Vidovec, općina s 5.500 stanovnika u Varaždinskoj županiji, kao ključna područja odredila je demografiju, poljoprivredu i malo te srednje poduzetništvo.
„U općini je desetak pripremljenih projekata vrijednih preko 50 milijuna kuna koje ćemo dalje prijaviti sukladno propisima. Brojne općine već imaju pripremljene projekte, ne samo mi“, rekao je Bruno Hranić, načelnik Vidovca, u razgovoru s hrvatskim novinarima u Bruxellesu. „Vjerujem da ćemo već iduće godine uspjeti povući sredstava“, dodao je.
No dok središnja vlada iz Zagreba ne pošalje Europskoj komisiji dokument s prioritetima čitave Hrvatske novac neće krenuti iz proračuna EU-a u područja poput Vidovca.
„Mislim da se puno radi na tome (slanju prioriteta) i da će sve biti u redu“, uvjeren je Hranić, član vladajućeg HDZ-a i predstavnik Hrvatske udruge općina.
Hrvatska ministrica regionalnog razvoja Nataša Tramišak kaže kako će dostaviti u Bruxelles dokument s hrvatskim prioritetima za financiranje do kraja lipnja. Europska komisija, koja treba odobriti poslani dokument, napominje kako će od 1. siječnja Hrvatska normalno nastaviti s prijavom projekata i njihovom realizacijom na terenu, no da će morati sama financirati te projekte dok ne pošalje dokument. Novac će joj biti refundiran iz EU-a nakon što poslani dokument budu usuglašen u Bruxellesu. Hrvatskoj će u idućih sedam godina biti na raspolaganju oko 9,3 milijarde eura.
„Središnja vlast mora znati prioritete, to je bitno. Da se ne dogodi, kao u prošlom proračunskom razdoblju, da se primjerice financiraju neki neisplativi projekti poput energetske obnove društvenih domova“, napominje Hranić.
„Nema smisla stavljati termofasadu na jedan društveni dom koji se koristi jednom, možda dva puta mjesečno, jer neće biti povrata od investicije kroz 50 godina. A nisu se financirali projekti poput dječjeg vrtića“, dodaje.
Vidovec je jedna od dvije općine u Varaždinskoj županiji gdje se godišnje rađa više stanovnika nego ih umire. Općina je stoga prošle godine dovršila gradnju vrtića za oko 160 djece, no nije mogla tražiti novac iz EU fondova.
„Financirali su se samo projekti do 1,2 milijuna eura, a moj je vrtić vrijedio 2 milijuna eura. Nisam ga zbog toga mogao prijaviti pa sam nažalost morao podići kredit. S obzirom na demografsku politiku vlade, morali bi smo dobro razmisliti na koji ćemo način usmjeriti ta sredstva iz fondova“, objašnjava.
S obzirom da Hrvatska s četiri milijuna stanovnika bilježi rapidan pad populacije, demografija bi mogla biti jedno od prioritetnih područja. Tramišak, koja je ljetos postala ministrica, kaže kako je „izrađena indikativna lista prioriteta“, no nije ju otkrila.
Vidovec je poljoprivredni kraj poznat po proizvodnji povrća i cvjećarstvu pa se Hranić nada kako će proizvodnja hrane biti navedena u dokumentu s prioritetima Hrvatske.
„Povukao bih paralelu države i moje općine. Tijekom pandemije se pokazalo bitnim imati vlastitu proizvodnju hrane. Potrebno je pomoći poljoprivrednicima da budu konkurentni, ne samo na hrvatskom tržištu nego i na europskom“, napominje Hranić dodavši kako njegova općina pokazuje da se od poljoprivrede može dobro živjeti.
U Vidovcu je šest ili sedam poljoprivrednika povuklo nekoliko milijuna eura za skladišne kapacitete nakon što je Hrvatska ušla u EU u srpnju 2013. godine.
„Ti kapaciteti su najbitniji da ne pada cijena poljoprivrednih proizvoda, da ih ne moraju prodati u određenom roku nego da ih mogu sačuvati zdravstveno ispravnima, a onda prodavati po cijenama kakve su u EU-u. U posljednje vrijeme je Hrvatska uvozila previše hrane, a kakvu i sama ima u velikim količinama“, upozorava Hranić.
Glasnogovornica Europske komisije za kohezijsku politiku Vivian Loonela kaže kako je svjesna da se Hrvatska suočila s teškim okolnostima ove godine – pandemijom koronavirusa, predsjedanjem Vijećem EU-a uglavnom pod ‘lockdownom’, potresom u Zagrebu te parlamentarnim izborima u srpnju – pa da zato još uvijek nije poslala dokument s prioritetima u Bruxelles.
Ministarstvo regionalnog razvoja je prije mjesec dana poslalo upit hrvatskim općinama, gradovima i poduzetničkim udrugama da dostave sve projekte koje imaju spremne za financiranje u nadolazećem proračunskom razdoblju. Iz Vidovca, gdje je bilo implementirano jedanaest projekata od 2014. do 2020., poslali su svoj popis za novo razdoblje, te još uvijek čekaju novosti iz ministarstva.
Na razini EU-a čitav je proces usporen jer još uvijek nije usuglašen zakonodavni okvir za korištenje fondova nakon 1. siječnja. Prijedlog Europske komisije o regulaciji korištenja EU fondova tek moraju odobriti Vijeće i Europski parlament a preostala su još samo dva i pol mjeseca. U Bruxellesu procjenjuju da do kraja ožujka neće imati usuglašen dokument prioriteta niti s jednom zemljom.
Kohezijskom politikom, putem novca iz svojih fondova, EU nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih dijelova bloka od 27 država, no novca je sve manje pa postoji neslaganje između zemalja koje više uplaćuju u zajednički proračun i onih koje daju manje.
Europski odbor regija od 1994. godine u Bruxellesu zastupa interese regija i gradova, a prošli tjedan je zbog pandemije koronavirusa na sjednici sudjelovala samo trećina od 329 njegovih članova. Hranić je bio jedini prisutan od devetero hrvatskih članova.
„U Bruxellesu je predsjednica Europske komisije naglasila da treba veliku pažnju kod raspodjele novca posvetiti jedinicama lokalne uprave, njihovim zahtjevima“, kaže. „U nekim pokušajima apeliranja na središnju vlast u Hrvatskoj smo uspješni, no ponekad dođe do izigravanja naših potreba“, dodaje Hranić koji je od 2013. godine član Europskog odbora regija.
U Austriji se, napominje, niti jedan zakon vezan za lokalnu samoupravu ne može donijeti bez suglasnosti njihove krovne organizacije.
„Kod nas je država još uvijek centralizirana pa je potrebno puno raditi na tome. Bitno je da građanima možemo pružiti uslugu na onom najnižem nivou, da najlakše dođu do usluge. Bez obzira koja bila središnja vlast, bez obzira koja politička opcija, nastavit ćemo raditi na jačanju našeg statusa i decentralizaciji financijskih sredstava“, kaže Hranić.
Prošli tjedan je u Bruxellesu održan Europski tjedan regija i gradova, najveća konferencija posvećena smanjivanju nejednakosti unutar EU-a, prilikom koje je Europski odbor regija predstavio svoje godišnje izvješće o utjecaju koronavirusa.
U izvješću su navedeni Varaždin, Rijeka, Istra i Virovitičko-podravska županija kao dobri primjeri u borbi s pandemijom.
„Lokalna i regionalna sredina bila je na prvoj crti obrane. Općine i gradovi su pokazali da mogu prkositi pandemiji. Organizirali smo se jako dobro što je bilo vidljivo na razini cijele Europe a posebno Hrvatske“, naglašava Hranić.
Općina Vidovec je u prvom valu bila izdvojila više od 80.000 kuna za kupnju 3.500 zaštitnih maski direktno podijeljenih stanovnicima, pa za nabavu rukavica i zaštitnih odijela u redovitoj opskrbu ambulanti.
„Tijekom ‘lockdowna’ brojni poduzetnici nisu smjeli raditi, a dok im je rad bio zabranjen direktno smo im pomagali. Dodijeljivali smo im financijska sredstva, oslobađali nameta poput komunalne naknade, te zakupa poslovnog prostora“, napominje Hranić. S obzirom na porast broja oboljelih sprema se za novo pružanje pomoći gospodarstvenicima i zdravstvenim institucijama.
„Ministarstvo nam je poslalo upit da pošaljemo izračun svih troškova koje smo imali u suzbijanju efekata pandemije. Preko 80.000 kuna smo uložili u zaštitna sredstva. Mi smo to sumirali i poslali. Još uvijek nismo dobili odgovor da li će se ta sredstva refundirati od strane države ili Europske komisije ali i na ovoj plenarnoj sjednici u Bruxellesu je napomenuto da se definitivno mora raditi na jačanju zdravstvenog sustava, na izgradnji bolnica i ambulanti primarne zdravstvene zaštite“, kaže Hranić.
„Vjerujem stoga da su i ova sredstva predviđena fondom oporavka, a iz kojeg je Hrvatskoj namijenjeno 22 milijarde eura“.
Hina/foto Pixabay
