Prema danas objavljenim podacima DZS-a, bruto domaći proizvod je u prvom tromjesečju 2020. godine realno bio 0,4 posto veći u odnosu na isto tromjesečje 2019. godine. Tim je rastom nastavljen uzlazni godišnji trend koji kontinuirano traje od trećeg tromjesečja 2014. godine, a dinamika rasta u ovogodišnjemu prvom tromjesečju najsporija je također od trećeg tromjesečja 2014. godine, kada je rast iznosio 0,2 posto. Rast u prvome tromjesečju 2020. godine zabilježen je unatoč poduzetim mjerama u borbi protiv koronavirusa jer su mjere uvedene 19. ožujka, odnosno gotovo na kraju prvoga tromjesečja, pa utjecaj tih mjera nije toliko uočljiv kada je riječ o podacima BDP-a za promatrano tromjesečje.

Oglas

„Prvi kvartal najava je drastičnoga pada u drugome, a koji je i bio očekivan. Podaci za travanj i svibanj za promet u trgovini na malo, industrijsku proizvodnju, iznos fiskaliziranih računa i pouzdanje poduzetnika također upućuju na prvi pad BDP-a nakon višegodišnjeg uzlaznoga trenda,“ rekao je predsjednik HGK Luka Burilović, napomenuvši da je epidemiološka situacija u Hrvatskoj bolja u odnosu na veći dio Europske unije, no za neka povoljnija gospodarska kretanja u Hrvatskoj potrebno je poboljšanje epidemiološke situacije i u ostatku EU.

Prema kategorijama potrošnje, spora dinamika rasta BDP-a u prvom tromjesečju rezultat je spore dinamike rasta potrošnje kućanstava (0,7 posto, pojedinačno najveća stavka BDP-a) i zabilježenoga pada kod izvoza usluga (-9,4 posto) na što je znatan utjecaj imao pad prometa u trgovini na malo, odnosno broja turističkih noćenja u ožujku. Najveći pozitivan doprinos ovogodišnjem rastu BDP-a ostvaren je kod državne potrošnje i bruto investicija u fiksni kapital.

Rast hrvatskoga gospodarstva ostvaren je u okolnostima bilježenja pada BDP-a na razini EU27, odnosno prema procjenama statističkog ureda Eurostat, realan pad BDP-a EU27 u prvom tromjesečju 2020. godine iznosio je 2,6 posto u odnosu na isto tromjesečje 2019. godine. Tim je padom prekinut uzlazni trend koji je kontinuirano trajao od trećeg tromjesečja 2013. godine. Pojedinačni podaci po zemljama dostupni su za 20 članica EU27 i prema tim se podacima u deset članica bilježi pad (Belgija -2,8 posto, Češka -2,2 posto, Njemačka -2,3 posto, Španjolska -4,1 posto, Francuska -5,4 posto, Italija -4,8 posto, Latvija -1,5 posto, Nizozemska -0,7 posto, Austrija -2,4 posto, Portugal -2,4 posto i Slovačka -4,1 posto), a u njih deset rast BDP-a (Danska 0,3 posto, Cipar 0,8 posto, Litva 2,5 posto, Mađarska 2 posto, Poljska 1,6 posto, Rumunjska 2,7 posto, Finska 0,4 posto i Švedska 0,5 posto).

Na kretanja BDP-a EU27 u promatranom razdoblju negativno je utjecalo širenje koronavirusa, što je sredinom ožujka 2020. godine kod većeg broja članica EU27, između ostalog, rezultiralo i uvođenjem ograničenja prelazaka granica za strane državljane – priopćili su iz HGK.

M. D.