IZDVOJENO

SPLITSKI SVEĆENIK DON ANTE ŽDERIĆ Time što ste razboriti, niste manje vjernici.

Don Ante Žderić, svećenik u Župi Gospe Fatimske, osvrnuo se putem svog Facebook profila na aktualnu situaciju vezano uz najavu misnih slavlja uz prisustvo vjernika, koja bi trebala početi u svibnju.

Između ostalog navodi: “Bilo bi mi krivo da zbog nečije zadrtosti moram nekog sprovoditi na Lovrincu. Time što ste razboriti, niste manje vjernici. Upravo suprotno.”

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

Dragi župljani, poštovani prijatelji i svi ljudi dobre volje! Pozdravljam vas uskrsnim pozdravom: Krist uskrsnu – uistinu uskrsnu!

U ove svete vazmene dane još jednom vam se obraćam, želeći vam posvjedočiti svoju ljudsku, kršćansku i pastirsku brigu. Čitavo ovo vrijeme s vama smo, kao župa, kontaktirali telefonski, putem mrežnih stranica župe i osobno, poštujući socijalnu distancu. Svaki smo dan revno sami slavili svete mise i Bogu uznosili svoje molitve za sve vas i za sav svijet. Siguran sam da smo i mi bili i da jesmo u vašim molitvama. Iako fizički distancirani, naše vjerničko zajedništvo nije nestalo. Zapravo, ono je u ovoj situaciji globalne pandemije dobilo jednu novu dimenziju.

Razumijemo da su vam zadnji tjedni i mjeseci bili teški. To se posebno odnosi na one koji su bolesni, u oskudici, usamljeni i koji su u ovom vremenu izgubili svoje bližnje. S tugom smo sprovodili preminule, s kojima se njihovi voljeni nisu mogli oprostiti na uobičajan način. Neki svojim bližnjima, zbog bolesti i mjera samoizolacije, nije mogli ni na sprovod. Takve posebno pohvaljujemo zbog samoprijegora u držanju propisanih mjera (samoizolacija), pa i pod cijenu nedolaska na ispraćaj najmilijima.

Poštovani! S pastirskom odgovornošću apeliramo na sve vas da se i dalje pridržavate propisanih mjera zaštite sebe i drugih. Čini nam se da smo na dobrom putu nadvladavanja pandemije, no ako se sada opustimo ili budemo ponašali neodgovorno, moguć je povratak virusa, što bi sav dosadašnji trud i žrtvu učinilo bezvrijednima. To nam se ne smije dogoditi. Vjernik koji bi svjesno kršio mjere zaštite teško bi sagriješio, i to bi ga učinilo nedostojnim primanja euharistijskog Krista.

Jednako tako, najavu možebitnih vjerskih službi uz prisustvo vjernika od početka svibnja također treba shvatiti uz veliku mjeru opreza. Ovo pišem potaknut pitanjima zadnjih dana glede toga. Dragi župljani, vjernici i svi ljudi dobre volje, vjera nas uči da je naše vječno spasenje Bogu drago i da je ono zadatak Crkve, ali Bogu je jednako drago i naše tjelesno i duševno zdravlje te dobro svakog čovjeka. Vjerniku mora biti strano svako zanemarivanje svojeg i tuđeg zdravlja i sigurnosti. I to ga ne čini manje vjernikom, zapravo, vjera se, među ostalim, očituje i u brizi za svoju i sigurnost drugih.

S obzirom na možebitne mjere oko mise od početka svibnja, želim istaknuti i apelirati da se u tom slučaju klonite svakog masovnijeg dolaska u crkvu. To osobito vrijedi za starije i osobe s kroničnim bolestima. Čini mi se da se neki (ne svi) žele pokazati većim vjernicima od svih, tražeći pristup misama. Mnoge od tih prije pandemije nisam baš puno viđao u crkvi, pa se pitam je li takvo njihovo traženje izraz vjere ili samopromocije kao „velikih“ vjernika. Meni je, kao vjerniku i svećeniku, dovoljno biti „mali“ vjernik, koji sluša Crkvu, znanost i glas razuma. Mislim da je to dovoljno i Bogu.

Poštovani, ukoliko netko od početka svibnja i možebitnih dozvoljenih misa s narodom misli da griješi ako izostane zbog sigurnosti, taj „grijeh“ kao vaš pastir preuzimam pred Bogom kao svoj vlastiti. Ne brinite, dobar sam s Njim pa ne mislim da bi me zbog toga bacio u muke paklene. I Njemu i meni je važno vaše zdravlje, kao i vječno spasenje. Bog traži razumne vjernike, a ne fanatike. Fanatici su razapeli Isusa, uvjereni da ga ubijaju čineći dobru i Bogu milu stvar. Upamtite: vjernik sluša Boga i znanost, fanatik histerizira i proziva. On se ne klanja Bogu, nego sebi, diveći se sebi koliko je u pravu.

Draga braćo i sestre, pozivam vas na strpljenje i razum. I do sada ste se pokazali takvima. Nemojte se sada pokolebati. Bilo bi mi krivo da zbog nečije zadrtosti moram nekog sprovoditi na Lovrincu. Bog će dati da se, kad bude posve sigurno, okupljamo na našim vjerskim slavljima. Crkva nije ista bez vas. Zato, hrabro i pametno! Time što ste razboriti, niste manje vjernici. Upravo suprotno.

Pozdravljajući vas u Kristu, na sve zazivam Božji blagoslov!!!

Vaš sumolitelj Uskrslom Kristu don Ante

D.A. / Foto: Facebook

HOĆE LI NAM OVOG LJETA POMOĆI COVID PUTOVNICE I SLIČNE MJERE Tražit će se ‘bazen više’, ali dobar dio hotela neće ni otvoriti

U Češkoj je sud u petak srušio odluku vlade da zabrani putovanja izvan države pa će Česi, primjerice, moći putovati u inozemstvo, ali će u povratku 14 dana u samoizolaciju ili će se morati testirati na korona virus. Nijemci, pak, konkretno Bild, zazivaju Hrvatsku kao “spasitelja njemačkog turista” i logičnu, zapravo i jedinu realnu opciju za ljetovanje jer zbilja bi samo poludjeli turist u ovom trenutku htio u Španjolsku ili Italiju, tradicionalna odredišta Nijemaca. No većina komentara njemačkih građana kaže: “Sorry, Hrvati, ali ovoga ljeta ne idemo nikamo” – piše 24 sata.

Istodobno, u Hrvatskoj čak i datum parlamentarnih izbora, prema svemu sudeći, ovisi o tome koliko će Vlada biti uspješna u dovođenju turista na more, odnosno hoće li zaživjeti taj plan da Česi, Mađari, Nijemci, Slovaci i drugi u okruženju svojim dolaskom ublaže pad hrvatskog BDP-a.

Hotelijeri su skeptični, kao i mali iznajmljivači.

Kako doznajemo, ako bi na odmor u Hrvatsku stiglo barem 20-25 posto turista od prošle godine, to bi u Vladi smatrali uspjehom te bi Andrej Plenković mirno mogao izbore održati polovinom rujna.

Tražit će se ‘bazen više’

– Premijer i šef HDZ-a, u tom bi slučaju zaista mogao biti percipiran kao spasitelj naroda od korone, a potom i spasitelj turizma. Na takvom dojmu sigurno dobiva izbore u rujnu – govori nam sugovornik iz vrha HDZ-a te dodaje da je u planu izrada takozvanih “Covid-19 putovnica”, koje podrazumijevaju brzo testiranje, što je za 24sata potvrdio i ministar Gari Cappelli.

– Da, razmišljamo i o toj mogućnosti. Mi smo percipirani kao “korona-free” zemlja pa zato i očekujem da bi ove godine mogli ostvariti promet od 25 posto od prometa koji smo prošle godine ostvarili. Posebno ciljamo na kolovoz i rujan kada bi se trebao ostvariti najveći profit, naravno ako epidemiološka slika ostane kako je. Kampovi će biti solidno bukirani, ali i luksuzan smještaj jer će gosti tražiti osamu, što manje ljudi oko sebe, svoj bazen… – rekao nam je ministar turizma Cappelli te dodao puno očekuje od sastanka ministara turizma zemalja EU kojim predsjeda u ponedjeljak.

Buking i ‘booking’

– Ma, vidjet ćete ubrzo, dobar dio nas ovo ljeto neće ni otvoriti – kaže nam voditeljica jednog hotela na obali koja je željela ostati anonimna pa nastavlja:

– Zašto? Pa za početak, znate li vi koliko ljudi moramo angažirati kako bismo ispoštovali sva pravila koja će vrijediti i socijalnu distancu u hotelu? Evo, čitam da švedski stol mora ići van, je l’ tako? Ali onda će se nuditi samo a la carte ili posluga u sobu. A koliko je to još kuhara, koliko osoblja? Kako je krenulo, još ćemo nakon svakoga gosta dezinficirati lift! Kako sve te ljude platiti uza sve ove otkazane rezervacije, ja zbilja ne vidim načina. Pa mi smo imali točno šest rezervacija otkad je počelo sve ovo s koronom…

“Što se tiče bookinga, kažu, sve je stalo.

Pritom mislimo i na bukiranje doslovce i na Booking.com.

Naime, “force majeure”, odnosno “viša sila” je dobar “catch” na koji se poziva Booking.com poništavajući za početak sve rezervacije za boravke sad, do 18. svibnja, odnosno tražeći od hotelijera i vlasnika apartmana da gostima koji su trebali doći u predsezoni izdaju vaučer za smještaj u nekom drugom terminu, možda iduće godine, kad se stvari normaliziraju. U slučaju ako gost to ne želi – onda će mu Booking.com vjerojatno vratiti novac, čak i ako je s iznajmljivačem prethodno potpisan ugovor s uvjetom da za gosta nema povratka novca ako iz bilo kojeg razloga ne dođe u rezerviranom terminu. Još se čeka odluka hoće li isto vrijediti i za razdoblje nakon 18. svibnja.

Naprosto, “viša sila”.

A Booking.com je tu prejak igrač na tržištu da bi mu se bilo koji hotel mogao suprotstaviti.”

Mali iznajmljivači mogu računati s time da moraju kupiti kantice 70-postotnog alkohola.

Ministarstvo turizma objavilo je upute za hotele, što zapravo vrijedi i za sve čvrste objekte. Za male iznajmljivače još se čekaju detaljne razrade.

Kako tvrdi Bild, Nijemci bi mogli u Hrvatsku jer se pozicionira kao ‘korona free’

– Platforma Airbnb objavila je, recimo, vlastite upute. One uključuju: beskontaktni prijam gostiju, pranje apsolutno svih tkanina u apartmanu nakon njihova odlaska, povećani vremenski razmak prije dolaska drugih gostiju… Isto tako su i precizno navedena dezinfekcijska sredstva s kojima će se objekti morati tretirati, poput onih s najmanje 70 posto alkohola – rekao nam je Nedo Pinezić, osnivač zajednice obiteljskog turizma, koji smatra da je ipak ključni problem u dolasku turista:

A kamo da dođu u Hrvatsku?

– Zasad ne vidim način osim masovnog testiranja pouzdanim testovima svih onih koji ulaze u Hrvatsku. Naime, potvrdama se može i ne mora vjerovati, a osim toga, moramo uzeti u obzir i da je mnogo naših iznajmljivača u starijim godinama te trebamo misliti i o njima.

Cro kartice i domaći gosti spominju se kao mogući spas…

– Projekt Cro kartice ovisi o volji poslodavaca pa sam oko toga skeptičan. S druge strane, ‘Tjedan odmora vrijedan’ je projekt koji je bio predviđen za predsezonu i on bi sad mogao biti iskorišten za glavnu sezonu. – Važno je samo da iznajmljivači i ugostitelji pristanu da prepolove svoje redovite cijene. S obzirom na to da turističko tržište trenutačno ne postoji, jasno je da će cijene padati i to ne bi trebao biti problem. Ovo je godina preživljavanja, opstanka, jer ponuda će biti golema, a kako sad stvari stoje, potražnja vrlo mala ili nikakva i trebat će preživjeti – kaže Pinezić za 24 sata.

ISTRAŽIVANJE: Alergijski utjecaj ambrozije podcijenjen

Švicarski znanstvenici utvrdili su da je utjecaj invazivne ambrozije na ljudsko zdravlje uvelike podcijenjen širom Europe i poručuju da bi se širenje biljke moglo kontrolirati uz pomoć kukca koji inače ne živi na kontinentu.

Alergije izazvane ambrozijom pogađaju oko 13,5 milijuna ljudi u Europi, pokazalo je švicarsko znanstveno istraživanje koje prenosi BBC i to se pretvara u oko 7,4 milijarde eura zdravstvenih troškova i ekonomskih gubitaka godišnje.

Znanstvenici poručuju da bi se širenje biljke moglo kontrolirati uz pomoć kukca koji inače ne živi u Europi.

Sjevernoamerički kukac Ophraella communa slučajno je u Europu stigao 2013. Kukac napada lišće ambrozije i istraživanja u Italiji pokazala su da se njegovim djelovanjem koncentracija polena ambrozije smanjuje za 82 posto.

I ambrozija je stigla iz Sjeverne Amerike i sad se proširila u 30 europskih zemalja od Pirinejskog poluotoka do Balkana i Skandinavije.

Polen ambrozije izaziva niz simptoma od kihanja do suzenja očiju te otežava stanja poput astme i ekcema.

Urs Schaffner iz znanstvenog centra CABI u švicarskom Delemontu sa svojim je timom računao ekonomske koristi obuzdavanja ambrozije uz pomoć sjevernoameričkog kukca.

Dr. Schaffner kaže kako je to istraživanje pokazalo da je utjecaj ambrozije na ljudsko zdravlje i ekonomiju uvelike podcijenjen te da bi biološka kontrola uz pomoć kukca mogla ublažiti taj utjecaj u nekim dijelovima Europe u kojima je klima pogodnija za kukca.

Uz pomoć podataka iz europskog centra za praćenje polena njegov tim je pratio koncentracije polena u Europi od 2004. do 2012. kada je na kontinent stigao kukac, a broj osoba koje su patile od alergije na ambroziju izračunali su uz pomoć zdravstvenih podataka za jugoistok Francuske.

Ekonomski učinak izračunali su na temelju tih brojki i obuhvatio je pojačanu zdravstvenu potrošnju zbog alergije i izgubljene radne sate zbog bolesti.

Izračunali su i da bi uvođenje kukca u borbu protiv ambrozije moglo smanjiti broj ljudi pogođenih alergijom s 13,5 milijuna na 11,2 milijuna što bi se pretvodilo u smanjenje troškova od milijardu eura godišnje.

Australija je ranije razmatrala uvođenje tog kukca no od toga je odustala jer je uvidjela u laboratorijskim uvjetima da se kukac naseljava na suncokrete.

Kasnije je kukac stigao u Kinu i naselio se u prirodu i tamo nije utvrđeno da šteti nasadima suncokreta, a do sličnog zaključka tim je došao u studiji na sjeveru Italije.

Kukac u Sjevernoj Americi živi uz nasade suncokreta i nije izazvao nikakve štete na njima.

Kukcu odgovara toplija klima juga Europe.

Hina / ilustracija Pixabay

ČAJ, PIVO, ČEŠNJAK, TOALETNI PAPIR Kako se svijet nosi s izolacijom

U Sjedinjenim Državama to je toaletni papir, u Meksiku pivo, a u Francuskoj, očekivano, brašno. Roba koja nedostaje u trgovinama otkriva kako se svijet nosi s izolacijom zbog pandemije novog koronavirusa.

Pobjednik za najbizarniju nestašicu 2020. je Afganistan, gdje su ljudi pohrlili u trgovine potaknuti glasinom da je novorođenče s brkovima savjetovalo nabavu crnog čaja.

“Živjet ću dva sata i došao sam vam kazati da je crni čaj lijek za taj virus”, navodi se u citatu uz fotografiju djeteta, navodno iz istočne pokrajine Nangarhar, koju se širi putem Facebooka.

Navala na sveprisutan crni čaj nakratko mu je povećala cijene za tri puta prije nego se situacija smirila.

U Meksiku je omiljeno piće, uz tekilu, pivo.

Kada je zemlja uvela izolaciju, dva pivarska diva, Heineken i Grupo Modelo, koji proizvodi omiljeni meksički brend, sada nažalost zlosretnog imena, Coronu, objavili su da će obustaviti proizvodnju. To je potaknulo val panične kupnje piva i kampanju na Twitteru: #ConLaCervezaNo ili “Ne dirajte pivo”.

Šri Lanka je pokušala spriječiti građane da se odaju tim porocima uvevši potpunu zabranu prodaje alkohola i cigareta od 20. ožujka kada je na snagu stupila izolacija, što je dovelo do eksplozije kućnih destilerija, rekao je jedan porezni dužnosnik. A to je pak dovelo do povećane potražnje za šećerom, ključnim sastojkom za proizvodnju lokalnog ilegalnog alkoholnog pića zvanog “kasipu”.

Pojavili su se i slučajevi sumnjivih ‘pljački’ trgovina s alkoholnim pićima čiji su vlasnici zapravo pokušavali ilegalno prodati dragocjenu robu.

Zdrav duh u zdravom tijelu

U Iraku boravak kod kuće u izolaciji znači duga poslijepodneva ispred televizora ili ćaskanje s rodbinom, a za to su potrebne slane sjemenke suncokreta. Supermarketima ponestaje te popularne grickalice brže nego prije jer mladi i stari satima ljenčare umjesto da su u školama ili na poslu.

Libijcima u ratom razorenom Tripoliju školovanje kod kuće posebice je teško.

“Ponestalo nam je papira za printer, pa sam potrošila sve suprugove neiskorištene uredske rokovnike kako bi mogli zapisivati nastavu i rješavati matematičke zadatke”, kazala je Nadia al-Abed, kućanica koja ima troje male djece čije su škole zatvorene. “Molim ih da pišu što sitnije, podmićujući ih slatkišima”, kazala je.

Škole, zračne luke i ne-esencijalna poduzeća u svijetu zatvoreni su tjednima jer vlasti pokušavaju suzbiti munjevito širenje novog koronavirusa.

Neki se pokušavaju zaštititi jačajući imunitet prirodnim putem.

Bivše sovjetske zemlje u središnjoj Aziji zabilježile su ‘boom’ potražnje i rast cijene biljke sirijske rutvice.

Biljku se tradicionalno pali u kućanstvima kako bi se spriječile bolesti i osigurao napredak.

U Bugarskoj ljudi su se gurali da bi kupili džumbir i limun koji jačaju imunitet, dok su se u Tunisu okrenuli češnjaku, unatoč upozorenjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da ti kućni lijekovi ne djeluju protiv novog koronavirusa.

Slastice i biljke

Daleko najpopularniji mehanizam za nošenje sa stresom je postalo pečenje kolača, kruha i peciva.

Supermarketi u Francuskoj, Španjolskoj, Grčkoj i drugim dijelovima Europe zabilježili su manjak brašna, čokolade i kvasca.

Snalažljivi francuski kućni pekari zaobilaze ispražnjene trgovine i kupuju potrebne sastojke izravno od lokalnih pekarnica.

Rumunji zbijaju šale o “dilerima kvasca” koji se bogate prodajući rijetku robu na crnom tržištu.

Šaljivim lažnim oglasima čak se nudi “zamjena stana u centru za pola kilograma kvasca”.

A budući da počinje sveti muslimanski mjesec ramazan, kućanstva gomilaju sastojke za obilne večere poslije zalaska Sunca kada završava dnevni post.

Zbog toga je pšenično brašno koje se koristi za izradu kruha i slastica postalo dragocjeno u Alžiru.

“Male količine koje mi se dostavi, čuvam za svoje redovite mušterije”, rekao je vlasnik trgovine u alžirskoj četvrti El-Ašur.

U Argentini, to su jaja: 30 komada nekoć je stajalo samo 160 peza ili 2,35 američka dolara, a sada stoje 240 peza ili 3,52 dolara.

I dok će mnoge zemlje iz izolacije izići s novom klasom profesionalnih kuhara, širom Australije ljudi vrijedno uređuju svoje vrtove.

“U zadnjih mjesec dana povećala se potražnja za svim vrstama biljaka”, rekao je Alex Newman iz trgovine za građevinski materijal i opremu za vrtove Bunnings Warehouse.

Čini se da se Australci pripremaju za dulju izolaciju, jer Bunningsov najpopularniji online vodič uključuje savjete o biljkama koje najbrže rastu za uzgoj zelene ograde kako bi se zaštitili od radoznalih pogleda susjeda i osigurali veću privatnost u izolaciji.

(Hina)

POSLA PREKO GLAVE: Airbnb donio smjernice za čišćenje apartmana

I domaćinima i gostima čistoća je oduvijek bila na prvom mjestu. No sada je postala još važnija jer se na taj način smanjuje mogućnost širenja zaraze – navodi Airbnb na svojim web stranicama.

Kad je riječ o sprečavanju širenja mikroorganizama, korisno je razumjeti razliku između čišćenja i dezinfekcije.

Čišćenje je postupak uklanjanja mikroorganizama, prljavštine i nečistoća (primjerice, upotreba pjenom natopljene spužve za brisanje vidljive prljavštine s radne plohe ili štednjaka).

Dezinfekcija je upotreba kemikalija u svrhu ubijanja mikroorganizama (npr. prskanje otopinom izbjeljivača).

Ako prvo očistite, a zatim dezinficirate, možete smanjiti rizik od zaraze.

U nastavku su smjernice kojih se treba pridržavati prilikom čišćenja smještaja između dviju rezervacija. Ako vam netko drugi pruža usluge čišćenja, savjetujte toj osobi da se i ona pridržava ovog popisa.

1. Nosite zaštitnu opremu za jednokratnu upotrebu dok čistite. Za dodatnu zaštitu mogu vam poslužiti rukavice, ogrtači i maske za lice, tj. pokrivala od tkanine. Nakon svakog čišćenja bacite rukavice i odmah operite ruke.

2. Prije čišćenja prozračite prostorije. Pustite da svježi zrak cirkulira najmanje 20 minuta. Ako je moguće, neka svi prozori budu otvoreni čitavo vrijeme dok čistite.

3. Temeljito operite ruke prije i poslije svakog čišćenja. Upotrijebite sapun i vodu te ih perite najmanje 20 sekundi. Ako to nije moguće, upotrijebite sredstvo za dezinfekciju ruku s najmanje 60 % alkohola.

4. Očistite, a zatim dezinficirajte. Za uklanjanje prljavštine, masnoće, prašine i mikroorganizama upotrebljavajte deterdžent ili sapun i vodu. Kad površinu očistite, poprskajte je dezinfekcijskim sredstvom. Pustite da odstoji nekoliko minuta, a zatim površinu obrišite. Ako ne upotrebljavate papirnate ručnike ili jednokratne vlažne maramice, najbolje bi bilo da za svakog gosta upotrijebite novu krpu.

5. Nemojte dirati lice dok čistite. Kako bi se suzbilo širenje mikroorganizama, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuje da ne dirate lice, nos i oči dok ne operete ruke, stoga obratite posebnu pozornost na to dok čistite.

6. Upotrijebite odgovarajuće sredstvo za dezinfekciju. Bit će vam dovoljna i najobičnija sredstva za dezinfekciju za kućnu upotrebu koja se nalaze u registru Agencije za zaštitu okoliša, a učinkovitima u borbi protiv koronavirusa smatraju se i otopine za čišćenje s razrijeđenim izbjeljivačem za kućnu upotrebu kao i one s najmanje 70 % alkohola. Posebnu pozornost obratite na površine koje se često dodiruju, poput prekidača za svjetla, kvaka, daljinskih upravljača i ručki na slavinama. (Na dnu stranice pogledajte naš popis svih površina koje treba dezinficirati.)

7. Ne zaboravite na sofe, tepihe, zavjese i druge mekane, porozne površine. Pažljivo uklonite svu vidljivu nečistoću i nakupljenu prljavštinu, a zatim sve očistite odgovarajućim sredstvima za čišćenje namijenjenim tim vrstama površina. Ako je moguće, operite ih u perilici rublja slijedeći upute proizvođača.

8. Operite svu posteljinu i kućni tekstil na najvišoj temperaturi koju preporučuje proizvođač. To uključuje krevetninu, navlake za madrace, ručnike za ruke i tuširanje, kuhinjske krpe i deke. Kad dodirujete prljavo rublje, ne zaboravite navući rukavice i pripazite da ga pritom ne tresete jer se na taj način mikroorganizmi mogu raznijeti na okolne površine.

9. Očistite i dezinficirajte košare i spremnike za prljavo rublje. Ako je moguće, koristite se vrećama za jednokratnu upotrebu ili vrećama za strojno pranje.

10. Nakon svakog čišćenja ispraznite usisivač. Usisivač biste trebali obrisati dezinfekcijskim sredstvom, a isto biste trebali učiniti i s drugim kućanskim aparatima poput perilice za posuđe i perilice rublja.

11. Kad obnavljate zalihe, odvojite nekoliko minuta i provjerite rok trajanja. I nipošto ne miješate izbjeljivač za kućnu upotrebu s amonijakom ili bilo kojom drugom otopinom za čišćenje koja može ispuštati otrovne plinove koje je opasno udisati.

12. Stavite vrećice u kante za otpatke. Ako stavite vrećice u kante za otpatke, to će vam olakšati odlaganje maramica i ostalog otpada.

13. Sredstva za čišćenje bacite ili ih operite. Ako upotrebljavate papirnate ručnike, maramice za dezinfekciju i druga sredstva za čišćenje za jednokratnu uporabu, iznesite smeće iz prostora kad završite s čišćenjem. Ako upotrebljavate krpe za čišćenje i druge proizvode za višekratnu upotrebu, obavezno ih operite u perilici rublja na najvišoj temperaturi koju materijal od kojeg su izrađeni može podnijeti.

14. Na siguran način uklonite sa sebe svu zaštitnu opremu. Kada završite s čišćenjem, odmah uklonite svu zaštitnu odjeću poput ogrtača, rukavica ili maski te ih bacite ili operite na odgovarajući način. Ne zaboravite nakon toga prati ruke najmanje 20 sekundi.

D.A. / Foto: Duje Antonini

Tanja Bukovčan: Ljudi na epidemije ne gledaju znanstvenim, nego kulturnim očima

Zajednice se prema epidemiji Covida-19, kao i prema svima do sada, odnose po kulturnim a ne po znanstvenim načelima, a jedno od ključnih je da moramo izgraditi svoj sustav kojim ćemo razumjeti epidemiju i ovladati njome, kaže antropologinja Tanja Bukovčan.

To je jedna od tvrdnji iz eseja kojim je profesorica antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu odgovorila na pitanje Hine kako kulturne zajednice primaju i oblikuju činjenicu da su epidemije najveći poznati uzročnik masovnih smrtnosti među ljudima, a da je taj neprijatelj uvijek ostajao nevidljiv.

Bilo da se radi o povijesnim situacijama s kojima nemamo neposrednog doticaja, a to su gotovo sve epidemije u Europi, ili suvremenim epidemijama u Africi, one uvijek dovode do prekida normalnosti i uvijek distorziraju odnosno izobličuju društvenu strukturu.

Distorzija društva je neminovna jer u epidemijama nestaje dio njezine populacije, zatim one redefiniraju ekonomiju društva, a često i političku strukturu i odnose moći, kaže antropologinja Bukovčan.

Zato bez obzira na to kada se u povijest dogodila epidemija, koju je populaciju zahvatila i u kojoj kulturi, tri ključna pitanja ostaju kulturno definirana u svakom društvu, a to su pitanje uzroka ili “krivca”, pitanje odgovornosti, te pitanje kontrole te epidemije, kaže.

Epidemije kao vanjski neprijatelji

Sva se društva oslanjaju na svoj normativni red, a epidemije ovakvih razmjera su taj red ne samo dovodile u pitanje nego i vrlo često zauvijek mijenjale. Zajednice na epidemije gledaju kao na vanjskog neprijatelja, odnosno na nešto što se ne bi ni dogodilo da nije bilo Drugih. Iako je neprijatelj medicinski nevidljiv, kulturno uvijek dobije lice i narativ, dodaje prodekanica Filozofskog fakulteta.

Kad su u pitanju recentnije epidemije 20. stoljeća, primjerice HIV/AIDS i ebola, važnu ulogu igra položaj biomedicine unutra tih kultura. Međutim, položaj medicine u Africi je vrlo problematičan jer ona ondje dolazi kao kolonijalno naslijeđe i stanovništvo ostaje samo nijemi pacijent, kaže Bukovčan. Biomedicina ne korespondira s njihovim svjetonazorom pa kulturni narativ vezan za epidemije AIDS-a i ebole bijelog čovjeka u svemirskim bijelim odijelima vidi dvostruko: i kao moćnog spasitelja i kao ključnog krivca.

Problem epidemije ebole iz 2014. i 2015. u Zapadnoj Africi otkrio je jasno i taj strašni distorzivni i uništavajući efekt epidemija jer su njezine posljedice bile katastrofalne upravo za najranjiviji, najsiromašniji dio populacije velikih zapadnoafričkih gradova, iako nas javno zdravstvo uči da virusi jednako napadaju bogate i siromašne.

Ljudima koji su živjeli u slumovima, a preživljavali su od vrlo nisko plaćenih, neredovitih, prekarnih poslova, često na crnom tržištu, “ostanak doma” značio je sigurnu smrt – ne od ebole. Slično se upravo događa u velikim gradovima Indije u epidemiji Covida-19, upozorava Tanja Bukovčan

Pitanje uzroka i krivca

Jedno od najvažnijih kulturno definiranih načela ponašanja u epidemijama je pitanje uzroka, odnosno “krivca”. S otkrićem patogenih organizama čini se da je to pitanje zauvijek riješeno u našem društvu. Međutim, nije. Znanstveni diskurs nije kulturni diskurs, odnosno nije kulturni narativ i nikada to neće ni postati. Bar u ljudskim društvima kakva možemo zamisliti sada, ističe.

Brojni primjeri pokazuju da ljudi ne prihvaćaju vezu između cijepljenja i patogena, i to ne bih povezivala s racionalizacijom ili iracionalizacijom života, jer ne postoji racionalan i iracionalan život, kao ni društva.

Bukovčan smatra da slično u svakodnevici raspravljamo o Covidu-19. Znanstvenici kojima vjerujemo, a vjerujemo i našem Nacionalnom stožeru civilne zaštite, govore da se još ne zna mnogo o virusu i ostaju znanstveno oprezni – ali mi “znamo sve”!

Poznajemo koliko je virus velik, na kojim podlogama živi ili ne živi i koliko dugo, koliko mu visoka ili niska temperatura smeta, koga ubija ili ne, poznajemo “doktore koji rade u Americi, Kini i koji su otkrili pravu istinu” i sl., kaže ona i zaključuje da ljudi ostaju pri svome narativu, pri svojoj istini o svijetu, ma koliko god ona bila u sukobu sa znanstvenom istinom.

Utjeha kao dio rješenja

Ne radi se tu samo o fake newsu i tome da su neki od nas “lakovjerni”, ili neobrazovani, pa lakše u takve informacije vjeruju. To je gruba simplifikacija i stigmatizacija. Nama svima je kulturni narativ potreban jer njima uspostavljamo bar neku vrstu kontrole. Ako nad nečim možemo uspostaviti naraciju, tome dajemo značenje i smisao, kaže antropologinja Bukovčan.

Važno je da je taj narativ nama olakšava razumijevanje i slijed događanja, kaže ona i navodi primjer telefonskog razgovora dvoje petogodišnjaka ovih dana u kojem je svaka druga rečenica počela sa: “Kad prođe korona, ja ću….”.

Kulturni narativi u uzroke velikih epidemija vrlo često uključuju i moralno rezoniranje. Za kugu su bili vezani narativi o božjoj kazni koja je slijedila nakon što su je ljudi svojim ponašanjem zaslužili, ne samo u našoj kulturi, nego i u mnogim izvaneuropskim društvima.

Samo je po sebi razumljivo da se takvi narativi i u našem društvu smještaju u područje religije. Tražeći objašnjenje, ali i utjehu, sigurnost, te kontrolu koju smo izgubili, rješenje ćemo naći u religiji, objašnjava.

Ona navodi niz primjera duhovne komunikacije, mahom putem medija, koja je ovih dana vrlo intenzivna. Imate mogućnost općeg oprosta putem televizijskoj ekrana koji dijeli sam poglavar Katoličke crkve, Facebook mogućnost iscjeljivanja jednog od najtajnovitijih iscjelitelja u Hrvatskoj, mise pentakostalaca u Americi koje su ovih dana masovnije i posjećenije nego ikada bez obzirna na sve zabrane, napore afričkih tradicijskih iscjelitelja na zaustavljanju ebole koji su uključivali i skidanje uroka, ali i aktivnu suradnju s Crvenim križem, iako izgledaju ekstremno… svi oni nam daju utjehu, sigurnost i kontrolu usred tih pošasti.

Odgovornost pojedinca za zajednicu

Drugo veliko pitanje koje je u temelju svih kulturnih shvaćanja i prihvaćanja epidemija je pitanje odgovornosti. Dijelom je vezano i uz stvoreni ili stvarni uzrok ili krivca, ali većim dijelim zapravo definira kako si kultura, društvo ili pojedinac mogu pomoći. To postaje središnje pitanje odnosa društva i pojedinca, odnosno stvaranje uvjerenja da mi sami nešto možemo učiniti, objašnjava Tanja Bukovčan.

Kulturni odgovor je uvijek bio obavezno mijenjanje ponašanja pojedinaca, od eventualnog izbjegavanja “opasnih” mjesta ili pojedinaca, kako god oni bili definirani, preko prelaska na neku drugu prehranu, prestanak jedenja majmuna, do promjene ili usvajanje novih higijenskih navika. U svima njima uvijek je postojala zajednička svijest da epidemija pogađa pojedince, ali ubija i populacije.

Isti mehanizam zapravo je središnji u narativu koji smo, čini se, ipak svi usvojili u vezi s Covidom-19, a to je da smo osobno odgovorni svojim ponašanjem za manje ili više uspješno preživljavanje zajednice, kaže ona.

Centralno je pitanje kontrole

Treće, možda centralno pitanje je pitanje kontrole, jer za vrijeme epidemija ljudska društva nemaju nikakvu kontrolu nad sobom. Tu se kulturni mehanizmi uspostavljaju dvojako, kao pokušaj uspostavljanja kontrole nad epidemijom, ali i kao mehanizmi kontrole nad populacijom koja se mora pridržavati obveznih, propisanih načina ponašanja, kaže Tanja Bukovčan.

Ona podsjeća na riječi francuskog filozofa Michela Foucaulta, koji je u svom djelu “Rađanje klinike” prije 50-ak godina, kaže, proročki opisao ovaj svijet u doba korone. Doslovce je opisao kako će ljudi u redovima stajati za koje namirnice i tko će koga kontrolirati.

Pratim, brojni antropolozi svakodnevno pišu i analiziraju trenutnu situaciju, baveći se politikama i narativima krize, problemima javnog zdravstva i pojedinih zdravstvenih sustava, idejama socijalne kohezije i solidarnosti, pitajući se što se mijenja s koronom, što ostaje trajno – i gdje je kraj.

 

U svakom slučaju, kraj postoji. Zaboravili smo ono što nas je Andrije Štampar o higijeni učio prije sto godina i sada to ponovo usvajamo, kaže antropologinja medicine Tanja Bukovčan i zaključuje: Kada nakon puno dana s grickalicama pred ekranima izađemo iz kuća, s nekoliko kilograma više, možda s višim tlakom, zaboravit ćemo na pranje ruku, nego ćemo se brzo prisjetiti onoga što smo prije epidemije smatrali “zdravim životom” i prionuti na “popravljanje” naših ponašanja. I tako u krug.

Piše: Ivo Lučić/Hina

Ilustracija: Pixabay

DRIVE IN KOD DOMA ZDRAVLJA Uzimanje briseva počinje 21.travnja

Kako je jutros najavljeno, kod ulaza u ginekološku ambulantu Doma zdravlja Makarska danas je postavljen ‘drive in’, odnosno šator u kojem će se obavljati uzimanje briseva građanima. Tijekom popodneva je potvrđeno da bi s radom trebao započeti u utorak 21.travnja. Naime, kako prenosi službena stranica Grada, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Marko Rađa potvrdio je da početkom idućeg tjedna u Makarskoj starta ”drive-in” dijagnostika korona virusa čiji je cilj ubrzano dijagnosticiranje i povećavanje broja testiranih osoba.

-Kako nam je ravnatelj Doma zdravlja pojasnio u telefonskom razgovoru nakon konferencije za novinare, ”drive-in” testiranje u Makarskoj započet će službeno u utorak 21. travnja. U suradnji Stožera za civilnu zaštitu Grada Makarske i Gradskog društva Crvenog križa bit će postavljen šator ispred ulaza za ginekologiju makarske ispostave Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije gdje će liječnici centralne ambulante Mertojak prema potrebi uzimati briseve građanima.

– Sva trijaža i svi dogovori i dalje će ići preko centralne ambulante na Mertojaku koja će u suradnji s obiteljskim liječnicima raditi listu pacijenata koji će se umjesto u Splitu testirati u Makarskoj. Dakle, po pitanju procedure dolaska na testiranje za pacijente se ništa ne mijenja; oni koji imaju sumnju da su zaraženi i dalje kontaktiraju svoje obiteljske liječnike koji u dogovoru s liječnicima COVID-19 ambulante na Mertojaku odlučuju o testiranju. Ali, ono što je važno jest da im testiranje na ovaj način postaje dostupnije, budući da su pacijenti sa lakšim simptomima do sada za uzimanje brisa trebali u svom vlastitom aranžmanu ići u Split. Na ovaj način će, ovisno o procjeni liječnika, pacijentima bris biti uzet u Makarskoj, a nalazi će biti poznati istu večer ili sutradan, pojašnjava Rađa naglašavajući da će uvođenje ”drive-in” testiranja u Makarskoj omogućiti dostupnost testiranja većem broju građana koji gravitiraju makarskom području.

– Sve informacije vezane za testiranje građani i dalje mogu dobiti u centralnoj COVID-19 ambulanti Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije na Mertojaku na broj 669-264 gdje naših 18 kolega rade doslovno 24 sata dnevno i koji će, u suradnji s obiteljskim liječnicima, raditi liste pacijenata koji će biti testirani u Makarskoj, objasnio je Rađa. Osvrnuvši se na proceduru ”drive-in” testiranja, potvrdio je da samo uzorkovanje traje tek 20-ak sekundi, nema zadržavanja na mjestu testiranja, nakon čega slijedi pakiranje uzoraka i transport. Građani mogu doći automobilom ili pješice, uz obavezno nošenje zaštitne opreme.

– Ono što jest bitno naglasiti je da se ne radi o testiranju na koje građani mogu dolaziti samoinicijativno već kao i dosada nakon dogovora njihovih obiteljskih liječnika sa centralnom ambulantom na Mertojaku, zaključio je Rađa.

Današnje objave vezane za epidemiju koronavirusa i grad Makarsku možete pogledati OVDJE.

M. D.

HOĆE LI NAM PONOVO SPAŠAVATI SEZONU Češki turoperatori predlažu otvaranje koridora za nezaražene turiste

Godinama su im Hrvati predbacivali što na Jadranu navodno dovoljno ne troše i ne rezerviraju luksuzni smještaj, no Česi im ništa od toga nisu zamjerili.Dapače, ispada kako će nam, baš kao i u ratu, sezonu moguće spašavati upravo posjetitelji iz “Bohemie” čije putničke udruge posljednjih dana marljivo rade na modelu koji bi im i ove godine omogućio – da ljetuju na Jadranu.Glavni inicijator je udruga turoperatera Češke koja je češkoj Vladi ovih dana poslala zanimljiv dopis – piše danas Jutarnji list.

U njemu se, naime, predlaže da država Česima koji ishode zdravstvene potvrde u kojima stoji da nisu bolesni od Covida-19 dopusti putovanje u destinacije s niskim stopama pandemije, a prve na popisu našle su se Hrvatska i Slovenija. S odabranim zemljama, predlažu Česi, potom treba sklopiti posebne ugovore te stvoriti zračne ili cestovne koridore namijenjene za putovanje isključivo zdravih turista koji po dolasku u destinaciju, jednako kao i prilikom povrata kući, ne bi morali odraditi 14-dnevnu samoizolaciju.

Njegova udruga koja broji 198 članica predlaže stvaranje zračnih mostova između Praga i Splita te Praga i Dubrovnika ili pak specijalni cestovni koridor koji bi vodio prema Česima najinteresantnijim turističkim destinacijama, a uvjet za početak putovanja bilo bi ishodovanje posebne zdravstvene potvrde kojima bi Česi dokazivali da se nisu zarazili koronavirusom.
Češki ministar prometa i vicepremijer Karel Havliček izjavio je kako provedba modela ne ovisi isključivo o češkim željama već o razmišljanjima i stavovima zemalja iz okruženja u koje bi Česi rado putovali, a iz ministarstva zdravstva ove zemlje potvrdili su pak kako su spremni na debatu o novom režimu putovanja, ali i upozorili kako zdravlje građana ipak mora biti na prvom mjestu.

Prema mišljenju Čeha, Hrvatska je idealna za otvaranje turističkog koridora, prvenstveno zbog dobre epidemiološke situacije u zemlji pa je u prilogu prikazanom na češkoj televiziji objašnjeno kako je broj oboljelih u našoj zemlji za četiri puta niži nego u Češkoj, a broj umrlih u vrijeme prikazivanja priloga iznosi tek petinu češke stope.
Osim toga, Hrvatska je oduvijek bila jedna od omiljenih destinacija čeških turista.Prema službenoj statistici, samo lani kod nas je ljetovalo preko 800 tisuća Čeha kojima Hrvatska predstavlja najveće emitivno tržište – piše Jutarnji list.
M.D.

VIRTUALNI DANI MAKARSKE KNJIŽNICE “Uz video preporuke, kvizove i priče za djecu pripremamo se za nadolazeću Noć knjige”

-Bez obzira što je gradska knjižnica za ovo vrijeme zatvorila svoja vrata za korisnike, nismo htjeli da itko pomisli da ne brinemo o njihovim potrebama ili da smo ih zaboravili. Pokušali smo se zato prilagoditi situaciji i prebaciti u virtualni način komuniciranja i nadam se da su naši korisnici zadovoljni – govori ravnateljica Gradske knjižnice Makarska Ana Duvnjak, s kojom smo porazgovarali uoči ovogodišnjeg izdanja Noći knjige koja se održava idućeg tjedna, po prvi i nadamo se zadnji put, isključivo u virtualnom prostoru.

O dijelu aktivnosti naše knjižnice u “ostani doma” vremenu pisali smo i jučer predstavivši prvi u nizu od tri nastavka serijala O ljudima i beštijama, čiji je autor knjižničar Marino Srzić. Kao što smo tada i najavili, u pitanju je tek jedna u nizu zanimljivosti koje možete pronaći prateći facebook stranicu ove gradske ustanove. – Tri puta tjedno objavljujemo video književne preporuke koje čitamo Marino Srzić i ja, a u pitanju su isključivo elektroničke knjige koje se mogu pronaći putem platforme BEK ( Besplatne Elektroničke Knjige ). Ova nam se platforma učinila najzanimljivijom jer nudi da na legalan način možemo uživati u izboru suvremene hrvatske književne produkcije. U pitanju su redom noviji naslovi koji uz tiskanu inačicu imaju i ovu elektroničku – otkriva Ana Duvnjak. Dio redovitih aktivnosti knjižnice posvećen je i djeci. – Također, putem videa čitamo i dječje slikovnice. Svjesni smo da mala djeca ne koriste facebook, ali zato smo na ovaj način pokušali malo olakšati roditeljima – dodaje ravnateljica Gradske knjižnice Makarska.

U osmišljavanje programa za korisnike uključila se čitava ekipa knjižnice – za video i montažu brine se Velimir Duvnjak, dok je Damir Martić preuzeo kreiranje online kviza znanja za odrasle, na temu književnosti, koji bi se trebao održavati svakog petka u 20 sati. Inače, sam kviz će biti i poseban segment već spomenute, prve virtualne Noći knjige, koja se održava 23. travnja. – Ove godine taj datum pada na četvrtak, a zbog uvjeta u kojima radimo svi, odnosno i narodne i školske knjižnice, preporuka je da se program u cijelosti održi virtualno. Tako ćemo za ovu priliku prirediti jedan veći, bogatiji online kviz, na temu “Knjige koje su mijenjale svijet”, što je ujedno i tema ovogodišnje manifestacije, a pripremamo i jedan program za najmlađe – najavljuje Ana Duvnjak.

U ove je dane internet prepun zanimljivosti za ljubitelje književnosti i kulture. Od virtualnih šetnji muzejima i galerijama širom svijeta, kazališnih izvedbi i koncerata dostupnih preko YouTube kanala, tako da ljudi koje zanima književnost i kultura mogu pronaći mnogo toga. Dok čekamo otvoriti naša vrata za korisnike, pozivamo sve zainteresirane da nas I dalje prate na našoj facebook stranici, a sa svim korisnicima komuniciramo i putem telefona te našeg e-maila – kaže Duvnjak.

O.Franić

OD CRNE SMRTI DO AIDS-a Kako su pandemije oblikovale ljudsku povijest

Hernan Cortes pobjegao je 1520. pred žestokim napadom iz astečke prijestolnice Tenochtitlana i u bijegu do obale izgubio veći dio svojih vojnika. 

No španjolski konkvistador nije znao da je za sobom ostavio daleko razornije oružje od pušaka i mačeva – velike boginje.

Kad se vratio da ponovo pokuša osvojiti grad, Tenochtitlan se slamao u epidemiji koja će uništiti astečki narod, strukture njegove vlasti i dovesti do brutalnog poraza Astečkog Carstva. 

Bio je to početak višestoljetnog propadanja domorodačkih društava od Ognjene zemlje do Beringova prolaza.

Od bolesti do napretka

Od Justinijanove kuge u 6. stoljeću i Crne smrti u 14. stoljeću do dječje paralize i AIDS-a, pandemije su silom mijenjale civilizacije otkako su ljudi počeli živjeti u gradovima prije više tisuća godina.

Premda su odnijele puno ljudskih života, potaknule su i velike promjene na području medicine, tehnologije, vlasti, obrazovanja, religije, umjetnosti, društvene hijerarhije i sanitarnih uvjeta. 

Prije epidemija kolere u 19. stoljeću u gradovima su se, primjerice, miješale otpadne vode i vode za piće.

Nitko ne može znati kako će pandemija covida-19, respiratorne bolesti koju uzrokuje novi koronavirus, u konačnici promijeniti svijet. Nepredvidljive posljedice dovest će do još više nepredvidljivih posljedica. Ali neke naznake se već vide.

Nacije se zatvaraju. Vladari teže većim autoritarnim ovlastima. Ubrzava se urušavanje američkog liderstva. Gospodarstvo očekuje recesija. Ljudi žive u strahu i nepovjerenju, mnogi ostaju bez posla i mogli bi iskusiti siromaštvo kakvo nisu nikada.

Istodobno, znanstvenici, tehnokrati i neke tvrtke grozničavo rade ne bi li zaustavili ovu pandemiju i bolje nas pripremili za novu. Nema sumnje da će od ove epske krize nastati nova tehnologija.

Jedna pandemija je jedna pandemija

Pandemije su poznate po tome da uzrokuju kaos, ali i po sposobnosti čovjeka da se prilagodi promijenjenim okolnostima.

Među onima koji proučavaju pandemije postoji izreka: „Ako ste vidjeli jednu pandemiju, vidjeli ste jednu pandemiju”. Nema sličnih.

Pandemije i epidemije dovele su do velikog napretka na području javnog zdravlja što je omogućilo gradovima i civilizacijama da rastu i napreduju. To su primjerice teorija da neke bolesti uzrokuju mikroorganizmi, zatim sustavi gradske kanalizacije i vodoopskrbe, cijepljenje, penicilin, bolja higijena, odjeli za izolaciju oboljelih i znanstvena metoda koja je u modernu medicinu uvela racionalnost.

Nacije i društva rasli su i padali na valovima pandemija.

Pandemija kuge u 14. stoljeću, koja je života stajala pola stanovništva Europe, nanijela je smrtne udarce feudalnom poretku. Valovi kuge koji su slijedili još stoljećima uzdrmali su vjeru u Rimokatoličku Crkvu i, kako sugeriraju neki povjesničari, omogućili renesansu i reformaciju.

Ali i promjene koje su izazvale manje epidemije, čak i jedva zabilježene u povijesti, također su imale goleme posljedice.

Žuta groznica Amerikancima donijela pola države

Sjetite se samo kako su Sjedinjene Države stekle golemi srednji dio teritorija, što im je omogućilo širenje na zapad prema Kaliforniji i prerastanje u najbogatiju zemlju na svijetu.

Godine 1802., Napoleon je poslao najveću svjetsku vojsku na Karibe kako bi ugušio pobunu robova i obnovio francusku vladavinu u najprofitabilnoj francuskoj koloniji, Saint-Domingueu. 

Ali epidemija žute groznice usmrtila je gotovo 50.000 vojnika i prisilila vojsku na povlačenje.

Ostavši bez bogate kolonije kojom bi financirao svoje velike planove na američkom kontinentu, Napoleon se usredotočio na Europu kako bi se obračunao s Engleskom. 

Saint-Domingue je postao Haiti, prva slobodna crnačka republika na svijetu, a predsjednik Thomas Jefferson jeftino je kupio golem francuski teritorij koji se protezao od New Orleansa sve do Stjenjaka i Kanade.

Zaboravljena pandemija

No još veća biološka katastrofa, pandemija španjolske gripe 1918., koja je odnijela između 20 i 50 milijuna ljudskih života na kraju Prvog svjetskog rata, bila je gotovo beznačajna u smislu većih društvenih promjena. 

Neki povjesničari nazvali su je „zaboravljenom pandemijom”, a čak su je i veliki američki pisci koji su živjeli u to vrijeme, kao što su Hemingway, Faulkner i Fitzgerald, ili ignorirali ili jedva spomenuli u svojim djelima.

„Ništa drugo, nikakva infekcija, rat ili glad, nisu nikad prije ubili toliko puno ljudi u tako malo vremena. A ipak nikada nije izazvala strahopoštovanje, ni 1918. ni poslije”, istaknuo je Crosby u knjizi „Zaboravljena američka pandemija”.

Kako će ovaj novi virus, SARS-CoV-2, utjecati na ljudsko društvo, ne može se znati. Pandemija je tek na početku.

Ali zahvaljujući modernoj medicini i svemu što do sada znamo o virusu, nitko ne očekuje novu španjolsku gripu ili Crnu smrt.

Hina

FAZE U SITUACIJAMA KATASTROFE: Sad smo na “medenom mjesecu”

Postoje dobro identificirane faze kako se ljudi osjećaju i ponašaju u situacijama velikog šoka, piše Milan Horvat – investitor, financijski savjetnik i biznismen:

1. fazu, onu prije katastrofe, karakteriziraju strah i nesigurnost.

2. faza je suočavanja s katastrofom. U nama se događa niz intenzivnih emocionalnih reakcija u rasponu od šoka do otvorene panike.

3. herojsku fazu, karakterizira visoka razina aktivnosti i niska razina produktivnosti. Tijekom ove faze, postoji opći osjećaj altruizma, posebno prema onim članovima zajednice koji pomažu u spašavanju, a kojih ponašanje je pod dodatnim adrenalinom.

4. je faza medenog mjeseca. U njoj dolazi do povezivanja u zajednici uz optimizam da će se sve brzo vratiti u normalu. Nude se brojne mjere za oporavak. Traje kratko.

5. je faza razočaranja. Počinju se shvaćati stvarne posljedice katastrofe i ograničenja pomoći, a sve veći jaz između potrebe i stvarne pomoći dovodi do osjećaja napuštenosti i bespomoćnosti. Može trajati mjesecima pa čak i godinama.

6. je faza rekonstrukcije i prožima je sveukupni osjećaj oporavka. Pojedinci i društvo počinju preuzimati odgovornost za obnovu svog života, a ljudi se prilagođavaju novom “normalnom”.

Sad smo u 4. fazi, gdje mnogi od nas osjećaju ponos i povezanost s medicinarima, ali stvari će se promijeniti kada prijeđemo u fazu “razočaranja”.

Budimo spremni.

Milan Horvat via LinkedIn

Svim iznajmljivačima otpisuje se obveza plaćanja poreza na dohodak za drugi kvartal

Svim iznajmljivačima Porezna uprava, bez obveze podnošenja posebnog zahtjeva, otpisuje obvezu poreza koja se odnosi na drugo tromjesečje odnosno koju bi bili dužni platiti do kraja drugog tromjesečja tj. do 30.6.2020. godine, objavila je Porezna uprava.Odlična vijest za sve iznajmljivače. Dakle, ne treba se posebno prijavljivati, kao u slučaju za prvo tromjesečje, nego se automatski svima otpisuju obveze poreza – piše HR Turizam.

Iznajmljivači koji su podnijeli zahtjev za odgodom plaćanja poreza do 30.3.2020., za obvezu koja je dospjela 31.3.2020. ostvarili su pravo na odgodu plaćanja te obveze do 30.6.2020., te se ista neće otpisati.

Naime, vezano uz prijavu za prvo tromjesečje ili prvi kvartal, na terenu je nastao problem kod predaje zahtjeva za prvo tromjesečje od strane iznajmljivača. Prvi jer se čekalo s uplatama radi donošenja odluke o odgodi ili otpisu poreza te radi istog su imali rok od nekoliko dana za podnošenje zahtjeva, što veliki broj nije bio u mogućnosti digitalnim putem predati zahtjev (s obzirom da se radi o velikom broju umirovljenika).

Tako da je sada donesena odluka da se automatski bez obveze podnošenja posebnog zahtjeva, otpisuje obvezu poreza.

Kako piše HR Turizam, za one iznajmljivače koji su već platiti ili su zakasnili s predajmo istog za prvo tromjesečje, aktivno se radi da se i to nekako regulira u narednim danima.

MJERE MINISTARSTVA TURIZMA ZA POMOĆ GOSPODARSTVU USLIJED EPIDEMIJE KORONAVIRUSA– Odgoda ili oslobađanje plaćanja turističke pristojbe za privatne iznajmljivače (paušal)
Osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu oslobađaju se u 2020. godini plaćanja pola iznosa godišnjeg paušalnog iznosa turističke pristojbe koju bi bili obvezni platiti za glavni krevet i smještajnu jedinicu u kampu i kamp-odmorištu odnosno prema kapacitetu u objektu za robinzonski smještaj koji koriste za pružanje usluga smještaja sukladno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Također, za cijelu 2020. godinu te se osobe oslobađaju plaćanja turističke pristojbe za pomoćne krevete.

 

 

Eksploatacija prirode utječe na izbijanje epidemija novih bolesti

 Znanstvenici raspolažu novim dokazima o povezanosti čovjekove eksploatacije prirode i pandemija. Ustanovili su da bliski kontakt s divljim životinjama kroz lov, trgovinu ili uništavanje prirodnih staništa svijet suočava s povećanim rizikom od izbijanja epidemija novih bolesti.

Vjeruje se da je epidemija koronavirusa ‘krenula’ od slijepih miševa, dok i ostale divlje životinje, vjerojatno ljuskari, imaju ulogu u prijenosu virusa na čovjeka. Pretpostavlja se da je životinja koju je zarazio šišmiš, možda pangolin, inficirala prvog čovjeka, a postoje i jake indicije po kojima je na izvor zaraze utjecala upravo trgovina divljim životinjama, piše BBC.

Posljednja studija upućuje na to da su istraživači pronašli znanstvene radove s podacima o bolestima koje su prešle sa životinja na ljude, a zatim su ih kombinirali s informacijama o riziku od izumiranja koje je prikupila Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN).

Otkriveno je da divlje životinje kojima prijeti izumiranje zbog ljudske ekploatacije nose dvostruko više virusa koji mogu izazvati bolesti među ljudima u odnosu na vrste koje su ugrožene iz drugih razloga. Isti je slučaj s ugroženim vrstama koje su u opasnosti zbog gubitka prirodnog staništa.

Smanjenje prirodnog staništa, bliži kontakt životinja s ljudima

“Kako se prirodno stanište smanjuje, divlje životinje dolaze u bliži kontakt s ljudima”, rekla je za BBC dr, Christine Johnson s kalifornijskog sveučilišta u američkom Davisu..

“Istodobno divlje životinje mijenjaju način prijenosa bolesti da bi se prilagodile antropogenim aktivnostima i promjenama u prirodi. To ubrzava pojavu bolesti iz divljine, što nas je i dovelo u opasnost od pandemije jer smo svi globalno povezani kroz putovanja i trgovinu.”

Dr. Johnson kaže da je brojčano malo divljih životinja na rubu izumiranja te da one općenito predstavljaju malen rizik od prijenosa iinfektivnih bolesti, osim u slučaju kad ih ljudska eksploatacija i nestanak pridonog staništa primoraju na blizak kontakt s ljudima.

CRKVA I EPIDEMIJE : Od pokolja mačaka do interneta

Katolička Crkva organizira ove godine neuobičajene proslave Uskrsa s ‘online’ misama bez vjernika, ali nekoć je bila vektor za širenje epidemija zbog masovnih procesija ili pokolja mačaka.

Najvažnije dane u kršćanskoj liturgijskoj godini, od večernje mise na Veliki četvrtak do nedjeljne mise na Uskrs, papa Franjo slavi bez vjernika jer je pristup bazilici sv. Petra zabranjen zbog pandemije novog koronavirusa.

Prije dostignuća moderne medicine, epidemije se doživljavalo kao “božansku osvetu”, podsjeća u razgovoru za AFP povjesničar Christophe Dickes.

“Čak i za vrijeme španjolske gripe (1918.-1919.), na selu se neko vrijeme mislilo da je to bila kazna za grijehe”, kazao je.

Đavolska novotarija

Papa Leon XII. (od 1823.-1829.), koji je osnažio učinkovitost Inkvizicije osuđujući heretike i ponovno natjerao Židove u Italiji u geta, protivio se cijepljenju protiv boginja, đavolskoj novotariji po njegovu sudu.

Nakon eksplozije virusa HIV-a 1980-ih, stajalište Crkve bilo je suprotno tome “jasno usmjereno na patnju oboljelih, unatoč još nekim izoliranim stajalištima svećenika o tome da je bolest božanskog podrijetla”, kazao je Dickes.

Danas je golema episkopalna katedrala u središtu New Yorka pretvorena u improviziranu bolnicu za oboljele od covida-19, respiratorne bolesti koju uzrokuje novi koronavirus.

Da je i katolička, to sigurno ne bi smetalo papi Franji, koji je pozvao svećenike da “imaju hrabrosti izići i posjetiti” oboljele od koronavirusa.

Crkva upravlja velikim brojem zdravstvenih ustanova u svijetu.

Papa Franjo jako je osjetljiv na pučku pobožnost. Pješice je 15. ožujka posjetio crkvu sv. Marcela na Korzu, usred karantene u Rimu. Došao je pomoliti se ispred čudotvornog raspela načinjenog od polikromnog drva koje je preživjelo požar 1519. koji je u potpunosti uništio tu crkvu. To je raspelo 1522. bilo u procesiji 18 dana nošeno gradom u nadi da će pomoći okončanju strašne epidemije kuge, što se uistinu dogodilo.

Epidemije odnijele dvojicu papa

Velika kuga iz 14. stoljeća, koja je od 1348. odnijela između trećine i polovice stanovništva Europe, bila je čest povod za vjerske procesije bosih nogu i mise.

To je bilo doba kada su se fanatici bičevali u javnosti tijekom procesija radi okajavanja grijeha, riskirajući pritom nehotično širenje bolesti.

Kuga je bila i motiv za pogrome Židova, koji su postali žrtveni jarci, optuženi da su skrivili bolest trujući zdence. To je toliko uzelo maha da je papa Klement VI. stao u obranu Židova s dvije papinske bule.

Praznovjerno masovno ubijanje mačaka (smatranih inkarnacijama Sotone, posebice ako su crne) nesumnjivo je također pridonijelo produljenju epidemija kuge koju su širile štakorske buhe, smatraju povjesničari.

Mačke su na selu, gdje su bile brojnije, zapravo smanjivale broj tih glodavaca.

Što se tiče samih papa, oni su čini se kroz povijest, kao nekim čudom, bili pošteđeni epidemija.

Benedikt XV. , koji je bio papa tijekom Prvog svjetskog rata (1914.-1922.), umro je doduše od španjolske gripe.

Puno prije njega, Pelagije II. (579.-590.) jedini je papa koji je umro od kuge koja je u njegovo doba harala Mediteranom.

Njegov nasljednik, erudit Grgur I. Veliki (590.-604.), bio je veće sreće, premda bi njegovu metodu danas bilo teško ponoviti.

Po legendi koju se prenosilo stoljećima nakon njegove smrti, organizirao je veliku procesiju kako bi se nošenjem ikone Blažene Djevice Marije, koju je navodno izradio jedan apostol, pročistio zrak od kuge. Prolazeći ispred mauzoleja cara Hadrijana na obali Tibera (danas Anđeoska tvrđava), imao je navodno viziju arkanđela Mihaela kako vraća svoj mač u korice, što je protumačeno kao znak skorog kraja epidemije.

Hina

MUP: Pokrenuta kampanja prijavljivanja nasilja nad najmlađima “Iza Vrata’”

Ministarstvo unutarnjih poslova, Poliklinika za zaštitu djece i agencija Degordian pokrenuli su kampanju “‘Iza Vrata”, koja ima za cilj osvijestiti sve građane da prijavljuju nasilje koje se događa u njihovoj blizini, posebno prema najmlađima.

Mia, kako u kampanji nazivaju djevojčicu iza zatvorenih vrata, svakodnevno se susreće s nasiljem u obitelji, a takvih Mija, poručuju iz Ravnateljstva policije, “među nama ima više nego što mislimo I ne smijemo ih ostaviti samima’’.

Voditeljica Odjela za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži Anita Matijević ističe da Ravnateljstvo policije, u uvjetima poduzimanja mjera zaštite od koronavirusa i socijalne izolacije, posebno vodi računa o mogućoj eskalaciji nasilja nad djecom.

Sprječavanje nasilja nad djecom i obitelji prioritet policije

Navodi kako je sprječavanje nasilja nad djecom i obitelji jedan od prioriteta i rizika na koje je policija usmjerena.

“Nasilje nije privatni problem obitelji nego globalni izazov našeg društva, a odgovornost za sprječavanje imamo svi koji znamo za njega, osobito sada kada neke žrtve nemaju priliku same potražiti zaštitu”, naglašava Matijević.

Stoga moli sve građane da policiji, sada više nego ikada, budu partneri koji kada primijete rizik, prijetnju za sigurnost djeteta ili ranjivih članova obitelji reagiraju i dojave im svoja saznanja ili sumnje.

Napominje da policija po dojavama ili saznanjima o izloženosti djece zlostavljanju postupa žurno te ima i koristi mehanizme zaštite žrtava, “stoga ukoliko iz drugog stana čujete vikanje, plač, lomljenje stvari i poziv u pomoć – nazovite 192, vaš poziv može spasiti nečiji život”.

Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Gordana Buljan Flander kaže kako su u vrijeme zdravstvene krize rizična sva djeca koja ne mogu pobjeći od svog zlostavljača i tražiti pomoć, jer su s njim 24 sata dnevno.

Stručnjaci trebaju pomoć osoba iz djetetove okoline

“Stručnjaci trebaju pomoć građana, osoba iz djetetove okoline, susjeda, poznanika da pomognu zaštiti dijete”, poručuje Buljan Flander.

“Vrata svih institucija koja inače alarmiraju oko različitih oblika nasilja nad djecom su zatvorena”, upozorio je Ivan Tušek iz agencije Degordian.

Građane je pozvao da obrate pozornost na djecu u njihovoj blizini.

Hina

ĐIKIĆ: Sad smo u najopasnijoj fazi, iz Splita se može dogoditi proboj virusa

Sada smo u najopasnijoj fazi, u domu u Splitu može se dogoditi proboj virusa u nekontroliranu populaciju i možemo izgubiti podatke koji su dobri. Ne smije se dogoditi da najavljujemo relaksaciju mjera… Hrvatska nije ni blizu na vrhu svjetske borbe protiv Covida-19, nema razloga da se uspoređujemo s drugima, da se hvalimo kako smo dobri, a istovremeno radimo ovakve gafove. Ne smijemo izgubiti utakmicu u produžetku, poručio je znanstvenik Ivan Đikić za N1.

Ugledni hrvatski znanstvenik istaknuo je da je u kontaktu s ministrom zdravstva, Vilijem Berošem, te da daje savjete i njemu i građanima, kad god ga se pozove.

“U Hrvatskoj smo imali sreće da je ministar zdravstva preuzeo odgovornu funkciju da je prvo bio stručnjak, pa onda političar. Vidi se da nije iskorištavao svoju funkciju u Vladi niti političku iskaznicu, nego je prvo bio stručnjak i radio za dobrobit Hrvatske”, rekao je Đikić.

Cijeli članak možete pročitati ovdje.

D.A.

WHO ZA EUROPU: Prerano je za ublažavanje mjera

Direktor za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) opisao je epidemiju koronavirusa u Europi kao “vrlo zabrinjavajuću” i zatražio od vlada da dobro razmisle prije olakšavanja mjera kojima se sprečava širenje virusa.

“Nije trenutak da se ublaže mjere. Vrijeme je da se udvostruče ili utrostruče još jednom naši kolektivni napori prema eliminaciji (virusa) uz potporu čitavog društva”, rekao je Hans Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu, na virtualnom brifingu.

Situaciju u Europi ocijenio je “vrlo zabrinjavajućom”, dodajući da je još “dug put u tom maratonu” u kojem treba pobijediti virus.

Bruce Aylward, visoki savjetnik direktora WHO-a koji se vratio iz Španjolske, jedne od najgore pogođenih zemalja, rekao je da je prerano govoriti o optimizmu, ali da se epidemija “definitivno usporava”.

WHO je također zanijekao da je organizacija snažno fokusirana na Kinu i dodao da akutna faza pandemije nije vrijeme za smanjivanje sredstava, nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da je WHO davao loše savjete i zaprijetio rezanjem doprinosa.

SAD najviše uplaćuje u blagajnu WHO-a.

“Još smo u akutnoj fazi pandemije i nije vrijeme za smanjivanje financiranja”, rekao je Kluge na pitanje o Tumpovoj izjavi.

Aylward je također branio odnose WHO-a i Kine, pojasnivši da je suradnja s vlastima u Pekingu bila važna za razumijevanje epidemije koja je počela u kineskom Wuhanu.

“Bilo je ključno u ranom razdoblju pandemije imati pristup svemu što je moguće, doći na lice mjesta i surađivati s Kinezima kako bi se to shvatilo”, naglasio je.

Trump je u utorak optužio WHO da je prebliska Kini i da loše vodi pandemiju koronavirusa te je zaprijetio da Sjedinjene Države više neće sudjelovati u financiranju te organizacije.

Hina / Foto: Pixabay

SPLITSKO MAKARSKA NADBISDKUPIJA SE OGRADILA OD DON JELAŠA Poštujte i slijedite zakon i upute, a ne samovolju župnika

Pod predsjedanjem splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića, danas, 7. travnja 2020. god., u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu sastao se Zbor savjetnika dijecezanskog biskupa. Nazočilo je šest od sedam članova Zbora. Nakon susreta dajemo sljedeće:

Priopćenje za javnost o don Josipu Delašu

Ovih dana Velikoga tjedna, kada Crkva, makar u otežanim okolnostima, slavi otajstva muke, smrti i uskrsnuća Gospodina našega Isusa Krista i to stavlja u središte svoga života, liturgije i pobožnostî u crkvenoj godini, ima pojedinaca koji svojim postupcima stavljaju sebe u središte zanimanja hrvatske javnosti.

Svi, kao društvo čitavoga svijeta, proživljavamo teške trenutke i tražimo načine što bržeg izlaska iz ove pandemije i krize. Svi, bez iznimke, od novorođene djece do najstarijih članova ljudske zajednice, podnosimo žrtvu kako bismo zaustavili širenje koronavirusa. Zahvaljujemo svima koji u tome sudjeluju bilo na prvim crtama u bolnicama bilo kao „logistika“ u svojim domovima. Hvala vam.

Naš svećenik don Josip Delaš, koji je postao ovih dana udarna vijest, više je puta upozoravan i to redom od generalnog vikara, od policije, od pastoralnog vikara, od kolega svećenika pa na kraju i pismeno od strane dijecezanskog biskupa da poštuje sve mjere koje su propisali Stožer civilne zaštite, Kongregacija za bogoštovlje i stegu sakramenata, biskupi Hrvatske biskupske konferencije i biskupi Splitske metropolije. Te mjere su za nas kršćane teške i bez presedana, ali smo odlučili dati ljudski i kršćanski obol i pokazati odgovornost za stanje u društvu. U konkretnim okolnostima ne radi se o ideologiji, nego o zarazi. No don Josip je odlučio ići po svome ne poštujući ni svoje crkvene autoritete – Papu i biskupa – niti civilne vlasti Republike Hrvatske, ali niti stručnjake i znanstvenike koji cijeli život uče, rade, istražuju i spremaju se za situacije poput ove.

Svaka mjera prema don Josipu Delašu je uzaludna jer i kanonske mjere u crkvi imaju medicinalni karakter, tj. da se osoba obrati. Župnik don Josip odbacio je bilo koji oblik prihvaćanja uputa i odluka koje su na snazi, nego nastavlja po svome do mjere vrijeđanja i proklinjanja hrvatskih policajaca koji su ga zbog toga, nakon nekoliko dana toleriranja, ipak morali prijaviti za kršenje javnog reda i mira. Svećenik don Josip pred zakonom je jednak kao i svi drugi građani Republike Hrvatske.

Ovim putem najiskrenije se ispričavamo svima onima koje je don Josip Delaš vrijeđao; ispričavamo se svima onima koje je njegovo postupanje uznemirilo ili razočaralo; ispričavamo se svima onima koji strpljivo poštuju mjere Stožera civilne zaštite kao i Hrvatske biskupske konferencije; najiskrenije se ispričavamo i žao nam je zbog našeg svećenika. U cijelosti se ograđujemo od njegovih riječi i postupaka jer nisu u skladu sa Svetim Ocem i s mjesnim biskupom.

Dragi župljani Sirobuje i vjernici drugih župa! Pozivamo vas da poštujete i slijedite zakon i upute, a ne samovolju župnika.

I u ovoj teškoj situaciji vjernici i kršćani podnose žrtvu. U ovom vremenu mi kršćani pozvani smo biti Šimuni Cirenci koji pomažu čovječanstvu nositi teški križ zaraze; pozvani smo biti poput Veronike koja Kristu u bolesnima i umirućima, u liječnicima i medicinskom osoblju, u policajcima i svima koji moraju raditi da bismo mi bili zaštićeni i sigurni, briše umorno, znojno i krvavo lice; pozvani smo biti kao Marija koja sve ove događaje skuplja, prebire i nosi u svome srcu te ih prikazuje svome Sinu da ih pročisti i posveti.

Draga braćo i sestre, pozivamo vas da budete strpljivi s bolešću, sa svećenicima, s ukućanima, s mjerama… kako bismo što prije nastavili redoviti život obogaćeni jednim novim i teškim iskustvom. Molimo Gospodina da iz ove kušnje izađemo kao bolji ljudi, dosljedniji kršćani, ponizniji i skromniji u svom predanju i služenju uskrslom Gospodinu.

Neka vas Gospodin blagoslovi i neka vas čuva!

Neka vas licem svojim obasja, milostiv neka vam bude!

Neka pogled svoj Gospodin svrne na vas i mir vam podari – stoji u priopćenju SMN.

M.D. / ilustracija Splitsko makarska nadbiskupija

APEL EPIDEMIOLOGINJE DR. JADRANKE BEBEK Ne idite u šetnje do Krvavice, nemojte piti kavu sa susjedima, ne idite u trgovine bez maski i rukavica

Nakon potvrde četvrtog slučaja zaraze korona virusom u Makarskoj, u tijeku su testiranja članova obitelji s kojima je oboljela osoba bila u kontaktu, tako da se očekuje porast broja zaraženih, potvrđeno je u Stožeru civilne zaštite Grada Makarske iz kojeg apeliraju na građane da se strogo pridržavaju svih mjera nacionalnog stožera a posebno mjera o socijalnom distanciranju koje se proteklih dana učestalo krše. Naime, lijepo vrijeme i visoke gotovo ljetne temperature mnogi su iskoristili za šetnje plažom ili makarskim zaseocima gdje zbog velikog broja ljudi dolazi do okupljanja. Takvo opušteno ponašanje, budući da je uz higijenske mjere najvažnije socijalno distanciranje, zabrinjavajuće je s obzirom na situaciju u kojoj raste broj zaraženih na cijeloj Makarskoj rivijeri.

– Zbog onoga sto smo dosada imali prilike vidjeti u Makarskoj, želim još jednom apelirati na naše sugrađane da se drže propisanih mjera. Ako je riječ o samoizolaciji, to znači da nema kontakata. Morate biti sami i odvojeni od članova obitelji, a sve što vam se donosi treba ostavljati ispred vrata. Jer inače niste u samoizolaciji i ugrožavate sve druge s kojima ste u kontaktu i njihove kontakte. Još jedan problem je i to što neki naši sugrađani kao da nisu shvatili da se izbjegavanje okupljanja i socijalnih kontakata odnosi i na okupljanje sa susjedima i ispijanje kava i na bilo kakvo duženje mimo onih kontakta koje svi imamo s najužom obitelji.

Ono što također nije nimalo ohrabrujuće je što i danas u trgovinama možete susresti naše sugrađane koje ne nose ni masku ni rukavice. To znači ne voditi brigu ni o sebi ni o svojoj obitelji, a nije u redu ni prema tim radnicama u trgovinama koje su tu da bismo mi imali što jesti. Mislimo na sebe, mislimo na druge i ostanimo doma. Strpimo se još ova dva, tri tjedna koja će biti kritična, naglasila je epidemiologinja dr. Jadranka Bebek, članica Stožera civilne zaštite Grada Makarske.
M. D.

PAPA FRANJO – Služio misu na Cvjetnicu u praznoj bazilici sv. Petra

Papa Franjo služio je u nedjelju misu u povodu Cvjetnice u bazilici sv. Petra u izvanrednim okolnostima zbog pandemije koronavirusa, prenose agencije.

Okruživalo ga je samo nekoliko svećenika, a vjernicima pristup nije bio dopušten.

U blizini oltara bili su postavljeni raspelo za koje se vjeruje da je zaslužno za prestanak epidemije kuge u Rimu u 16. stoljeću te ikona Blažene Djevice Marije – Spasiteljice rimskog naroda, prenosi dpa.

Raspelo iz crkve sv. Marcela na Korzu i ikona Spasiteljice rimskog naroda bili su izloženi i tijekom ceremonije 27. ožujka kada je Papa predvodio posebne molitve za okončanje pandemije na praznom Trgu sv. Petra.

Bizantinska ikona Spasiteljice rimskog naroda (Salus Populi Romani) u Rim je donesena 590. godine, a 2018. obnovljena je u radionicama Vatikanskih muzeja.

Kako prenosi Catholic News Agency, raspelo iz rimske crkve sv. Marcela na Korzu bio je jedini vjerski predmet koji je preživio odnosno ostao netaknut nakon požara koji je 23. svibnja 1519. uništio tu crkvu. Tri godine poslije Rim je opustošila kuga, a na zahtjev rimskih katolika raspelo je nošeno u procesiji od Via del Corso do Trga svetog Petra. Procesija se nastavila 16 dana, od 4. do 20. kolovoza 1522. Kad je raspelo vraćeno u crkvu sv. Marcela, kuga je nestala iz Rima. Vjernici su taj događaj povezali s raspelom vjerujući da je čudotvoran.

Gotovo petsto godina poslije Rim, kao i cijeli svijet, suočen je s novom pandemijom.

U Katoličkoj Crkvi Cvjetnica se slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem u dane prije Pashe, ali i kao spomen njegove muke koja je uslijedila nakon toga.

Kada je Isus ulazio u Jeruzalem, narod mu je mahao palminim i maslinovim grančicama prostirući svoje haljine putem kojim se kretao jašući na magarcu.

Cvjetnicom počinje i Veliki tjedan – spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt.

U Velikom Tjednu posebno se slavi Sveto trodnevlje – Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. Početak je to intenzivnih priprema za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.

Zbog pandemije, uskrsne proslave u Vatikanu reducirane su i zatvorene za javnost.

Otkazan je i tradicionalni Križni put u rimskom Koloseumu na Veliki petak.

„Slavit ćemo Sveti tjedan na zaista neuobičajen način”, rekao je Papa u petak.

Hina / Foto: EPA/ALBERTO PIZZOLI / POOL

FOTO

FOTO Morski đir – pogled s pučine

Naša ekipa provozala se brodom kako bi vam prenijeli dojmove života u gradu, odnosno njegovom obalnom pojasu. Na plažama, stijenama i vidikovcima ali i...