijem, to će zasigurno netko procjenjivati. Uhvatio sam se u koštac s najvećim izazovima zdravstvenog sustava i u ovom trenutku sam čak i zadovoljan što nisam popustio pritiscima i ucjenama, nego sam omogućio zakonito djelovanje institucija”, ustvrdio je.

“Malo me žalosti što je u medijskom prostoru fokus s osnovne teme, a to je pokušaj utjecaja i ucjene na dva visoka državna dužnosnika, mog državnog tajnika i mene, maknut u drugi plan. Zadovoljan sam što smo omogućili zakonito odvijanje procesa”, kazao je Beroš.
Hina /foto M.D

Udruga Glas poduzetnika traži dokaze da su teretane nova žarišta

Odbor za sport udruge Glas poduzetnika upozorio je u srijedu da zatvaranje teretana, fitness centara i sportskih dvorana predstavlja snažan udar na njihovo poslovanje te zatražio od ministra zdravstva Vilija Beroša konkretne dokaze da su oni nova žarišta zaraze. “Ministar zdravstva Vili Beroš danas je uoči sjednice užeg kabineta Vlade izjavio kako su fitness centri i teretane nova žarišta zaraze korona virusom. Odbor za sport UGP-a u ime svih teretana i fitness centara traži ministra zdravstva da predstavi dokaze na temelju kojih je donio zaključak kako su fitness centri i teretane nova žarišta zaraze korona virusom”, stoji u njihovu priopćenju.

Ističu kako se svi fitness centri, teretane i sportske dvorane drže preporuka HZJZ-a vezano uz sprječavanje širenja zaraze, što uključuje držanje razmaka među spravama, dezinfekciju, mjerenje temperature na ulasku, treniranje u čistoj obući, programe za osobe iz istog socijalnog kruga i slično.

Kako je riječ o prostorima s puno manjom fluktuacijom osoba u usporedbi s drugim mjestima, upitna je zaraza na takvom mjestu, smatraju. Također ističu da kao predstavnici poduzetnika i obrtnika tog sektora ne znaju ni za jedan slučaj zaraze.

Napominju da ministar Beroš i Stožer civilne zaštite ne smiju kažnjavati poduzetnike koji neprestano ulažu u svoje objekte kako bi oni bili što sigurniji te se pridržavaju svih epidemioloških mjera. Ocijenjuju paušalnim odluke koje, kako navode,  “nanose još više štete”.

“Nakon što su fitness centri, teretane, sportske plesne dvorane i klubovi bili zatvoreni u vrijeme kada ostvaruju najviše prihoda za pokriće hladnog pogona tijekom ljeta, njihovo ponovno zatvaranje opteretit će već ionako poljuljano gospodarstvo te ostaviti brojne obitelji bez prihoda”, upozoravaju.

Pozivaju stoga da se ne zatvaraju svi navedeni objekti, već da inspekcije na terenu temeljem izvida poštivanja mjera odluče o daljnjem postupanju. Također smatraju da se dio odgovornosti mora prenijeti i na korisnike usluga.

“Apeliramo na to da svi zajedno surađujemo na sprječavanju širenja virusa, kako bismo što prije i što bezbolnije izašli iz nezavidne situacije u kojoj smo se iznenada našli”, poručuju iz UGP-a.

Hina / foto Pixabay

 

ZBOG ŠIRENJA VIRUSA Stožer civilne zaštite SDŽ najavio stroge mjere

Stožer civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije održao je presicu ispred zgrade Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Splitu. Razlog sazivanja presice je današnji rekordni broj zaraženih u toj županiji.

“Nije dobro. Prosjek godina novooboljelih je 35 godina. Novooboljelih zdravstvenih djelatnika je još pet. Najviše je zaraženih u Splitu, a dosta i u Imotskom. Locirali smo žarišta u određenim fitness centrima, imamo i dalje podatke vezano za održavanje nekih obiteljskih okupljanja vjenčanja”, rekla je Željka Karin, ravnateljica NZJZ SDŽ a prenosi Index.

Maske u zatvorenim prostorima, ograničene svadbe i sprovodi

Lokalni stožer predlaže da se na 14 dana uvedu restriktivne mjere. Traži se i pojačana kontrola civilne zaštite.

“Tijekom dana ćemo dobiti odgovor na naše prijedloge. Predlažemo na rok od 14 dana obvezne maske u zatvorenim prostorima i u ugostiteljskim objektima. Ograničavanje održavanje vjenčanja do 50 osoba, sprovoda do 50 osoba bez izražavanje sućuti, bez karmina, obiteljska okupljanja do 20 ljudi, na okupljanjima je obvezno nošenje maski”, rekao je Luka Brčić, načelnik SCZ SDŽ.

Obvezno nošenje maski u ugostiteljskim objektima odnosi se na vrijeme provedeno u njima dok se ne konzumiraju hrana i piće.

Zatvaranje teretana i zabrana posjetima u domovima za starije

Predlaže se zatvaranje teretana i sportskih dvorana. Traži se i zabrana posjetima u domovima za starije

“Zatvaraju se objekti u kojima su detektirani zaraženi. Tražimo da sve događaje koji su predviđeni u zatvorenom da se ti događaji otkažu, a u vanjskom prostoru se mogu održavati, ali uz sve ove mjere”, rekao je Nino Vela, načelnik SCZ ST.

Željka Karin je pojasnila da je mlađa populacija unijela virus u fitness centre.

Na pitanje jesu li zaraženi iz Sinja povezani s Alkom, Karin je odgovorila:

“Imamo podatke za određene zaražene, tu je bilo obiteljskih kontakata i mlađih osoba. Ne možemo sa sigurnošću reći da je s Alke, Nemamo ni jedan podatak da se netko zarazio tko je bio na Alki”.

Diana Nonković, voditeljica epidemiološke službe NZJZ SDŽ, rekla je kako su u županiji imali velika okupljanja kao što su Alka i Gospa, gdje je bilo puno ljudi iz svih županija, a spomenula je noćne klubove. Zato ne čudi povećani broj novooboljelih, dodala je.

“Imamo ideje kako to smanjiti koje ćemo predočiti ministru”, dodala je Nonković.
M. D. /foto Pixabay

CIJENE IZNAD EU PROSJEKA Hrvati kruh plaćaju skuplje od Nijemaca

Cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj su oko dva posto iznad europskog prosjeka i po tim smo cijenama rekorderi među tranzicijskim državama, objavio je Eurostat na temelju kretanja lanjskih cijena kruha i žitarica, piše u srijedu Večernji list.

Slovenija je odmah do nas. U Češkoj su kruh i žitarice na 80 posto prosjeka EU, odnosno za petinu jeftinije nego kod nas, u Mađarskoj su kruh i žitarice jeftiniji za četvrtinu, u Slovačkoj 10 posto, u Bugarskoj za trećinu, a u Rumunjskoj za polovinu.

Norveška je najskuplja članica EU, te su njihove cijene – 60 posto iznad prosjeka, no iznad prosjeka su im i zarade dok Njemačka ima oko jedan posto jeftiniji kruh i žitarice od Hrvatske.

Pekarska industrija, odnosno djelatnosti proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, godišnje vrti između 4,5 i 5 milijardi kuna prihoda i zapošljava oko 16 tisuća radnika. No na cijene ne utječu samo pekari, nego i trgovci, pa tako svaki sedmi kruh ili pecivo stižu smrznuti iz uvoza, a trgovci ih samo ispeku.

Na pitanje zašto su pekarski proizvodi skupi i trgovci i pekari odmah će se pozvati na visoke troškove, skupu državu dok bi iskreniji odgovor mogao biti – zato što im se može.

Hrvati u prosjeku godišnje pojedu samo 4,5 kilograma ribe, ali zato svaki član kućanstva u prosjeku pojede 55 kilograma kruha i peciva.

Usporedbe radi, cijena mesa u Hrvatskoj je 17 posto niža od prosječnih cijena u EU, voća i povrća oko 11 posto, mlijeko, sir i jaja svega su 5 posto jeftiniji od prosječnih cijena u EU. Cijene hrane općenito niže su 6,5 posto dok su ulja i masnoće skuplji oko 7 posto, donosi Večernji list.
Hina/foto Pixabay

Tri potvrđena slučaja ponovne zaraze koronavirusom, znanstvenici zabrinuti

U protekla dva dana tri su potvrđena slučaja ponovne zaraze koronavirusom, jedan u Hong Kongu i dva u Europi, što postavlja pitanja o tome koliko dugo traje imunitet na virus, piše britanska agencija Reuters.

Slučajevi zabilježeni u Belgiji i Nizozemskoj prijavljeni su nakon što je u Hong Kongu ovaj tjedan objavljeno da se jedan pacijent ponovno zarazio drugim sojem virusa četiri i pol mjeseca nakon što je službeno proglašeno da se oporavio od bolesti, što je bio prvi takav dokumentirani slučaj.

I ranije je bilo vijesti o novoj pojavi virusa odnosno simptoma covida-19 kod osoba koje su se prije toga oporavile i prema testiranju bile negativne na virus, no samo je u ova tri slučaja genetičkom analizom utvrđeno da je ponovna zaraza rezultat genski drukčijeg virusa u odnosu na onaj koji je izazvao prvu zarazu, pa je tako isključena mogućnost da se radi o recidivu prve bolesti.

Pojava ponovne zaraze dovodi u pitanje učinkovitost potencijalnih cjepiva protiv virusa, koji je odnio stotine tisuća ljudskih života širom svijeta, iako stručnjaci napominju da će bojazni biti opravdane samo ako se dogodi puno više ponovnih zaraza.

Belgijski virolog Marc Van Ranst rekao je da je u Belgiji riječ o pacijentici koja se covidom-19 prvi put zarazila u ožujku te potom ponovno u lipnju.

On očekuje i nove slučajeve ponovno zaraze.

„Ne znamo hoće li ih biti u velikom broju. Mislim da vjerojatno neće, ali to ćemo morati vidjeti”, rekao je, ističući da bolest vlada manje od godine dana.

„Možda će se cijepljenje morati ponoviti svake godine, ili u roku od dvije ili tri godine. Izgleda da je međutim jasno da nećemo imati nešto što će štititi, recimo, 10 godina”, rekao je.

Objasnio je da u slučajevima kao što je belgijska pacijentica, koja je imala relativno blage simptome, tijelo možda nije stvorilo dovoljno antitijela da bi spriječilo ponovnu zarazu, premda su ona mogla pomoći ublažavanju bolesti.

Dosadašnja istraživanja provedena nad osobama koje su preboljele covid-19 sugeriraju da imunitet traje nekoliko mjeseci.

Genetičko testiranje

Nacionalni institut za javno zdravlje u Nizozemskoj objavio je da je također zabilježio slučaj ponovne zaraze koronavirusom kod jednog nizozemskog pacijenta.

Virologinja Marion Koopmans kazala je za dansku televizijsku kuću NOS da je riječ o starijoj osobi sa oslabljenim imunosnim sustavom.

Kazala je da su bolje poznati slučajevi ljudi koji su bili dugo bolesni od koronavirusa i kod kojih se bolest ponovno razbuktala.

Ali prava ponovna zaraza, kao u nizozemskom, belgijskom i hongkonškom slučaju, mora biti potvrđena genetičkim testiranjem virusa u prvoj i drugoj zarazi kako bi se utvrdilo razlikuju li se virusi.

Koopmans, savjetnica nizozemske vlade, kazala je da su ponovne zaraze virusom bile očekivane.

„Nisam nervozna zbog toga što se pojavi netko ponovno zaražen”, kazala je. „Moramo vidjeti hoće li se to događati često”.

Glasnogovornica WHO-a Margaret Harris kazala je na UN-ovu brifingu u Ženevi u vezi slučaja iz Hong Konga da je, iako se takva neslužbena izvješća pojavljuju s vremena na vrijeme, važno da se takve slučajeve dobro dokumentira.

Neki stručnjaci smatraju da je moguće da se takvi slučajevi počinju pojavljivati zbog više testiranja na virus širom svijeta, a ne zato što se virus možda širi drugačije.

No, David Strain, profesor na Sveučilištu Exeter i visoki član Britanskog liječničkog udruženja, rekao je da je pojava tih slučajeva zabrinjavajuća iz nekoliko razloga.

„Prvi je to što to sugerira da ranije zaraze ne pružaju zaštitu”, rekao je. „Drugi je što bi moglo biti moguće da cjepiva možda neće pružiti nadu koju svi očekujemo”.
Hina/foto ilustracija Unsplash

DISTANCA I HIGIJENA Ministarstvo obrazovanja objavilo upute za škole i vrtiće

– Škola počinje 7. rujna a osnovno je pravilo da treba održavati distancu, ne miješati učenike različitih odgojno obrazovnih grupa i pojačati higijenu, dok će maske biti obvezne samo za učenike viših razreda ukoliko nema prostora za distancu, objavilo je Ministarstvo obrazovanja.

Osnovno pravilo je da u školu ne ide onaj tko ima simptome zarazne bolesti, koji je u samoizolaciji ili ima saznanja da je zaražen Covidom-19, a osnovne postavke u suzbijanu bolesti su da treba održavati fizički razmak, smanjiti kontakt među odgojno obrazovnim grupama, te pojačati higijenu, osobnu i prostora, kazala je Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a i koordinatorica Radne skupine za razradu i predlaganje mjera za početak pedagoške, školske i akademske godine 2020./2021.

Predmetnu nastavu, rekla je, treba održavati na način da učenici dolaze u kontakt sa što manjim brojem nastavnika tijekom jednog dana ili razdoblja.

Dvosatna ili trosatna nastava, rad u dvije smjene, razlomljeno vrijeme odmora

“Predlaže se dvosatna ili trosatna nastava, rad u dvije smjene, da ne počinje nastava za sve u isto vrijeme, razlomiti i vrijeme odmora”, kazala je Pavić Šimetin predstavljajući u ponedjeljak u Ministarstvu obrazovanja upute za početak školske godine.

U uputama se predlaže osiguravanje i zamjenskih prostora u školi u slučaju prevelikog broja učenika u nekoj učionici kako bi se mogla provoditi distanca od 1,5 metra za osnovnoj školi odnosno od 2 metra u srednjoj školi.

Ako nema drugih mogućnosti predlaže se organiziranje turnosne nastave na način da pola razreda ide jedan tjedan školu a druga polovica drugi tjedan ili da alteracija bude po režimu tri plus dva dana.

Maske će biti obvezne u nekim slučajevima, kada nastavnik s oboljelim djetetom čeka u školi da roditelj dođe po njega, kod potrebe za intimnom djeteta ili učenika, kod komunikacije djelatnika škole međusobno i s roditeljima i drugim osobama koji ulaze u škole, za nastavnike u kući učenika, za pomoćnike u nastavi, treće odgajatelje.

Maske će biti obveze i za učenike viših razreda osnovne škole i učenike srednjih škola samo u slučajevima kada se neće moći postići razmak u učionici, kao i za profesore ostalih predmeta u razrednoj nastavi, primjerice engleskog jezika, zatim za odgajatelje, učitelje i nastavnike kada prolaze hodnicima, kazala je Pavić Šimetin.

Preporuka je i da djelatnici s kroničnim bolestima nose maske .

Maske se trebaju nositi pravilno, mjerenja temperature na ulazu u školu neće biti ali roditelji će morati mjeriti temperaturu kod kuće, a u vrtićima i nižim razredima osnovne škole imati će obvezu svaki dan ju upisivati, dodala je.

U slučaju kada se kod nekog djeteta pojave simptomi bolesti on se odvaja i roditelji dolaze po njega, s tim da zbog pojedinačnih slučajeva ne treba raditi paniku, već reagirati i zvati epidemiologe tek kod grupiranja odnosno pojave simptoma kod više djeteta. Ako je dijete pozitivno na Covid-19 razred ili vrtićka grupa ići će u izolaciju, kazala je.

Pavić Šimetin istaknula je da djeca nisu superširitelji i da su rijetki prijenosi s djeteta na ukućane i nastavnike.

Dodala je da će svaka škola upute prilagoditi svojim specifičnostima, da mora upoznati s uputama roditelje i nastavnike.

Zabrinutim roditeljima poručila je neka se savjetuju s liječnikom specijalistom ili liječnicima primarne zaštite koji im može savjetovati pod kojim okolnostima dijete može ići u školi ili ne.

Niži razredi osnovnih škola funkcionirati će po modelu “balončića”

Ministar obrazovanja i znanosti Radovan Fuchs ponovio je kako će niži razredi osnovnih škola funkcionirati po modelu “balončića” na način da neće izlaziti iz razreda, imati će kontroliran odlazak u sanitarne čvorove, razrednica će s njima biti cijelo vrijeme i neće se miješati s ostalim razredima. Oni neće morati nositi maske kao ni njihova učiteljica.

Učenici viših razreda osnovnih škola ako je prostor dovoljno velik za distancu neće morati nositi maske, a ako je prostor manji onda će morati. Slične su upute i za srednje škole. Po školskim hodnicima maske će biti obvezne.

„Dio osnivača škola već je spomenuo da će osigurati maske za učenike, ali ako oni zapnu onda ćemo uskočiti i mi. Jedna platnena maska košta oko 8 kuna, po djetetu vam trebaju 4 maske, one se operu i nije to neki prevelik problem”, kazao je Fuchs na upit tko će osigurati maske za djecu.

Na upit o održavanju izborne nastave poput vjeronauka, stranih jezika i informatike naglasio je da se učenici neće moći spajati i ako to nije moguće organizirati onda će ta nastava ići online.

Online nastava provodit će se u slučaju dva scenarija, kada je kompletan razred ili škola u izolaciji ili kada se razred dijeli radi dobivanja dodatnog prostora radi osiguravanja distance, pojasnio je Fuchs.

„To ne bi trebao biti veliki problem, najnepovoljnija je varijanta držati djecu kod kuće”, naglasio je.

Na upit o dodatnom plaćanju nastavnika za dodatni angažman rekao je da će se u dodatnim razgovorima vidjeti na koji način je to moguće.

Za fakultete rekao je da se upute još dorađuju ali da akademske institucije sukladno svojoj autonomiji i znanju mogu i same organizirati svoju nastavu.

Za strukovne škole i održavanje prakse rečeno je da će se postupati prema preporukama za svaku djelatnost.

(Hina)

HRVATSKA: U dosadašnjem dijelu kolovoza ostvareno 17,6 milijuna noćenja

Prema prvim preliminarnim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je u dosadašnjem dijelu kolovoza (od 1. do 23. kolovoza) ostvareno oko 2,3 milijun dolazaka i 17,6 milijuna noćenja, što je 67 posto lanjskog rezultata ostvarenog u istom razdoblju u pogledu pokazatelja turističkih noćenja. Pritom je najviše noćenja u istom razdoblju ostvareno u Istri (4,3 milijuna noćenja), na Kvarneru (3,5 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj (3,4 milijuna noćenja), Zadarskoj (3,2 milijuna noćenja), Šibensko-kninskoj (1,4 milijuna noćenja), Dubrovačko-neretvanskoj (999 tisuća noćenja) i Ličko-senjskoj županiji (636 tisuća noćenja).

„Nakon odličnog dosadašnjeg dijela kolovoza u kojem smo ostvarili 67 posto lanjskog turističkog prometa očekuje nas rujan za kojeg u ovom trenutku od strane naših partnera, prije svega iz zemalja na čijem popisu nismo uvršteni na tzv. „crvenu listu“, imamo vrlo dobre najave. Realizacija daljnjeg turističkih prometa ovisit će o epidemiološkoj slici unutar zemlje, a na nama je da se svi i dalje ponašamo odgovorno i pridržavamo propisanih mjera te smanjimo broj zaraženih osoba kako bi vratili povjerenje određenih zemlja s obzirom da se liste revidiraju svaka dva tjedna. Zajedno s našim predstavništvima nastavljamo plasirati informacije prema inozemnim medijima, ali i prema najvažnijim partnerima i agentima posebno na tržištu Austrije, Njemačke, Italije i Slovenije, kojima prikazujemo epidemiološku situaciju u zemlji prema županijama. Ovaj vikend bilježimo trend većeg odljeva turista iz Austrije i Slovenije, dok gosti iz Njemačke u velikom broju nastavljaju svoj boravak u hrvatskim destinacijama. Iako smo na tržištu Velike Britanije stavljeni na popis rizičnih zemalja, u dubrovačku i splitsku zračnu luku na dnevnoj osnovi pristižu letovi s novim britanskim turistima. Također, i ovim putem apeliramo na turističke zajednice da sukladno našoj prošlotjednoj preporuci zajedno sa turističkim subjektima na svom području osiguraju testiranje na korona virus svim zainteresiranim turistima kako bi im se omogućio što duži i nesmetani boravak u našoj zemlji“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, nadodavši kako je iza nas najintenzivniji dio turističke godine, ali i za ukupne turističke rezultate vrlo važna posezona.

U dosadašnjem dijelu kolovoza najviše je turističkih noćenja ostvareno s tržišta Njemačke, njih oko 4,3 milijuna što predstavlja 90 posto lanjskog rezultata. Zatim slijedi domaće tržište s kojeg je ostvareno 3,3 milijuna noćenja što je rezultat na razini lanjskog u istom razdoblju, tržište Slovenije s kojeg je ostvareno 2,6 milijuna noćenja što je 94 posto lanjskog rezultata te tržište Poljske s kojeg je ostvareno 1,8 milijuna noćenja što predstavlja rast od 5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Gledajući po destinacijama, u dosadašnjem dijelu kolovoza najviše je noćenja ostvareno u Viru, Rovinju, Medulinu, Poreču, Crikvenici, Umagu, Malom Lošinju, Novalji, Splitu i Puli.

Dodajmo kako je tijekom posljednjeg vikenda (od 21. do 23. kolovoza) u Hrvatskoj ostvareno više od 200 tisuća dolazaka i 1,8 milijuna noćenja, dok je u dosadašnjem dijelu godine u Hrvatskoj ostvareno 6,5 milijuna dolazaka i više od 44 milijuna noćenja što je 53 posto lanjskog rezultata u istom razdoblju mjereno noćenjima.

M.D./ Foto: Duje Antonini / arhiva Makarska Danas

DRŽAVNI INSPEKTORAT: U nadzoru više tisuća lokacija na području SDŽ tek 60-ak nepravilnosti

U nadzoru pridržavanja epidemioloških mjera provedenom u prošlih deset dana u više tisuća objekata na području Splitsko-dalmatinske županije, Državni inspektorat, inspekcija Ravnateljstva civilne zaštite i redari lokalne samouprave uočili su tek šezdesetak nepravilnosti.

Inspekcija Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda splitske Civilne zaštite provela je 77 inspekcijskih nadzora, a u 44 su uočene nepravilnosti zbog čega su poduzete mjere.

Redari lokalne samouprave izvršili su, pak nadzor pridržavanja mjera fizičke udaljenosti i dezinfekcije prostora na 1540 lokacija pri čemu su utvrdili 16 nepravilnosti za koje su izrekli upozorenja.

Državni inspektorat kontrolirao je u 38 objekata pridržavanje mjera fizičke udaljenosti, dezinfekcije prostora, te posjedovanja i korištenja zaštitne opreme, no nisu utvrdili nepravilnosti.

Nepravilnosti nisu utvrđene ni u nadzoru pridržavanja obaveza poslodavca da osigura uvjete rada sukladno epidemiološkim mjerama i posjeduje opremu za mjerenje temperature koji je u proteklih deset dana proveden na 984 lokacije.

Nije bilo nepravilnosti ni na 288 lokacija kad je riječ o poštivanju zabrane javnih okupljanja, kao ni u nadzoru poštivanja upute o broju ljudi u zatvorenim prostorijama ovisno o površini, koji je proveden na 684 lokacije.

Pridržavanje upute o radnom vremenu kontroliralo se na 659 lokacija, no također nisu utvrđene nepravilnosti. Pokazalo se također da se poštuju upute o poljoprivrednim aktivnostima jer ni na jednoj od kontrolirane 44 lokacije nisu pronađene nepravilnosti.

Nepravilnosti nije bilo ni kad je riječ vjerskim okupljanjima, a kontrolirano je 125 lokacija.

Kontrola ukupno 132 trgovine, obrta i drugih objekata pokazala je da ne posluju unatoč zabrani, dok je za provođenje treninga sportaša izvršena kontrola na 84 lokacije te nisu utvrđene nepravilnosti.

U proteklom desetodnevnom razdoblju testirano je 3697 osoba od čega je njih 364 bilo pozitivno na bolest Covid-19.
Hina /ilustracija M.D

Glas poduzetnika: Još nisu isplaćene potpore za srpanj, a nekima i za lipanj

Udruga Glas poduzetnika upozorila je u subotu kako potpore za očuvanje radnih mjesta poduzetnicima i obrtnicima nisu isplaćene za srpanj, a nekima još ni za lipanj.

“U anketi koju smo proveli među našim članovima čak 76 posto njih istaknulo je kako im još uvijek nisu sjele potpore za srpanj, dok njih 8 posto nije još uvijek dobilo ni one za lipanj. Govorimo doista o velikom postotku, a još više je zabrinjavajuća činjenica da sredstava ima! Tako, naime, u medijima govori ministar Marić, ali ona očito ne stižu na adrese korisnika. Upite ministar prebacuje na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ)”, navode iz Glasa poduzetnika.

Ističu i kako ravnatelj HZZ-a u medijima navodi kako će potpore za lipanj biti isplaćene zaključno s 20. kolovoza i tako ne vidi problem što kasne cijelih mjesec dana. Navedeno objašnjava time što su djelatnici HZZ-a morali uskladiti i svoje godišnje odmore.

“Nedopustivo je da se, očito zbog godišnjih odmora, ostavlja korisnike mjera bez ikakvih sredstava za isplatu plaća. HZZ u ovoj kriznoj situaciji mora prilagoditi svoje resurse i način rada. Na ovaj način stvara se dodatan jaz između javnog i privatnog sektora, jer dok su jedni na plaćenim godišnjim odmorima, drugi nemaju ništa”.

Glas poduzetnika upozorava i da poduzetnici i obrtnici, koji su slali upite i žalbe HZZ-u, čekaju odgovor više od mjesec dana.

“U razdoblju u kojemu su im informacije potrebnije nego ikad, do njih ne mogu doći. Postoje, dakako, i iznimke, ali čini se da je organizacija unutar samog HZZ-a zakazala. Jučer smo u ime naših članova poslali upit na ovu temu i Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Odgovor čekamo”, navodi se u priopćenju Glasa poduzetnika.
Hina

Voditeljica Službe za epidemiologiju u Splitu: “Brojke ne mogu pasti preko noći”

Hrvatska nastavlja obarati rekorde po broju novih slučajeva zaraze. Danas ih je čak 265, a većina novozaraženih su mlade osobe. Stožer očekuje još blagi porast oboljelih kroz određeno vrijeme. Osim problema s mladima, novo žarište je i Imotska krajina u kojoj u posljednjih nekoliko dana raste broj oboljelih. Zbog toga iz županijskog stožera najavljuju nove mjere za to područje.

Hoće li biti novih mjera za Splitsko-dalmatinsku županiju pitao je reporter Dnevnika Nove TV voditeljicu Službe za epidemiologiju NZJZ Split Dianu Nonković. Ona kaže da o svemu što epidemiolozi zamijete tijekom izvida obavještavaju županijski stožer koji u koordinaciji s Nacionalnim stožerom razmatra nove mjere.

“Ne mogu detaljno, postoji čitav niz mjera koje se mogu primijeniti, a o tome će izvjestiti stožer kad se usuglase”, rekla je Nonković.

“Situacija je takva da oboljeva mlada populacija, oni imaju puno međusobnih kontakata. 50 i 70-godišnjaci puno manje izlaze van i druže se od 20 i 30-godišnjaka”, kaže ona te dodaje kako se virus brzo prenosi među mladima tijekom sezone.

Situacija se prati te se prema tome provode mjere i pojačavaju, dodaje epidemiologinja. “Ogorman broj ljudi je u našoj županiji, kako turista, tako i naših domaćih, a veliki je broj mladih, i imamo centre na obali”, kaže te dodaje kako s oboljelima i kontaktima nekad imaju otpora, ali ističe da “imamo i veći broj ljudi koji su jako suradljivi”.

“Brojke ne mogu pasti preko noći, bitno je da kontinurano pratimo osobe, obavještavamo i što više kontakata u izolaciju. Očekujem kroz 10 dana da će se početi smirivati”, kaže Nonković

Zbog novog žarišta zaraze Grad Imotski je tražio da se smanji broj ljudi na svadbama na 50 i broj grupa koje mogu ući na OPG-ove na 20.

“Jučer smo imali zajednički sastanak sa stožerom grada Imotskog. Oni danas imaju koordinaciju s općinama, gradovima imotske krajine i poduzet će se određene mjere. Prije svega onemogućavanje rada kafićima u zatvorenom dijelu, moći će raditi samop na otvorenom, isto tako sprječavanje većeg broja okupljanja kada je riječ o obiteljskim svečanostima, a isto tako jedna od mjera će biti da prilikom sahrane se ne izražava sućut putem rukovanja”, rekao je načelnik županijskog stožera Luka Brčić.
M. D. /screenshot dnevnik.hr

Đikić: Najgora greška bila je dopuštanje rada noćnim klubovima

Znanstvenik Ivan Đikić ocijenio je u petak da je najgora greška koju je Nacionalni stožer civilne zaštite napravio bilo dopuštanje rada noćnim klubovima, koji su postali izvor zaraze koronavirusom.

“Najgora greška koju smo napravili je nerazumljivo dopuštanje da noćni klubovi rade i budu izvor zaraze. To smo trebali ukloniti, ne samo parcijalno, zbog pritiska izvana, nego i zbog naših građana koji žive ovdje, kao i turista”, rekao je Đikić za N1.

Komentirajući veliki broj zaraženih, rekao je da se radi o ozbiljnim i zabrinjavajućim brojevima. “Ne govori se o jednom danu, nego o 14 dana gdje u kontinuitetu imamo više od 40 zaraženih na 100.000 stanovnika. To je bila granica opasnosti koju su postavile druge zemlje i stavile nas na crnu listu”, istaknuo je Đikić.

Dodao je da taj kontinuitet govori kako smo u ozbiljnoj fazi – ta faza ne pada, virus se širi i to je vrlo opasna situacija. Upozorava da je zbog takvih brojki Hrvatska na granici eksponencijalnog rasta zaraze koronavirusom pa se “građani trebaju zabrinuti”.

Procjene su, kaže Đikić, da virusa ima puno više, 20 do 40 puta. “Ako bude stalno 30 puta veći, to znači da je oko 45.000 ljudi koji momentalno nose virus i zarazni su, to je rizik da dođe do nekontroliranog širenja zaraze”, istaknuo je.

Poručio je da treba raditi puno više testiranja ako želimo znati koliko se virusa širi po Hrvatskoj. “Dva mjeseca nedovoljnog testiranja i nepravilnog ponašanja dovelo nas je u ovu situaciju. Velika je opasnost za građane u devetom mjesecu kad se vrate u škole i na posao”, drži Đikić.

Treba, naglasio je, uvesti još centara za testiranja. “Svjesno smo ušli u turistički izazov i to je dobro, ali trebali smo kvalitetan turizam, a ne kvantitativni. Mi zbog pritiska izvana počinjemo više testirati, a moramo uvesti i nove tehnologije, kojih ima”, ustvrdio je.

Nacionalni stožer prozvao je zbog nedostatka samokritike, a šefa HZJZ-a Krunoslava Capaka zbog izjave da Dalmatinci imaju opušteniji mentalitet pa je i to razlog zašto se u toj regiji povećao broj zaraženih.

“To je baš taj trenutak u kojem Stožer gubi kredibilitet, ne možete okrivljavati ljude ako im niste dali jasne upute”, kaže Đikić.
Hina/ foto screenshot N1

FOTO

FOTO MINUTA Snimio Goran Morović

Foto: Goran Morović