Vladine mjere za ublažavanje cjenovnog udara, prijete li redukcije električne energije i što građani mogu napraviti da smanje račune za grijanje, neke su od tema o kojima je Tportal razgovarao s Draženom Jakšićem, ravnateljem Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP)
Govoreći o vladinom ograničenju cijene električne i toplinske energije za kućanstva, kazao je da su mjere sigurno dobre za građane, kao i da je dobro se štednja energije potiče cjenovnom diferencijacijom, ovisno o potrošnji.
Mogu li poslodavci biti zadovoljni?
– Bilo je nužno poduzeti određene korake, kao što su učinile i mnoge druge zemlje EU-a, kako bi se spriječio veći udar. No treba imati na umu da su to kratkoročna rješenja i da sada više nego inače trebamo razmišljati o budućnosti i poticati dugoročna rješenja u vidu energetske obnove i veće integracije domaćih obnovljivih izvora energije – kazao je Jakšić.
Rekao je i da za Hrvatsku ne očekuje veće probleme u opskrbi prirodnim plinom s obzirom na postojeći LNG terminal i podzemno skladište plina Okoli. No, drugo je pitanje kakva će biti cijena. – Kada govorimo o električnoj energiji, imamo znatno smanjenu proizvodnju iz hidroelektrana i tu smo oslonjeni na uvoz. Kako su i druge europske zemlje pogođene nedostatkom električne energije uslijed manjka plina za termoelektrane i loše hidrologije, postoji određeni rizik za mogućnost uvoza električne energije u dovoljnim količinama.
Jakšić dodaje da to ipak ne znači da nam prijeti neposredna opasnost od redukcija struje, iako je već veliki broj zemalja koje provode određene mjere.Nedavno je tako Francuska najavila mogućnost djelomičnih redukcija u opskrbi u trajanju od dva sata po sistemu rolling blackout. I u nama bližem jugoistočnom susjedstvu to je već uvelo Kosovo. Sjeverna Makedonija je proglasila krizno stanje, a i u Srbiji je manjak proizvodnje
Redukcije prema sustavu rolling blacouta, objašnjava, provode se kontroliranim isključenjem po kvartovima ili regijama na nekoliko sati. – To je alat koji se koristi da bi se elektroenergetski sustav zaštitio od preopterećenja, odnosno aktivira se kada potražnja postane toliko veća od ponude da postoji realna opasnost od poremećaja rada sustava. U Hrvatskoj to zasad nije slučaj – dodaje Jakšić i ističe kako se radi o krajnjoj mjeri do koje Institut smatra, nećemo doći.
Znači, ako želimo izbjeći redukcije, moramo štedjeti?
– Apsolutno! Svaka štednja energije danas znači da ćemo imati više plina za pogon naših plinskih termoelektrana, koje su značajne u proizvodnji električne energije, i da će razina naših akumulacija biti veća. Štednja nam omogućava da se energija čuva u oblicima u kojima je to moguće, u akumulacijama hidroelektrana, skladištu plina i u drugim fosilnim gorivima. Time se izbjegavaju redukcije u zimskom razdoblju, u kojem je povećana potrošnja za grijanje.
U razgovoru je Jakšić kazao i da nuklearna elektrana Krško u listopadu ide u obavezni remont, što se obavlja jednom u svakih 18 mjeseci. – Prošli (remont) je završio početkom svibnja 2021., tako da u listopadu ove godine počinje novi. Elektrana će biti isključena iz mreže oko mjesec dana jer se ide u redovnu izmjenu gorivih elemenata. To je 350 MW koje ćemo morati nadomjestiti iz drugih izvora, ponajprije iz uvoza – kazao je.
Velik problem je i smanjenje proizvodnje iz hidroelektrana jer će tih gotovo dva TWh električne energije, koliko će manjkati, morati nadomjestiti. Na vanjskim tržištima po sadašnjim cijenama to je vrijednost od gotovo milijardu eura. Naravno, to neće biti slučaj jer su određene količine nabavljene unaprijed, a dio će proizvesti u termoelektranama, ali opet će imati veće troškove za prirodni plin. Sve to znači da će HEP doživjeti veliki udar i da to potencijalno smanjuje njegov investicijski potencijal da ulaže u nove projekte. No HEP je financijski stabilan i ne vjerujem da će se ugroziti njegovo poslovanje.
Zbog globalnog zatopljenja meteorolozi predviđaju sve suše godine. Manju proizvodnju hidroelektrana sigurno neće moći pokriti samo obnovljivi izvori energije. Treba li nam još jedna nuklearna elektrana?
Nuklearne elektrane su apsolutno dio rješenja za postizanje klimatske neutralnosti i odigrat će važnu ulogu u tranziciji Europe na čistu energiju. Nuklearne elektrane su najveći niskougljični izvor energije u EU s oko 25 posto. No problem je to što njihova izgradnja traje jako dugo. Kad bismo se danas odlučili na izgradnju, prošlo bi minimalno deset godina do puštanja u pogon. Krško zadovoljava oko 15 posto naših potreba za električnom energijom i oko 20 posto slovenskih. Bez Krškog danas bismo bili u daleko nepovoljnijoj situaciji. Isto tako, da imamo još jedno Krško, bili bismo u daleko boljoj situaciji.
S jedne strane imamo problem negativnog javnog mnijenja o nuklearnoj energiji, a s druge strane takvo rješenje ne možemo očekivati u kratkom periodu. Međutim to je opcija koju svakako ne treba odbaciti.
Njemačka je odlučila ugasiti svoje nuklearke.
Njemačka u pravilu provodi vrlo promišljene politike, ali moje je mišljenje da je u energetskoj politici napravila kardinalnu grešku preranim odbacivanjem nuklearne energije i prevelikim oslanjanjem na Rusiju. To je dovelo ne samo Njemačku u probleme, nego i cijelu Europu. Bila je to velika pogreška izazvana političkim dogovorima prilikom sastavljanja prethodne njemačke vlade. No Njemačka je odlučila produžiti rad dva od preostala tri reaktora zbog manjka energije, odnosno stabilnosti elektroenergetskog sustava, i jer se javno mnijenje promijenilo.
Naša kućanstva su zaštićena od tržišnih cijena energije. Je li taj sustav dugoročno održiv?
Činjenica je da su kod nas cijene niže za kućanstva nego za industriju i poslovni sektor, što u mnogim europskim zemljama nije slučaj. Naš je model naslijeđen još iz socijalizma i teško ga je brzo promijeniti, posebice u sadašnjoj situaciji energ – kazao je tske krize. Koliko nam znače električna energija i drugi energenti, postanemo svjesni tek kad ih nemamo – kazao je Jakšić za Tportal.
MD/foto Wikipedia
