Glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske Slavko Tucaković rekao je u ponedjeljak da je ove godine u priobalju bilo pet posto požara više nego prošle godine, a procijenjeno je da je do 30. rujna vatra zahvatila 39.713 hektara, što je približno veličini otoka Hvara i Mljeta zajedno.

Oglas

“U priobalju broj požara u odnosu na prošlu godinu bio veći za pet posto, tj. u ovoj godini ih je do 30. rujna bilo 3665, a u prošloj godini ih je bilo 3485”, rekao je Tucaković na konferenciji za novinare u vezi s analizom ovogodišnje protupožarne sezone.

Rekao je i da je u cijeloj zemlji požara bilo oko tisuću manje jer ih je manje bilo na kontinentalnom području. Iznio je i podatak da je ove godini vatra zahvatila 84 posto bila veću površinu zbog požara koji su dolazili s područja BiH.

Ova požarna sezona bila je treća po broju požara u zadnjih 11 godina. Na otvorenome najugroženije su županije bile Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Šibensko-kninska, a najviše je izgorjelo u Ličko-senjskoj županiji, rekao je Tucaković.

Vatra je ukupno zahvatila 39.713 hektara, što odgovara površini otoka Hvata i Mljeta zajedno, izvijestio je.

Tucaković je rekao i da su u gašenju požara ozlijeđena šestorica vatrogasca i troje građana, a jedan je građanin.

Istaknuo je i kako nije bilo veće štete na infrastrukturi i imovini građana. Također, do 30. rujna zračne snage su djelovale na 111 požara, a za njihovo angažiranje bilo je 179 zahtjeva.

Zbog manje količine oborina, bilo je više proljetnih požara, rekao je te istaknuo kako su ove godine imali bržu proceduru za angažiranje zračnih snaga, brže uočavanje i praćenje tijeka požara preko slika te brže i lakše donošenje odluka na svim razinama.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako se ovogodišnja protupožarna sezona razlikovala od svih prijašnjih te je u punini pokazala snagu i učinkovitost ukupnog sustava Civilne zaštite i operativnih snaga, pri čemu su vatrogasci jedna od najvećih i najagilnijih snaga tog sustava.

“Oni su u ovoj godini imali, uz podršku Vlade Republike Hrvatske, velik posao na preustroju Hrvatske vatrogasne zajednice u Središnji ured, što je stupilo na snagu početkom godine”, podsjetio je.

Istaknuo je i da su – kad su mislili da će se baviti samo ljetnim požarima i organizacijskim prilagodbama – slijedile dvije velike krize (pandemija koronavirusa i potres u Zagrebu).

“Unatoč svim pojačanim, izvanrednim, zahtjevnim i hitnim djelovanjima kojima ste bili izloženi praktično od početka godine i koja su se bez predaha nizala jedno na drugo, svoje ste poslove u svakom trenutku – redovne i izvanredne, obavljali odgovorno, brzo, efikasno i profesionalno kao i svaki put”, istaknuo je.

Zahvalio je i zagrebačkim vatrogascima koji su od 22. ožujka do kraja svibnja učinkovito odradili 5131 hitnu intervenciju vezanu uz potres. Podsjetio je i da su im u pomoć brzo i organizirano priskočili vatrogasci iz 13 županija i gradova. Istaknuo je i kako su vatrogasci svoju humanost, stručnost i hrabrost pokazali i pri hitnom rješavanju posljedica poplava kojima su zbog olujnog nevremena bila pogođena neka područja, uključujući Zagreb.

Istaknuvši važnost ulaganja u vatrogasni sustav, Božinović je rekao i da je MUP iz Europske unije povukao 38 milijuna eura nepovratnog novca za nabavu vatrogasnih vozila koja će se rasporediti diljem zemlje te za radio-telekomunikacijsku opremu za kompletnu vatrogasnu službu, HGSS i druge hitne službe. Najavio je da će 5. studenoga stručni tim MUP-a posjetiti Poljsku kako bi se uvjerio da projekt vezan uz nabavu vatrogasnih vozila teče u skladu s očekivanjima. Rekao je i kako u prosincu očekuju isporuku prvih 20-ak vozila. “To je ulaganje u sigurnost Republike Hrvatske, svih naših ljudi, gostiju i imovine”, poručio je čestitajući vatrogascima na učinjenom ove godine.
Hina/foto Pixabay