Rigorozni prijedlog prostornog plana koji bi trebao zabraniti višestambenu izgradnju došao je kao spas u zadnji čas. Rat protiv betonizacije koji je najavio Zoran Paunović u svojoj kampanji i ključne riječi poput “zeleno” i “održivo” po svoj su prilici više od svega drugoga “kupili” građane koji su siti betona, neplanske gradnje proizašle iz loših planova i mastodonata koji su iznikli poput gigantskog, bolnog hematoma.
Međutim, ako netko očekuje happy end već sutra, kad se izglasa plan, u debeloj je zabludi.
S obzirom da građevinska dozvola po Zakonu o gradnji ima “rok trajanja” od tri godine, a plan još nije izglasan, efekte novog plana nećemo vidjeti naredne tri-četiri godine. Točnije, betonske metastaze svih oblika i boja nastavit će nicati u Makarskoj i podno Biokova sve do 2026.godine. Naše investitore ne odlikuje istančani ukus, kao ni većinu njihovih arhitekata; svi oni pragmatično preferiraju volumen pored estetike, a trenutni plan potonje niti ne zanima, pa ćemo i dalje svjedočiti objektima koje bi u prostor na takav način po svoj prilici slagalo samo 6-godišnje dijete igrajući Minecraft.
Nadalje, ako uzmemo neku prosječnu brojku izdanih građevinskih dozvola na godišnjoj razini kroz posljednjih par godina, dolazimo do barem 600 novih zgrada, vila, kuća, aparthotela…
Naime, mnogi su investitori već sada u niskom startu kako bi podnijeli zahtjev za građevinskom dozvolom, baš kao što su bili 2020.godine kad je bivši gradonačelnik Jure Brkan najavio postroženje uvjeta za gradnju stambenjaka. Sada i više, jer ako je 2020.godine investitorima bilo povoljnije graditi po starom, Bebekovom planu (iz 2009.godine), što li je tek sad, kad imamo potpuni “veto” na stambenjake?!
Logično je očekivati da će se već od idućeg tjedna u gradski odjel početi predavati stotine praznih zahtjeva. Može li se investitorima odbiti prazni zahtjev, pitanje je na kojega nemamo odgovor, no kojega se u intervjuu za naš portal dotaknuo Dragan Srzić, bivši referent Odjela za graditeljstvo pri Gradu Makarska. Tad je kazao kako sve zahtjeve treba odmah uzeti u postupak te u roku od 15 dana zatražiti nadopunu dokumentacije.
Onaj koji je već ušao u postupak i radi na projektnoj dokumentaciji, uspjet će, kako tvrdi Srzić, predati u roku, ali onaj koji se samo pokušava “ušlepati” po starom planu, nema šanse.
O praznim zahtjevima kao uvijek aktualnoj i vrućoj temi kod izmjena planova bilo je inače govora i na sjednicama Gradskog vijeća. U siječnju ove godine vijećnik Marko Raos pitao je što se dogodilo s 400 bjanko zahtjeva za građevinskim dozvolama podsjetivši kako je gradonačelnik najavio odbijanje svih tih zahtjeva te napomenuo kako se prazni zahtjevi unatoč tome i dalje zaprimaju. Radilo se o zahtjevima za gradnjom po uvjetima prije nego je na snagu stupio novi plan 2020.godine.
Ako dakle u obzir uzmemo činjenicu da će se sada probuditi graditeljski impuls svih onih koji možda nisu imali namjeru graditi naredne tri godine, ali će pošto poto morati uskočiti u zadnji vlak koji za njih znači put u nekretninski El Dorado, a za Makarsku put u betonsku propast, brojka bi zapravo mogla biti i – veća.
Ipak, unatoč kritikama onih koji tvrde kako je sve ovo došlo prekasno, zaključit ćemo, svjedočeći kako se u ovom trenutku u Makarskoj gradi 20-ak stambenjaka – bolje ikad nego nikad.
Možda 2026.godina zaista bude godina u kojoj više nećemo oko sebe na svakom koraku gledati dizalice koje paraju nebo i unose nepotrebnu dramatiku u smirujući prizor rumenog zalaska sunca.
Ivona Ćirak /foto M.D.
