DEMOGRAFSKA POLITIKA Evo u kojim gradovima se rađa najviše djece i kako potiču prirast

Državni zavod za statistiku objavio je nedavno podatke o prirodnom prirastu i broju rođenih beba u prošloj godini koji, na žalost, potvrđuju da smo i dalje u debelom minusu i negativnim demografskim trendovima. Pozitivan prirodni prirast – više rođenih nego umrlih, prošle je godine tako zabilježilo tek sedam hrvatskih gradova, još tri manje nego što ih u plusu bilo u prethodne četiri godine, a u čak 28 gradova negativna brojka je troznamenkasta, piše Gradonačelnik.

Najbolje i dalje stoje Solin i Metković u kojima je rođeno 55, odnosno 46 djece više nego što je bilo umrlih u protekloj godini. I Solin i Metković bilježe pozitivan trend i u odnosu na godinu ranije, pa je u Solinu lani rođeno sedmero, a u Metkoviću 18 beba više nego u 2019. godini. Tu je potom Imotski u kojemu je rođeno 25 djece više nego što je umrlih i 24 više nego godinu ranije, a u plusu su još Kaštela u kojima je rođeno 16 beba više nego što je umrlih i čak 28 više nego godinu ranije. Dugo Selo i Buzet imaju šest više rođenih nego umrlih, s tim da je u Dugom Selu lani rođeno čak 35 beba više nego 2019., a u Buzetu četiri. Zadnji pozitivni grad je Krk, u kojem je rođeno 79 djece, jedno više nego što je umrlih stanovnika grada, ali zato 23 više nego godinu ranije, pa je Krk među gradovima s najvećim postotnim povećanjem rasta broja beba i prvi broju rođenih beba na tisuću stanovnika.

Gleda li se samo broj rođenih beba, na prvom je mjestu Krk u kojemu je prošle godine rođeno 12,6 beba na 1.000 stanovnika, Solin je drugi sa 12 beba na 1.000 stanovnika, slijede Novalja i Imotski sa 11,7 i 11,1 beba, te Pazin, Čakovec, Dugo Selo, Omiš, Dubrovnik i Metkoviću kojima je rođeno preko 10,5 beba na svakih 1.000 stanovnika.

U apsolutnim brojkama prednjače, naravno, veliki gradovi. U Zagrebu, kojega nikad iz očiglednih razloga ne uspoređujemo sa ostalim gradovima, rođeno je tako 7.865 beba, Splitu 1.377, Osijeku 851, Rijeci 740, Zadru 672, Velikoj Gorici 600 i Slavonskom Brodu 473. U top 10 gradova s najviše rođene djece uspjeli su se ubaciti i Dubrovnik i Kaštela, kao gradovi srednje veličine, te još dva velika – Pula i Karlovac.

Smanjuje se, na žalost, i broj gradova koji bilježe pozitivan trend u odnosu na prethodnu godinu. Za razliku od podataka za 2019., kada je 67 gradova imalo bolji prirodni prirast nego godinu ranije, 2020. donijela je poboljšanje u tek 41 gradu. I dalje je to, naravno, u većini slučajeva minus, ali barem manji. Slika se najviše popravila u Malom Lošinju, koji je 2019. završio sa 58 više umrlih nego rođenih, da bi se ta brojka prošle godine smanjila na 10. Na drugom mjestu je Novska koja je 2019. imala 81 više umrlih nego rođenih, a prošle godine 49. Slijede Grubišno Polje i Buje, te Krk koji je prošle godine iz minusa prešao u plus – sa 21 više umrlih od rođenih na 1 više rođenih nego umrlih.

Kad je, pak, broj novorođenih beba u pitanju, u plusu su čak 63 grada, a njih pet je prošle godine imalo isti broj rođenih kao godinu ranije. Najveći rast rođenih beba lani je, tako, zabilježen u Bujama u kojima je rođeno 20 beba, u postotku čak 111 posto, više nego 2019. Na drugom je mjestu Kraljevica u kojoj je rođeno 72 posto djece više, u apsolutnim brojkama 16 beba, te Rovinj sa porastom od 52,81 posto (47 beba više nego 2019. godine). Krk i Slatina bilježe rast od preko 40 posto, a u top 10 su još Pag, Slunj, Hrvatska Kostajnica, Stari Grad i Mali Lošinj sa rastom većim od 31 posto. (M.P.D., V.H., P.L.)

“I Državni zavod za statistiku je potvrdio ono što stalno ističem, a to je kako se Grad Solin, kao jedan od rijetkih u Hrvatskoj, može pohvaliti da je Grad prijatelj djece, mladih i obitelji – naglasio je gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević te nadodao kako je velika čast, ali i odgovornost stvarati bolje uvjete za odrastanje najmlađih. Prema riječima gradonačelnika Ninčevića, Grad Solin je u protekle četiri godine izdvojio više od trećine Proračuna za poboljšanje života djece i mladih kroz različite aspekte: izgradnju vrtića, igrališta, osnovne škole, stipendije učenika i studenata, za radni školski materijal..

U narednom proračunskom razdoblju planirane su nove mjere i povećanje novčanih potpora za novorođenu djecu koje će biti za 50 – 60% veće od postojećih, isto tako povećanje potpore za produljeni porodiljni dopust te povećanje mjesečne potpore za obitelji s četvero i više djece.

“U ovoj godini svečano smo otvorili novi objekt Dječjeg vrtića Cvrčak s ulaganjem od preko 26 milijuna kuna, a u tijeku su aktivnosti i na realizaciji novih objekata dječjeg vrtića u mjesnim odborima Rupotine i Sveti Kajo. S ponosom možemo istaknuti da smo osigurali dodatna proračunska sredstva, u okviru rebalansa proračuna kojeg planiramo ubrzo predložiti Gradskom vijeću na usvajanje, za financiranje izjednačavanja cijena u gradskim i privatnim vrtićima već od 1. rujna ove godine na način da će roditelji plaćati jednaku cijenu vrtića. Međutim, bez obzira na demografske mjere koje smo donijeli, svakako treba istaknuti da iz godine u godinu mlade obitelji prepoznaju Solin kao grad ugodan za življenje, što je potvrda rada i nastojanja Gradske uprave za podizanjem kvalitete života i osiguravanja svih sadržaja potrebnih za život. Demografske mjere, djeca i mladi  temelj su naših projekata i u ovom mandatu. Vjerujemo da će i dodatna ulaganja u prometnu infrastrukturu i povezanost potaknuti i gospodarski rast i dalje podizati kvalitetu života u našem gradu” – poručuju iz Gradske uprave Solina.

Grad Metković posljednjih nekoliko godina uspješno prkosi svim negativnim trendovima kad je demografija u pitanju – raste im broj rođene djece, vrtićanaca, školaraca, jedan su od tek sedam gradova s pozitivnim prirodnim prirastom. Gradonačelnik Dalibor Milan zadovoljan je jer je, nakon dolaska na čelo grada 2017., upravo demografsku politiku postavio kao jedan od prioriteta rada gradske uprave.

‘U skladu s tim, započeli smo s različitim projektima te uveli pronatalitetne mjere kojima kontinuirano potičemo demografski razvoj. Izuzetno smo zadovoljni jer različita istraživanja pokazuju kako u tome uspijevamo.

U sklopu našega Programa mjera pronatalitetne politike sufinanciramo troškove obiteljima sa četvero i više djece te dodjeljujemo darove za novorođenu djecu, pri čemu smo te iznose s godinama povećavali. Prema posljednjim izmjenama Odluke, dar za prvo dijete isplaćujemo u iznosu od 2.500,00 kn, za drugo 3.500,00 kn, za treće 4.500,00, za četvrto 5.500,00 kn te za peto i svako sljedeće dijete 15.000,00 kuna.

Također, veliku ulogu u većem broju rođene djece posljednjih godina zasigurno je imalo smanjenje učešća roditelja u cijeni vrtića te naše ulaganje u predškolske obrazovne ustanove i programe. Naime, još 2018. smanjili smo cijenu vrtića za otprilike 20 %, a kao rezultat smo dobili stotinjak upisane djece više u pedagošku 2020./2021, u odnosu na razdoblje prije četiri godine. Uz pojačan interes za upise u vrtić, pojavila se i potreba za dodatnim smještajnim kapacitetima, pa smo se nakon adaptacije boravišnih prostorija u Središnjem dječjem vrtiću, odlučili i na dogradnju Dječjega vrtića ‘Radost’ na desnoj strani grada te na uređenje Područnoga vrtića u prigradskom naselju Vid. Osim infrastrukture trudimo se osigurati i kvalitetan program u predškolskome obrazovanju, a prema visini povučenih EU sredstava za unaprjeđenje rada vrtića postali smo jedan od vodećih gradova u Hrvatskoj. Kroz naš projekt „Za skladnije i ugodnije predškolske dane u Dječjem vrtiću Metković“, koji je nedavno završio, uveli smo niz novih programa, zaposlili 22 djelatnika te nabavili opremu u vrijednosti od gotovo 1.000.000,00 kuna.

Svjesni smo kako je ulaganje u djecu i mlade zapravo najbolja investicija u našu budućnost i gospodarski razvoj i stoga ćemo iz našega proračuna u novom mandatu izdvojiti dodatna sredstva za neke nove mjere pomoću kojih će Metković ostati na listi gradova s pozitivnim trendovima po pitanju demografske politike’, kaže gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan.

Imotski je u samom vrhu gradova koji najviše izdvajaju za prvo i drugo rođeno dijete, pokazala je to lani analiza koju je prikupilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku RH. U Imotskom uz jednokratnu naknadu za prvo dijete od 10 000 kuna, Grad 20 000 kuna daje potporu za drugo dijete, što ga isto svrstava u vrh po visini naknada, a za treće i svako iduće dijete obitelji novčana naknada iznosi čak 50 000 kuna. Cilj Grada je ovom odlukom potaknuti pozitivne demografske promjene i podržati roditelje da se odluče na više djece u obitelji. U protekloj godini Grad Imotski je provodio i mjeru poticanja mladih obitelji na izgradnju i adaptaciju kuća, odnosno rješavanju njihovog stambenog pitanja. Grad pokriva i dio troškova vrtića. Prvo dijete vrtić plaća 600 kuna, drugo 300 kuna, a za treće i svako sljedeće dijete je besplatan.

Obrazovanje djece i mladih drže najsigurnijim i najisplativijim ulaganjem u budućnost stoga pružaju besplatnu prehranu, pomažu u nabavi školskih knjiga, radnih bilježnica i likovnih mapa, sufinanciraju pomoćnike u nastavi, kao i prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola. Dodjeljuju i stipendije, kao i nagrade učenicima i studentima. Tim mjerama olakšavaju financijski teret školovanja, ali i pozitivno vrednuju trud i uspjeh mladih i nadarenih sugrađana. Grad se iskazao i subvencioniranjem terapijske usluge djeci s teškoćama u razvoju, naknadom korisnicima osobnih invalidnina i pomoći za troškove liječenja težih bolesti. Ukupnim demografskim mjerama na području Grada Imotskog nastoji se, pak, ističu u Gradu, pomoći roditeljima i najmlađima te osigurati preduvjeti za potrebiti demografski rast. U Imotskom, kažu, žele da im Grad bude ugodno mjesto za život koje će udobnošću i blagostanjem rezultirati većim brojem novorođene djece i biti privlačan novim stanovnicima.

-Gradu je cilj i dalje nastaviti s takvim mjerama za koje već sada možemo reći da su polučile dobre rezultate, a podaci iz vaših tablica su još jedan dokaz tome te ih isto tako još unaprijediti novima koje planiramo u skoroj budućnosti- tvrdi gradonačelnik Ivan Budalić.

Grad Čakovec po broju rođenih među najbolje je plasiranim hrvatskim gradovima, a gradonačelnica Ljerka Cividini dala nam je obrazloženje:

„Grad Čakovec nalazi se u dijelu Hrvatske koji se brže razvija od ostatka zemlje te koji je zbog geografskih i povijesnih razloga okrenut prema zapadu kontinenta. U Čakovcu i Međimurju posluje velik broj poduzeća koja se bave proizvodom djelatnošću te su izvozno orijentirana. Zbog toga u posljednjih nekoliko godina imamo pojačane trendove doseljavanja stanovništva iz drugih dijelova Hrvatske. Riječ je o mahom mlađim ljudima koji su tek počeli obiteljski život.”

Gradonačelnica Cividini napominje kako Grad više desetljeća ciljano ulaže u  obrazovanje tako da djeca i mladi, koji pohađaju škole u Čakovcu, imaju sve potrebne preduvjete za kvalitetno školovanje.

“Čakovec je jedna od komunalno najrazvijenijih sredina u državi, u svim dijelovima grada postoji mogućnost za priključenje na svu komunalnu infrastrukturu. Troškovi života, uključujući i cijenu stambenog četvornog metra, niži su od hrvatskog prosjeka. Demografskim mjerama pomažemo obiteljima s tri i više djece kod plaćanja smještaja u jaslice i vrtić te u produženi boravak u osnovnim školama. Iako je u odnosu na ostale dijelove Hrvatske demografska slika dobra, ona je još uvijek daleko od željene. Vjerujem da čakovečki primjer pokazuje da je najbolja demografska mjera siguran posao na kojem zaposleni mogu zaraditi dovoljno za zadovoljavanje svih životnih potreba. Jedinice lokalne samouprave su tu da u okviru svojih zakonskih mogućnosti, gospodarstvu stvore uvjete za pravednu tržišnu utakmicu i poslovanje sa što manje birokratskih zapreka, a građanima osiguraju komunalni i ini standard primjeren 21. stoljeću” – rekla je gradonačelnica Cividini.

Poreč, koji je dvije godine zaredom proglašen gradom s najboljom kvalitetom života u kategoriji srednjih gradova, iznova se potvrđuje kao mjesto u kojem ljudi žele živjeti, raditi i stvarati. Stoga bilježe porast rođene, ali i upisane djece u vrtiće i škole. Najmlađi je grad u Istri, koji bilježi porast stanovnika, kao i stalno širenje i razvijanje svih 10 mjesnih odbora.

“Te brojke nama su slatke muke na koje odgovaramo ulaganjima – u 2017. godini otvorena je nova osnovna škola u Žbandaju za stotinjak učenika, a 2018. dovršen je generacijski projekt izgradnje nove osnovne škole Finida za 600 učenika. Zahvaljujući tom projektu, sva porečka djeca nastavu polaze u jednoj, jutarnjoj smjeni.
Iste godine počela je prenamjena nekadašnje područne škole u Velom Maju u nove jaslice, koje su otvorene početkom 2019. Odmah nakon otvorenja jaslica u Velom Maju, počeli smo i s izgradnjom vrtića u Dračevcu, za koji smo dobili i sufinanciranje sredstvima iz EU fondova, odnosno Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz mjere 7., podmjere 7.4., tipa operacije 7.4.1., u iznosu od 80% ukupno prihvatljivih troškova. Konačno, ove smo godine otvorili veliki vrtić i jaslice u Žbandaju za sedamdesetak djece, s namjerom da osiguramo dovoljno mjesta u vrtićima za svu djecu. Model obnove i prenamijene derutnih javnih prostora u porečkim naseljima u dječje vrtiće pokazao se kao pun pogodak jer smanjujemo pritisak na glavne ustanove u gradu, razvijamo sve mjesne odbore, a reakcije djece i roditelja su pozitivne. Naravno da veliko povećanje broja stanovnika u kratkom periodu mijenja i naše prioritete u gradskim projektima – okrećemo se gradnji škola, vrtića i jaslica i trenutno nam je prioritet za svu djecu osigurati jednake, kvalitetne uvjete i dovoljno mjesta u svim ustanovama” – rekao nam je gradonačelnik Loris Peršurić.

Spomenimo i kako Grad Poreč sufinancira  kupovinu nekretnine za porečke obitelji  te je lani ugovore potpisalo 16 obitelji, dijeli najveće stipendije u zemlji za učenike i studente, svim umirovljenicima sufinancira dopunsko zdravstveno osiguranje i osigurava ostale pogodnosti poput sufinanciranog smještaja u gradski Dom za starije i poludnevni boravak, osigurava nadstandarde u hitnoj medicinskoj pomoći, financira smještaj deficitarnih kadrova poput liječnika, povećao je i naknade za prvorođeno dijete za 50%, dok je socijalni program jedan od najkvalitetnijih u zemlji Sve je to samo mali dio mjera koje život u Poreču čine kvalitetnijim, stoga ne čudi da je broj stanovnika u Poreču od 2011. godine porastao za 18%.

Trenutni  im je prioritet dovršetak izgradnje nogometnog kampusa, koji će NK Jadran Poreč omogućiti još bolje uvjete za treniranje. Potom, aktivno se radi na realizaciji projekta proširenja postojećeg gradskog Doma za starije i nemoćne osobe za 30-40 mjesta, a u planu je i projektiranje nove osnovne škole u Novoj Vasi za svih osam razreda. Konačno, pozitivna demografska kretanja nisu i ne mogu biti rezultat samo jednokratnih mjera.

“Pozitivna kretanja rezultat su, prije svega, stabilne gospodarske situacije. Poreč, osim što je najrazvijeniji grad u Istri, ujedno je i među najrazvijenijima u Hrvatskoj. Na nama je, kao Gradu,  da osiguramo kvalitetne uvjete života za sve i stalno ulažemo u razvitak grada” – kažu iz Grada Poreča.

Grad Dubrovnik u samom je vrhu po broju rođenih beba u prošloj godini, a niz je mjera kojima gradska uprava potiče pozitivne trendove. Prije dvije godine su, tako, povećali naknade za bebe koje sad iznose 2.500 kuna, za drugo 3.500 kuna te za treće 5.000 kuna, te čak 10.000 za djecu iz povijesne jezgre, otoka Koločepa, Lopuda i Šipana i naselja Dubravica, Gromača, Kliševo, Ljubač, Mravinjac, Mrčevo, Osojnik, Šumet, Knežica, Čajkovica te Petrovo selo.  Tijekom 2020. roditeljima novorođenčadi isplaćeno je sveukupno 2.007.500 kuna za 417 korisnika.

Kao potpuno novu mjeru Grad Dubrovnik je 2019. uvrstio i stalnu godišnju pomoć roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete. Ova pomoć u ukupnom  iznosu od 33.600,00 kuna isplaćuje se u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života. U 2020. godini to pravo ostvarile su 152 obitelji, što je dvostruko više nego u prethodnoj godini. Ukupno je za ovu demografsku mjeru tijekom 2020. isplaćeno iz gradskog proračuna 748.800 kuna. Sredstva koja su u proračunu planirana za ovu mjeru značajno su povećana i u 2021. godini te iznose 2.800.000,00, dok se planirao povećanje sredstava u projekcijama za 2023. penje se do 4.800.000,00 kuna.

Vrijedi napomenuti da je Grad Dubrovnik dao izraditi te je usvojio Razvojnu demografsku strategiju Grada Dubrovnika koja jest pokazala da je demografska slika Grada prema osnovnim pokazateljima i trendovima relativno povoljnija od iste na razini cijele Hrvatske, a gradska uprava nastavlja provoditi brojne demografske mjere i poticaje te osmišljavati nove kojima pomažu mladima i najmlađima.

Paket demografskih mjera Grada obuhvaća čitav niz subvencija, olakšica i potpora usmjerenih roditeljima s ciljem poboljšanja demografske slike Grada te boljih ekonomskih i socijalnih uvjeta za mlade obitelji, a uključuju značajno subvencioniranje plaćanja cijene vrtića, bolje uvjete boravka i rada u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama, kontinuirana ulaganja u kapacitete odgoja i obrazovanja, subvencioniranje udžbenika za osnovne i srednje škole te čitav niz drugih olakšica i mjera.

Zbog specifičnosti tržišta nekretnina u Dubrovniku stambeno zbrinjavanje veliki je izazov mladim obiteljima. Zato je uz mjere za sufinanciranje podstanarstva (subvencija za podstanarstvo za mlade obitelji do 35 godina i subvencija za podstanarstvo za ostale socijalne kategorije) Grad Dubrovnik osmislio vlastiti model društveno poticane stanogradnje za koji su uvjereni da će dati pravi rezultat. Prvi fond stanova za mlade dubrovačke obitelji (43 stana u Mokošici) je izgrađen, a sukladno javnom pozivu i unaprijed utvrđenim kriterijima stanovi će  se davati u najam s mogućnošću otkupa nakon proteka desetogodišnjeg roka. U tijeku je ishođenje građevinske dozvole za izgradnju dodatnih 50 stanova u tri zgrade u naselju Solitudo. Grad je također u srpnju 2018. godine na prigradskom području Pobrežja osigurao vlasništvo nad zemljištem površine 75906 m2, a sve u svrhu realizacije dugoročnog plana poticajne stanogradnje na navedenom području. Plan je da se na navedenom području po povoljnim cijenama dodjeljuje zemljište mladim obiteljima, koje prethodno udovoljavaju uvjetima za dobivanje kredita, s namjenom gradnje obiteljskih kuća.

„Ova gradska uprava od samog početka posvećena je osiguravanju boljih uvjeta života i rada za sve skupine svojih građana, od najstarijih do najmlađih, a značajna ulaganja provedena su u segmentu odgoja i obrazovanja. Ista se kreću od uvođenja novih programa u našim vrtićima, preko subvencioniranja udžbenika te učeničkih i studentskih stipendija, čiji fond kontinuirano raste, do ulaganja u nove objekte vrtića i škola te energetsku obnovu postojećih, za što nerijetko koristimo sredstva iz fondova Europske unije. Uz povećanje izdvajanja sredstava za izravne pronatalitetne mjere, pozitivni demografski pomaci nisu izostali“- naglašava Mato Franković.

Grad Slavonski Brod od 2017. godine započeo je s provedbom jedinstvenih demografskih mjera zahvaljujući kojima se danas slobodno može reći da je Slavonski Brod mladim obiteljima postao grad brojnih mogućnosti.

Kako bi svima omogućio jednake uvjete na početku života, Grad Slavonski Brod svoj prvorođenoj djeci u obitelji, bez obzira na financijsku situaciju, daruje vrijednu opremu u vrijednosti od 5.000 kuna. Oprema za novorođenčad sadrži krevetić, higijenske, kozmetičke i tekstilne proizvode i omogućuje bebi da ima sve što joj je potrebno prilikom dolaska iz rodilišta. Za one roditelje koji već posjeduju dio opreme ili ne žele opremu, Grad je osigurao jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 1.000 kuna kako bi nadopunili ono što im manjka. Nakon rođenja, bebe ostvaruju pravo i na jednokratnu novčanu naknadu koja za prvo dijete iznosi 2.500 kuna, za drugo dijete 3.500, a za treće i svako sljedeće dijete u obitelji 5.000 kuna. Osim navedenog, bebe rođene u tekućoj godini ostvaruju i pravo na božićnicu u iznosu od 750 kuna.

Kako bi s bebama bili i nakon rođenja, velika sredstva uložena su i u osiguravanje kvalitetnih uvjeta za odgoj i obrazovanje mališana. Grad Slavonski Brod od 2010. godine izgradio je pet novih dječjih vrtića, a sve postojeće energetski je obnovio. Posljednji novootvoreni dječji vrtić je Sportski dječji vrtić Palunko uređen u sklopu Sportske dvorane „Vijuš“. Jedan je to od rijetkih u RH u kojemu, uz provođenje standardnog programa predškolskog odgoja, poseban naglasak stavljaju na provođenje tjelesnih aktivnosti čime se utječe na zdravlje djece te se kroz igru i sport potiče njihova socijalizacija. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Grad Slavonski Brod četvrti je grad u Republici Hrvatskoj koji bilježi najveći porast novih mališana u dječjim vrtićima.

Osim vrtićke infrastrukture, obnavljane su i osnovne škole, a posebna se pozornost usmjerava na nadogradnju postojeće školske infrastrukture kako bi se stekli uvjeti za uvođenje jednosmjenske nastave đacima kako bi se značajno poboljšala kvaliteta nastavnog procesa koja uključuje učinkovitiju provedbu nastave prilikom usvajanja novih znanja, vještina i sposobnosti, kvalitetniju provedbu slobodnog vremena, duži boravak učenika s obitelji, veću uključenost roditelja u nastavni proces, slobodan školski prostor u poslijepodnevnim i večernjim satima za raznovrstan i kreativan rad učenika kroz brojne izvannastavne i sportske aktivnosti.

Grad ne ulaže samo u školsku infrastrukturu, nego i u potpunosti financira radne materijale za sve učenike osnovnih škola te materijale za likovni za sve učenike prvih razreda. Program produženog boravka provodi se u svim osnovnim školama kojima je Grad osnivač te se sufinancira boravak i prehrana učenika uključenih u program produženog boravka. Učenicima s teškoćama u razvoju osigurani su i pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski suradnici, a pomoćnici su također osigurani i za vrtićku djecu s teškoćama u razvoju. Uz pomoć europskih sredstava, kroz projekt „Lunchbox“ osigurana je besplatna prehrana za 1018 djece slabijeg imovinskog statusa, a Grad također subvencionira javni gradski prijevoz učenicima i studentima s prebivalištem na području Slavonskog Broda.

Osim što Grad Slavonski Brod provodi demografske mjere usmjerene na novorođenčad i djecu, također provodi i projekte zahvaljujući kojima mladim obiteljima pomaže u rješavanju stambenog pitanja po izrazito povoljnim uvjetima. Grad je, stoga, do sada izgradio četiri stambene zgrade u kojima su smještene 24 mlade obitelji, a trenutno su dvije nove zgrade u završnoj fazi radova pa će se uskoro u nove trosobne gradske stanove useliti 10 novih obitelji. Zahvaljujući tim zgradama, Grad Slavonski Brod izgrađene stanove daje mladim obiteljima u najam. Ugovor o najmu stana sklapa se na 5 godina, a nakon deset godina mlade obitelji imaju mogućnost otkupa stana od Grada pri čemu im dotadašnja uplaćena najamnina umanjuje kupoprodajnu cijenu stana. Ako se mladi niti nakon deset godina ne odluče na kupovinu stana, mogu i dalje ostati živjeti u stanu i nastaviti s plaćanjem mjesečnih najamnina. Prilikom otkupa stana, Grad ne naplaćuje nikakve kamate, a zahvaljujući ovoj mjeri omogućava se da mladi riješe svoje stambeno pitanje bez kreditnog zaduženja.

Sličan projekt rješavanja stambenog pitanja pokrenuli su s gradnjom obiteljskih kuća. Grad mladima daje mogućnost da na gradskim građevinskim zemljištima izgrade svoj obiteljski dom. Pri tome mladi mjesečno plaćaju najamninu zemljišta te nakon deset godina isto stječu pravo otkupa zemljišta od Grada prilikom čega im također dotadašnja uplaćena najamnina umanjuje kupoprodajnu cijenu zemljišta. Mladi tako na početku gradnje svoje obiteljske kuće ne moraju izdvajati znatna financijska sredstva za kupovinu građevinskog terena. Obje mjere nailaze na veliku zainteresiranost mladih, a tomu u prilog svjedoče i natječaji gdje broj prijavljenih mladih obitelji premašuje broj ponuđenih zemljišta.

„Svjesni smo činjenice da se djeca ne rađaju isključivo radi demografskih mjera koje provodimo jer se djeca, prije svega, rađaju radi ljubavi dvoje supružnika, a imati djecu jedna je od najvažnijih životnih odluka u životu jedne mlade obitelji. Međutim, vjerujem da su naše mjere velika pomoć mladim roditeljima jer djetetu osiguravamo sve što mu je potrebno na početku života, a rješavanjem stambenoga pitanja mladih obitelji doprinosimo njihovom ostanku u našem gradu. Sretan sam i ponosan što bilježimo rast novorođene djece i to nam je samo poticaj da nastavimo s provedbom naših demografskih mjera koje su jedinstvene na razini cijele RH. Interes i odaziv mladih obitelji za naše demografske mjere samo su nam još jedan dokaz koliko su projekti koje provodimo za mlade vrijedni, ali i prihvaćeni od strane onih kojima su i namijenjeni. Drago mi je što idemo „kontra“ aktualnih negativnih trendova te da smo jedan od rijetkih gradova koji bilježi rast novorođene djece na svom području.“, zaključuje gradonačelnik Mirko Duspara.

Posljednjih 15 godina Grad Grubišno Polje demografske izazove započete ratnim stradanjima pokušava i značajno uspijeva ublažiti osmišljavanjem novih demografskih mjera, ali i drugim mjerama koje bi trebale imati utjecaj na ublažavanje iseljavanja.

Tu su tako novčane potpore za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji; ovom mjerom pokušavaju pomoći mladim obiteljima pri stjecanju ili uređenju nekretnina na području Grada. Pri tome se za kupnju prve nekretnine isplaćuje do 15.000 kn, a za uređenje i adaptaciju prve nekretnine do 7.500 kuna.

Novčana pomoć za nabavku opreme za novorođeno dijete; mjera je kojom godinama nastoje pomoći mladim roditeljima na području Grada Grubišnoga Polja. Za prvo dijete iznos novčane pomoći je 3.000 kn, za drugo dijete je 4.000 kn, a za treće i svako daljnje dijete je 5.000 kuna.

Tu je i sufinanciranje ekonomske cijene boravka djeteta u gradskom dječjem vrtiću; grad naime subvencionira 70 posto ekonomske cijene boravka, a s ciljem da se osiguraju uvjeti glede pune zaposlenosti oba roditelja.

Financiranjem nabavka knjiga i radnog materijala za učenike Osnovne škole Ivana N. Jemeršića te udžbenika za učenike prve godine Srednje škole B. Kašića Grubišno Polje, Grad želi pomoći roditeljima pri smanjenju troškova koji nastaju uslijed pohađanja osnovne i srednje škole pri čemu je za učenike osnovne škole osigurano 250.000 kn, a za financiranje nabavke udžbenika za srednjoškolce 50.000 kuna.

Sufinancira se i prijevoz učenika srednjih škola koji imaju prebivalište na području Grada Grubišnoga Polja; do 30 posto ekonomske cijene, ovisno o udaljenosti učenika od srednje škole koju pohađa.

U uspješnu demografsku mjeru spada i stipendiranje učenika srednjih škola – polaznika deficitarnih zanimanja. Uslijed veće zapošljivosti učenika nakon završetka školovanja Grad stipendira učenike koji pohađaju one smjerove koji se smatraju deficitarnima na području Bjelovarsko-bilogorske županije, u prošloj školskoj godini stipendirali su 10 učenika, mjesečno s po  600 kuna.

Stipendiraju se dakako i studenati, pa Grad Grubišno Polje svake godine za tu namjenu osigurava sredstva, a tijekom trenutno aktivne akademske godine  stipendira 20 studenata. Iznos mjesečne stipendije iznosi 1.000 kuna.

“Osim ovih mjera provodi se i niz gospodarskih mjera kako bi pomogli malim i srednjim poduzetnicima na području Grubišnog Polja, a ne smijemo zaboraviti niti brigu za starije sugrađane kojima se financijski pomaže kroz uskrsnice i božićnice te programima brige i njege za starije osobe s područja Grada. Rješavanje demografskih izazova podrazumijeva provođenje niza međusobno povezanih mjera te brige za građane svih životnih dobi, osiguranje životnih uvjeta za stvaranje obitelji, mogućnosti zapošljavanja mladih, brige o djeci te pomoć pri školovanju djece kao i pomoći starijima i nemoćnima”- ističu iz Grubišnog Polja.

Kvalitetnom pronatalitetnom politikom i poticajnim demografskim mjerama u Velikoj Gorici žele u gradu zadržati mlade i stvoriti poticajno okruženje za doseljavanje mladih obitelji…

Kako bi olakšali roditeljima, Grad Velika Gorica je, tako, osigurao naknade za novorođenčad,: za prvo i drugo novorođeno dijete, grad  dodjeljuje jednokratnu naknadu od 2000 kuna, 10 tisuća kuna za treće,  a za četvrto  i svako sljedeće novorođeno dijete po 15.000 kuna. Radi velikog interesa za upise u dječje vrtiće na području Grada, predškolski sustav raste i svake se godine unapređuje te zadržavamo visoke standarde djelatnosti. Ove godine otvaraju se  dva manja područna vrtića, jedan u Selnici Ščitarjevskoj za tri skupine, drugi je vrtić u Lukavcu, za manju mješovitu jasličku skupinu. Iduće godine bit će otvoren vrtić u Maloj Buni koji će imati dvije odgojne skupine, moći će primiti 40-ak polaznika.

-Što se tiče povećanja kapaciteta dječjih vrtića u urbanom djelu grada, izdana je građevinska dozvola za nadogradnju i uređenje vrtića u Podbrežnici u Koprivničkoj ulici.  Najvažnija socijalna i demografska mjera je besplatan vrtić za svu djecu koju ćemo uvesti u mandatu. U području školstva, iz državnog proračuna osigurana su sredstva za udžbenike, a iz gradskog proračuna osiguravamo sredstva za radne bilježnice, svih 5600 učenika osnovnih škola dobit će uz udžbenike i radne bilježnice, a riječ je o 2,2, milijuna kuna. Osnovna namjera nam je rasteretiti roditelje obveze financiranja i nabave radnih bilježnica. Na taj način pomažemo našim osnovnoškolcima i njihovim roditeljima. Nismo zaboravili na malo starije učenike – svi srednjoškolci iz Velike Gorice dobit će, kao i lani, financijsku pomoć,za nabavu školskih potrepština.

Na području našega grada živi više od šest tisuća osoba s invaliditetom. Grad smo jednakih mogućnosti koji uspješno provodi usvojenu Strategiju izjednačavanja mogućnosti i prava za osobe s invaliditetom. Posebnu pozornost usmjeravamo našoj djeci s invaliditetom. Za njih smo pokrenuli akciju ‘Jednaki u igri’ kroz koju ćemo dječja igrališta u Velikoj Gorici oplemeniti sadržajima za igru namijenjenih djeci s invaliditetom, a prve takve sprave su postavljene u Parku dr. Franje Tuđmana. Potom slijedi i park u Cvjetnom, ali i drugi parkovi. Tim smjerom nastavit ćemo djelovati da svako dijete ima jednaku priliku za rast i razvoj.  – rekao nam je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Grad Novska jedan je od uspješnijih gradova po nekoliko naših dosadašnjih analiza. Spomenimo kako se našao i među top 10  gradova po izdvajanju sredstava za poduzetnike i obrtnike u razdoblju od 2017. do 2019., nedavno je dobio certifikat „Grada za mlade“ kojima je postao omiljeno odredište zahvaljujući razvoju gaming industrije te je, nakon Siska, jedini hrvatski grad koji unutar srednjoškolskog obrazovanja nudi smjer tehničara za razvoj videoigara, učetverostručili su sredstva namijenjena naknadama za bebe te ih retroaktivno isplatili svim Novljanima koji su te godine postali roditelji, a tijekom 2021. otvorit će i prvi znanstveni park u županiji.

Njihov poduzetnički inkubator PISMO nadaleko je poznat po razvoju videoigara; u  suradnji s HZZ-om, u inkubatoru se provodi šestomjesečna edukacija kroz dva programa koja je također magnet za mlade iz cijele Hrvatske. Uz to, Grad, SMŽ i HZZ omogućuju potpore do 155.000 kuna za poduzetnike početnike u ovom sektoru i zahvaljujući ovoj mjeri u PISMU je već oko pedesetak registriranih novih tvrtki. Sljedeći korak jest izgradnja Gaming centra s e-sport arenom, zgradom fakulteta, učeničkim i studentskim domom te gaming akceleratorom. Ova investicija se procjenjuje na 50 milijuna eura, a Grad Novska je osigurao zemljište u Poduzetničkoj zoni Novska i izradio idejno rješenje.

“Novska se u posljednjih nekoliko godina profilira kao sredina otvorena za nove digitalne i kreativne industrije, posebice gaming industriju. Sve to privuklo je dosta mladih iz čitave Hrvatske u Novsku, no uz to, Grad je značajno povećao sredstva za demografske mjere, pa ako je to doprinijelo prirodnom prirastu stanovništva, tim smo sretniji. A ujedno i odlučniji da s 1.1.2022. uvedemo i dodatne pronatalitetne mjere” – poručio je gradonačelnik Novske, Marin Piletić.