U Dragljanima je u nedjelju održana komemoracija u povodu 79. obljetnice stradanja stanovništva zapadnog dijela Vrgoračke krajine koje su 1942. u jednom danu ubili četnici tijekom talijanske vojne operacije Albia, što je najveći četnički pokolj u Dalmaciji u 2. svjetskom ratu.
Komemoraciju za žrtve pokolja organizirali su Udruga antifašista Grada Vrgorca, Mjesni odbor Dragljane, rodbina stradalih od četnika i predstavnici Grada Vrgorca.
Na današnji dan, 29. kolovoza 1942., dogodio se najveći četnički pokolj u Dalmaciji, u kojem je u jednom danu na području Vrgorca ubijeno 145 hrvatskih civila, među kojima je bilo žena i djece.
Komemoracija je održana kod Spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora u Dragljanima, gdje je gradonačelnik Mile Herceg s predstavnicima Udruge antifašista položio vijenac i zapalio svijeću.
Današnje okupljanje ispred spomenika u Dragljanima bila je ujedno i prosvjedna komemoracija, jer je Ministarstvo kulture i medija u srpnju ove godine ukinulo zaštitu ovom spomeniku kao kulturnom dobru Republike Hrvatske.
Spomenik podignut 1969. godine na inicijativu tadašnje boračke organizacije, izrađen je od betonskih ploča koje se lome po sredini poput knjige i na njemu su nabrojana imena 26 poginulih partizana iz tog kraja te 30 žrtava fašističkog terora. Riječ je većinom o ljudima koje su u operaciji Albia, pod pokroviteljstvom talijanskih fašista, pobili hercegovački četnici u vrgoračkim selima duž Napoleonove ceste, pa tako i u Dragljanima.
Predsjednik Udruge antifašista, Dragan Brljević, u svom govoru rekao je da je odluka Ministarstva kulture i medija ‘izazvala tugu i gnjev kod rodbine stradalih’.
Pokolj hrvatskih civila u Zabiokovlju
Pokolj u Zabiokovlju se dogodio za vrijeme četničkog pohoda 29. kolovoza 1942. tijekom završnih djelovanja u sklopu talijanske operacije Albia protiv biokovskih partizana. Tada je stradao oko 145 hrvatskih civila u selima Rašćane, Kozica, Dragljane i Župa na području Vrgorca, među kojima i tri svećenika: kozički fra Ladislav Ivanković, rašćanski don Ivan Čondić i župski don Josip Braeonović. Sela i crkve u njima su četnici opljačkali i spalili.
Zločine su počinili četnici iz Istočne Hercegovine, a na to su ih područje svojim kamionima prevezli Talijani, koji su naoružavali četnike u svojoj okupacijskoj zoni koja je dopirala do iznad Mostara.
Hina / foto Branko Radonić
