Grad Kutjevo je u 2020. godini bio vodeći po rastu proračunskih prihoda po stanovniku i ukupnih prihoda u odnosu na 2019. godinu kao i 2017. godinu. Novalja i Opatija su lani imale najveće prihode po stanovniku, suficit po stanovniku je bio najveći nakon Opatije u
3Orahovicii, Virovitici i Krku, a Virovitica, Karlovac, Opatija i Koprivnica  su bile vodeće po ukupnom suficitu, piše Gradonačelnik.hr u svojoj velikoj godišnjoj analizi.

U odnosu na 2017. godinu ukupni prihodi i prihodi po stanovniku porasli su u 110 gradova, a u odnosu na 2019. u 48 gradova. Pokazuje to i analiza koju je ekipa s Gradonačelnik.hr napravila na temelju nedavno objavljenih podataka Instituta za javne financije.

Prosječni ukupni prihodi svih vrsta lokalnih jedinica u razdoblju 2017. – 2019. pokazuju rastući trend, pa tako i u gradovima, no u 2020. trend se nastavlja samo u županijama, dok se u gradovima i općinama prihodi smanjuju. Prosječni ukupni prihodi u 2020. u gradovima sa Zagrebom iznose 143 milijuna kuna, a bez Zagreba 86 milijuna kuna.
Slično je i s prosječnim prihodima po stanovniku, pa su isto u gradovima bili u padu, a iznosili su u prosjeku 5.500 kuna.
I rashodi su u 2020. također u gradovima bili u padu, no prosječni rashodi po stanovniku su se povećali.
Prosječni prihodi po stanovniku u više od 60% gradova  iznose između 3.000 i 6.000 kuna, a broj onih s prihodima po stanovniku većim od 9.000 kuna se smanjio. Ukupni prihodi Grada Zagreba (7,3 mlrd. kuna) jednaki su zbroju ukupnih prihoda čak 118 gradova, odnosno čine 40% ukupnih prihoda svih 128 gradova. No sedam gradova  ima prihode po stanovniku više od onih u Gradu Zagrebu (9.064 kn).Među gradovima s najvećim prihodima po stanovniku, više od polovice (11 od 20) nalazi se uz more. Čak 57% gradova imaju pak prihode po stanovniku manje od prosjeka.

U odnosu na 2019. godinu rast ukupnih prihoda i prihoda po stanovniku imalo je 48 gradova, ali u odnosu na 2017. čak njih 110. Suficit je u 2020. godini imalo 39 gradova.

Kako pojašnjavaju u Institutu, brojne lokalne jedinice ne prikupljaju prihode i ne stvaraju rashode samo putem svojih proračuna, već i preko svojih proračunskih korisnika (vrtića, škola, muzeja, bolnica, itd.), te preko pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici i ustanova kojima su osnivači. Stoga sâm proračun ne mora pokazivati cjelovito i stvarno financijsko stanje lokalne jedinice. Pa bi za detaljniju analizu financijskog stanja lokalnih jedinica neophodna bila i analiza financijskog stanja njihovih proračunskih korisnika, pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici i ustanova kojima su
osnivači. No, ti podatci nisu javno dostupni. Kažu i da  visoki prihodi ne moraju značiti i dobro poslovanje ili održivo upravljanje javnim financijama, jer znatan dio prihoda može dolaziti od raznih vrsta pomoći. Nadalje, visoki proračunski deficit  ne odražava i lošu financijsku sliku. Jer deficit, primjerice, može nastati i zato što se lokalna jedinica zadužila kako bi financirala kvalitetni kapitalni projekt koji će u budućnosti pozitivno utjecati na lokalni razvoj i povećanje lokalnih prihoda.

Najveće prihode po stanovniku imao je lani Grad Novalja, 12.312 kuna, pa Opatija 10.979, Biograd na Moru 9.966, Novi Vinodolski 9.884, Cres 9.763, Obrovac 9.128, Umag 9.107, Beli Manastir 8.895, Slunj 8.798 i Nin 8.712.

Proračunski suficit po stanovniku najveći je bio u Opatiji, 1.673 kune, Orahovici 1.445, Virovitici 1.210, Krku 1.071, Murskom Središću 1.000 kuna, Novskoj 703, Opuzenu 689, Delnicama 538, Pleternici 516 i Labinu 468 kuna.

Kutjevo je lani u odnosu na godinu prije imao najveći rast proračunskih prihoda po stanovniku, za 91,9 posto, Opuzen za 70,1 posto, Popovača za 52,7 posto, Benkovac za 51,6 posto, Novi Marof 32,6 posto, Orahovica 31,7 posto, Ploče 27 posto, Đurđevac 25 posto, Slavonski Brod 22,4 posto i Vinkovci 20,5 posto.

I u odnosu na 2017. godinu Kutjevo je vodeći po rastu prihoda, za 304 posto, Benkovac za 203,2 posto, Popovača za 179,9 posto, Otok za 167,4 posto, Donji Miholjac za 1619 posto, Pleternica za 154,5 posto, Novi Marof za 153,2 posto, Beli Manastir za 151,4 posto, Garešnica za 130,7 posto i Trilj za 115 posto.

Sa 12,3 tisuće kuna po stanovniku Novalja je u 2020. godini bila vodeća po prihodima po stanovniku. Kao i u svim gradovima, i u Novalji je uslijed posljedica korone bilo i rebalansa proračuna. Kako se ističe u dokumentu o izvršenju proračuna za 2020. prvotni plan bio je 96.040.000 kuna prihoda i primitaka te isto toliko rashoda i izdataka . Kroz prvi rebalans iznos je smanjen na 83.990.000 kuna prihoda i primitaka te 86.288.394,03 kn rashoda i izdataka, a u drugom rebalansu nadalje na 79.240.000,00 kuna prihoda i primitaka, 2.298.394,03 kn viška prihoda iz prethodne godine i 81.538.294,03 kn rashoda i izdataka.

Na rashodovnoj strani proračuna su tekući rashodi poslovanja u 2020. smanjeni za oko 8,5 milijuna kuna  kao rezultat maksimalne racionalizacije tekući troškova kako bi se mogle nastaviti započete investicije s ugovorenim rokovima koji su se trebali poštovati . Rashodi za nabavu nefinancijske imovine su tako bili veći za 33,3 milijuna kuna. U toj su godini u Gradu prihodi od poreza  ostvareni u iznosu 17.999.381,99 (ostvarenje od 100,30%) koliko je bilo i planirano, prihodi po posebnim namjenama su ostvareni u iznosu od 11.231.159,79  kuna (103,32%) odnosno više su ostvareni ovi prihodi u iznosu od 361.159,79 kn. Prihodi od imovine ostvareni su  u iznosu od 3.398.701,15 kuna (97,92 %) što je neznatno malo manje od planiranog iznosa…

Sa skoro 11 tisuća kuna prihoda po stanovniku slijedi Grad Opatija, koji je ujedno vodeći po ostvarenom suficitu po stanovniku u iznosu od 1.673 kune. Sa 18,4 milijuna kuna suficita Grad je isto bio među najboljima u 2020. godini.

Kako stoji u izvršenju proračuna za 2020. godinu, Grad Opatija i proračunski korisnici ostvarili su ukupne prihode i primitke u  iznosu od 150,6 milijuna kuna, odnosno rashode i izdatke u iznosu od 127,1 milijun. Proračun Grada Opatije za 2020. godinu ostvario je pozitivnu razliku, odnosno višak prihoda i primitaka u odnosu na rashode i izdatke u iznosu od 23,5 milijuna kuna.

Veći dio viška prihoda je namjenski za investicije koje nisu dovršene u 2020. te su prenesene u 2021. Ukupna zaduženost Grada bila je 9,39 posto, što je značajno ispod zakonski dozvoljenog maksimuma od 20 posto.

Grad Cres je u 2020. godini imao 9,7 tisuća kuna proračunskih prihoda po stanovniku. Prvotni planirani iznos bio je 50.540.000 kuna, prvim rebalansom smanjen je na  47.490.000 kuna, a drugim izmjenama i dopunama na  41.463.000 kuna.

Ukupni prihodi Proračuna u 2020. godini ostvareni su u iznosu od 38.688.306,08 kuna, pri čemu su prihodi od poreza bili nešto manji od plana, isto kao i prihodi od imovine te prodaje roba i proizvoda.., a nešto veći prihodi po posebnim propisima.

Sa 9,1 milijun kuna prihoda po stanovniku slijedi Grad Umag, koji je također imao rebalanse, a uslijed manjih prihoda i rasta rashoda. Kako se navodi u dokumentu o izvršenju proračuna, zbog ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom kronavirusa COVID-19 te mjera Vlade RH koje su utjecale na financiranje JLPRS u smislu smanjenja prihoda od poreza na dohodak, Grad Umag iskoristio je mogućnost uzimanja beskamatnog zajma od 1,3 milijuna kuna. No isto tako Grad nije stao sa svojim kapitalnim projektima i izvršenju obveza otplate zajmova.

Krk je sa 1.071 kuna po stanovniku bio među gradovima s najvećim suficitom u 2020. godini, ali i među vodećim po ukupnom suficitu koji je iznosio 7,6 milijuna kuna.

Kako stoji u dokumentu o izvršenju proračuna u 2020., prvotni planirani iznos proračuna bio je 97.604.961,72 kn prihoda i primitaka, 58.000,00 kn viška prihoda iz prethodne godine i 97.662.961,72 kn rashoda i izdataka. Prvom izmjenom proračuna Grada Krka za 2020. godinu predložen je iznos od 81.893.008,02 kn prihoda i primitaka, 889.846,79 kn prenesenog viška iz prethodne godine te 82.782.854,81 kn rashoda i izdataka. Drugom Izmjenom  predložen je iznos od 72.490.153,21 kn prihoda i primitaka, 889.846,79 kn prenesenog viška iz prethodne godine te 73.380.000,00 kn rashoda i
izdataka. U 2020. godini nije bilo preraspodjela na pojedinim proračunskim stavkama.
Tijekom 2020. godine proračun je poslovao u uvjetima koje je nametnula pandemije corona virusa (COVID-19), s neujednačenim i neizvjesnim prilivom prihoda, uz donošenje mjera za likvidnost proračuna, a s druge strane za pomoć gospodarstvu u novonastalim uvjetima. Zbog pada likvidnosti u
razdoblju zatvaranja objekata korišten je okvirni kredit – dozvoljeni minus na tekućem računu i beskamatni zajam Ministarstva financija. Dinamika rashoda prilagođena je prilivu prihoda. Dio projekata prenesen je u 2021. godinu.
Smanjenje rashoda za projekte društvenih djelatnosti, programe javnih potreba u kulturi, sportu, tehničkoj kulturi, poljoprivredi, rashoda za zaposlene, reduciranje rashoda koji nisu bili nužni obzirom na novonastalu situaciju i obustavu rada objekata nadomjestilo je manjak prihoda u odnosu na uobičajene
prihode ranijih godina, te je rezultat poslovanja pozitivan.
Realizirana su ugovorena sredstva pomoći za projekt Izgradnje ceste na Malom Kartecu, financiran sredstvima kredita i izvršena je prijevremena otplata kredita u iznosu realizirane pomoći. Ugovoreni su moratoriji na dugoročne kredite. Ukupno sa prenesenim sredstvima iz ranijeg razdoblja u odnosu na prethodnu 2019 godinu Proračun je 2020 godine raspolagao sa 11% manje sredstava i utrošio 17% manje sredstava. Neutrošena sredstva prenesena su u 2021. godinu u kojoj se nastavilo poslovanje u neuobičajenim okolnostima.

Sa 703 kuna suficita po stanovniku, odnosno ukupnom od 7,9 milijuna u 2020. godini, svrstalo je u vodećih deset gradova i Grad Novska.

Manjak prihoda iz prethodne godine iznosio je 4.130.748,64 kn. Uzimajući u izračun ukupno ostvarene prihode u iznosu od 66.610.487,52 kn, ukupno ostvarene rashode od 58.279.353,83 kn, neto zaduživanje od -2.857.004,16 kn, manjak prihoda iz prethodne godine od 4.130.748,64 kn, na kraju proračunske godine iskazan je višak prihoda od 1.343.380,89 kuna.

Prihodi od poreza ostvareni su s 33.107.477,49 kn što je u odnosu na plan 104,57 %, a u odnosu na prethodnu godinu 90,93 %.

Kutjevo je imao najveći rast proračunskih prihoda po stanovniku, u odnosu na 2019. godinu za 91,9 posto, odnosno 304,4 posto u odnosu na 2017. godinu. Vodeći je bio i po rastu ukupnih prihoda, za 87,8 posto u odnosu na 2019. godinu i 267,3 posto u odnosu na 2017. godinu.

O rastu proračuna Grada već smo pisali, kao i o povećanju stavki za niz mjera. Tako je više osigurano za naknade za bebe, za stipendije, a primjerice za predškolski odgoj i obrazovanje imali su u 2017. iznos od 464,7 milijuna kuna, a u 2020. dvostruko više, odnosno 1 milijun kuna.

Za redovnu potporu gospodarstvu u 2020. su u Gradu iz proračuna izdvojili 955 tisuća kuna. Teško razdoblje nastojali su premostiti odlukama koje bi trebale pomoći Kutjevčanima da barem malo ublaže teret nemogućnosti poslovanja ili vrlo ograničenog poslovanja tijekom epidemioloških mjera. Tako su donijeli Odluku o oslobađanju od obveze plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor koji služi za obavljanje poslovne djelatnosti u vrijeme trajanja epidemije Covid-19.

Proračun su punile i stavke financirane iz EU. Uz izgradnju vrtića i projekta Zaželi, tu je bila i  izgradnja reciklažnog dvorišta, projekt Kuća graševine, LED rasvjeta…

– Iako je 2020. godina bila teška, ponosan sam što smo uspjeli ostvariti planirane ciljeve – rekao je na kraju prošle godine gradonačelnik Josip Budimir.

Đurđevcu su u odnosu na 2019. godinu, lani proračunski prihodi po stanovniku rasli za 25 posto, odnosno ukupni za  23,9 posto.

Lanjski proračun bio je težak 93 milijuna kuna što je najveće izvršenje proračuna u povijesti Grada.

-Najveći udio u tome imaju sredstva iz europskih projekata, posebice projekti Zaželi, Održive misli, Maslačak za sve, ali i ostali infrastrukturni projekti poput projekta Prirodne baštine, uređenja Doma kulture, uređenja nove zgrade Gradske uprave, izgradnje komunalne infrastrukture u Poslovnoj zoni, sanacija opasnih mjesta, uređenje nerazvrstanih cesta i drugi. Ovako veliko izvršenje proračuna podrazumijeva odgovorno planiranje i zahtjevno vođenje projekata te financija kojima smo uspjeli osigurati vlastita učešća u spomenutim projektima čime smo osigurali neometano izvršenje projekata. Pred nama je još jedna godina kad će se završavati brojni europski projekti i kad će se završavati njihova financijska realizacija te provedba, što od nas traži jedno odgovorno planiranje na razini riznice Grada Đurđevca i ostalih ustanova – istaknuo je sredinom godine gradonačelnik Grada Đurđevca Hrvoje Janči.

Grad Slavonski Brod povećao je za 22,4 posto prihod po stanovniku u 2020. godini, ukupni za 21,5 posto u odnosu na 2019. godinu. Među vodećima je bio i po ukupnim prihodima u iznosu od 242,4 milijuna kuna te suficitu od 12,5 milijuna kuna.

Kako stoji u objašnjenju dokumenta o izvršenju proračuna u 2020. godini, obilježje izvršavanja poračuna 2020. godine karakterizira s jedne strane zamah radova na velikim projektima koje se financiraju u velikom dijelu iz sredstava EU kao što su Kuća tambure, komunalna infrastruktura u Tvrđavi, Kuća Brlić, izgradnja poduzetničkog inkubatora, zatim izgradnja školske sportske dvorane OŠ Bogoslav Šutek, završetak izgradnje vrtića Gita i uređenja novog sportskog vrtića, nastavak na uređenju komunalne infrsatsrukture u Gradu. S druge strane prvi dio godine obilježio je prekid rada gradskih ustanova te su na prihode kako korisnika tako i Grada utjecaj imale mjere koje je uvela Vlada a tiču se rasterećenja poduzetnika odgodom plaćanja poreza i prireza na dohodak te olakšicama koje je grad također dao u prevladavanju teškoća u vezi s pandemijom COVID- 19.
U drugoj polovini godine pokrenuti su projekti izgradnje autobusnog kolodvora, stanova za mlade i izgradnja biciklističkih staza. Unatoč izazovnoj godini proračun se uredno izvršavao u skladu s primljenim sredstvima l a zahvaljujući pokrenutim projektima preko ITU mehanizma samo izvršenje i prihoda i rashoda je najveće od kada postoji Grad.

Za 20,5 posto u odnosu na 2019. rasli su u Vinkovcima prihodi po stanovniku, odnosno ukupni za 19,6 posto.

Velik dio tog povećanja leži, kao i u velikom broju gradova, u investicijama. Proračun za 2020. godinu bio je gotovo 300 milijuna kuna, što je u odnosu na  2019. godinu gotovo dvostruko više. Najviše se ulaže na  područje društvenih djelatnosti, odnosno za predškolski odgoj, osnovno školstvo, srednje školstvo, visoko školstvo i socijalnu skrb. Povlačenje EU novca dovelo je do oslobađanja financijskog prostora za dodatne mjere potpore građanima, za dodatnu financijsku pomoć umirovljenicima, dodatne olakšice roditeljima u plaćanju vrtića, za spuštanje stope prireza, više učeničkih i studentskih stipendija, za potporu subvencioniranja kamata malim i srednjim poduzetnicima, poticajne mjere i pogodnosti pri kupnji zemljišta za mlade obitelji i slično.

M.D./foto screenshot