Hrvatska je među zemljama s najviše neimplementiranih antikorupcijskih preporuka koje se tiču saborskih zastupnika, objavljeno je u godišnjem izvješću Skupine država protiv korupcije (GRECO), piše u četvrtak Večernji list.

Oglas

GRECO je osnovalo Vijeće Europe, a trenutačni predsjednik je hrvatski sudac, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda RH Marin Mrčela. Preporuke GRECO-a koje se tiču suzbijanja korupcije među sucima i u državnom odvjetništvu Hrvatska je nešto bolje ispunjavala premda i kod te dvije ciljane skupine ostaju neispunjene neke ključne preporuke kao što je veća uloga Državnog sudbenog vijeća, a manji utjecaj politike, pri izboru predsjednika Vrhovnog suda.

No, kad je riječ o preporukama koje se tiču suzbijanja korupcije među saborskim zastupnicima, Hrvatska je ispunila samo jednu od tri preporuke, što je nakon Mađarske, Poljske i Austrije, najlošiji učinak među ukupno 42 zemlje. Ključna je neispunjena antikorupcijska preporuka donošenje kodeksa ponašanja za saborske zastupnike. Kodeks bi trebao dati smjernice za ponašanje zastupnika pri susretima s lobistima ili nekim drugim tko želi ostvariti nekakav utjecaj, povećati transparentnost rada zastupnika, propisati što s darovima koje primaju i slično. Inače, rok koji si je Hrvatska sama zadala za usvajanje tog kodeksa prošao je krajem 2015. – taj rok bio je naveden u Strategiji suzbijanja korupcije 2015. – 2020. godine.

Sada, međutim, GRECO ide korak dalje i u novim preporukama za Hrvatsku ne samo da podsjeća da se mora ispuniti obećanje o kodeksu saborskih zastupnika nego traži i usvajanje istog kodeksa za najviše dužnosnike izvršne vlasti, dakle, za premijera, ministre, državne tajnike i pomoćnike ministara. Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa dobilo bi, prema GRECO-ovim preporukama, veće ovlasti u provjeravanju najviših Vladinih dužnosnika. Predsjednik GRECO-a Marin Mrčela iskoristio je prigodu objave godišnjeg izvješća o antikorupcijskim preporukama u Europi i SAD-u kako bi upozorio na još nešto: rizik od korupcije povećava se u doba globalne pandemije novog koronavirusa jer se zbog izvanrednih okolnosti zaobilaze javne nabave, ukidaju registri transparentnosti, propisi o lobiranju stavljaju u drugi plan, piše u četvrtak Večernji list.
Hina