U Izmjenama i dopunama Prostornog plana predstavljenim na javnom izlaganju proteklog utorka jedan od prilično brojnih novih članaka je i onaj koji definira status i sudbinu ruševina. Po članku 304.stavak 5. navodi se kako ruševine postojećih građevina koje su upisane u katastarskim elaboratima kao zgrade, a u naravi su ruševine, mogu se rekonstruirati u gabaritu prije njihova urušavanja koja se mogu neosporno dokazati, ako nisu suprotne posebnim ograničenjima u prostoru (zaštiti prirode, kulture, okoliša, vode, šuma i slično). Rekonstrukcijom se ne može mijenjati namjena građevine niti se može rekonstruirati ruševina koja nije imala karakter postojeće građevine prema posebnom zakonu.

O ovomu je bilo govora i na javnom izlaganju, kada je vijećnica NLO-a Ivana Miočević Franić postavila pitanje hoće li se ovim člankom omogućiti izgradnja objekata na mjestu nekadašnjih staja ili drugih objekata.

– Vrlo je važno da se onemogući gradnja na Sv.Petru i Osejavi, jer nam se može dogoditi ružan i nepotreban scenarij, rekla je, na što je izrađivačica plana Gorana Barbarić istaknula kako moraju biti vidljivi i prepoznatljivi ostaci, te da se mora vidjeti kako je nekoć tu bila kuća sa zidovima jer u protivnom nema status ruševine.

Oglas

Također je pojasnila da je definicija ruševina preuzeta iz županijskog prostornog plana.

Na komentar kako je dovoljno upisati se na katastru, Barbarić je rekla kako se moraju zadovoljiti oba uvjeta definicije, dakle da se zaista mogu vidjeti ostaci zidova ili zidovi.

Miočević Franić je opet izrazila bojazan da bi se mogle početi “događati neke stvari na Osejavi i Sv.Petru”. – Mogao bi vlasnik pokušati dokazati da odnekud viri nekakav kamen, stoga mislim da bi to trebalo biti jasnije formulirano, ponovila je vijećnica dodajući kako će biti teško dokazati jesu li negdje živjeli ljudi ili koze.

Barbarić se složila s time s riječima kako će vidjeti kako bi se ovaj članak mogao doraditi. Naime, vijećnica NLO-a je aludirala na slučaj od prije tri godine kad je praktički otvorena Pandorina kutija vezano za gradnju na mjestu ruševina.

Tad je poduzetnik Anto Čović izrazio namjeru za gradnjom zgrade na mjestu dviju bivših kožara na Sv.Petru, pozivajući se na katastarski elaborat odnosno činjenicu da fotografije svjedoče kako je nekoć tu zaista bio objekt gospodarske namjene. Kožare su srušene u Drugom svjetskom ratu. U svakom slučaju, dvaput je odbijan zahtjev za građevinskom dozvolom, iako je u starom prostornom planu stajala je mogućnost, na koju se pozivao investitor, da se građevina može rekonstruirati unutar postojećih gabarita do privođenja planiranoj namjeni, u slučaju da njezina namjena nije u skladu s namjenom koju propisuje prostorni plan. Resorno ministarstvo je pak tražilo reviziju “odbijenice”.

Da se ruševina tretira kao građevina, koja se može rekonstruirati ako postoji građevinska dozvola (ili dokaz da je građena prije 1968.godine), kaže Zakon o gradnji koji je novim prijedlogom plana jasnije definiran. Ne navode se okolnosti u slučaju da se radi o zelenoj zoni, pa je logično da bi tu morao intervenirati prostorni plan, dakako u skladu sa zakonom. Prema izrađivačici plana radi se, kako smo već naveli, o svojevrsnom prepisivanju iz županijskog plana odakle je došao ovaj stavak.

Vidjet će se hoće li se ova primjedba uvažiti i kako će glasiti konačni prijedlog u ovom osjetljivom dijelu.

Ivona Ćirak /foto M.D.