Vino koje nitko nije kupio destilira se za raskuživače, piše u ponedjeljak Jutarnji list, ističući da je država produljila rok za zbrinjavanje viškova vina.

Oglas

Da se korona kao bolest pojavljuje u različitim varijacijama, svjedočimo svaki dan u priopćenjima zdravstvenih stručnjaka, ali da značaj no utječe i na vinogradarstvo, uvjerili smo se ovih dana kada je Ministarstvo poljoprivrede produljilo rok za prijavu vinara na mjeru krizne destilacije vina uslijed koronakrize, navodi dnevnik.

Naime, zbog nagomilanih zaliha vina koje neće biti prodano ni u turističkoj sezoni, za otkup oko deset posto zaliha vina (šest milijuna litara) koje će ostati u podrumima uoči nove berbe Ministarstvo je izdvojilo 38,5 milijuna kuna za destiliranje, a za krizno skladištenje još oko 5 milijuna kuna.

Dakle, vino koje nije prodano u dućanima, restoranima i kafićima zbog korone sada bi se, nakon destilacije i pretvaranja u medicinski alkohol, trebalo koristiti kao sirovina za dezinficijens u preventivi protiv virusa!

Ova zanimljiva “mutacija virusa” već je zabilježena u velikim vinarskim zemljama poput Italije, Španjolske i Francuske, gdje su nadležne službe još u proljeće kroz subvencije potaknule veću potrošnju svojeg vina u nekim javnim službama, a dio je zbrinut kroz pomoć iz fondova EU.

Kod nas je pomoć vinogradarima i vinarima bila posljednja u redu za isplatu iz fondova pa je tek na inzistiranje vinarskog sektora u HGK donesena ova mjera. U prvih šest mjeseci ove godine pad prodaje vina u Istri i Dalmaciji pa i Slavoniji bio je oko 80 posto pa je procijenjeno kako bi oko šest milijuna litara vina bilo pogodno za destiliranje u čisti alkohol, donosi Jutarnji list.
Hina