U Hrvatskoj je u utorak krenulo testiranje brzim antigenskim testovima koji omogućuju da se oboljeli identificiraju puno brže nego što je to do sada bilo moguće. To je u skladu s prijedlogom Europske komisije od prošlog tjedna da se uvede niz mjera za usporavanje koronavirusa, među kojima šira uporaba antigenskih testova ima važno mjesto. Komisija je pozvala sve zemlje članice da do sredine studenoga izrade nacionalne strategije testiranja, a za nabavu antigenskih testova najavila je osigurati 100 milijuna eura – piše Index.

Oglas

Interes za ove testove u javnosti je velik jer je sustav došao do svojeg maksimuma u mogućnosti testiranja PCR testovima, osim ako bi se u testiranja uključili i neki istraživački laboratoriji. Istovremeno Hrvatska u EU spada među zemlje s najmanjim brojem testiranja na milijun stanovnika. Na nedostatno testiranje u Hrvatskoj ukazuje činjenica da je udio pozitivnih na virus među testiranima posljednjih tjedan dana visokih 28 posto. Europski centar za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti (ECDC) smatra da je zaraza potpuno izmakla kontroli u državama u kojima je udio pozitivnih među testiranima veći od četiri posto.

Svjetska zdravstvena organizacija u više je navrata upozoravala da je široko testiranje važno za držanje virusa pod kontrolom. U prilog važnosti testiranja kao jedne od ključnih mjera u obuzdavanju covida-19 također govori činjenica da zemlje u kojima se ono provodi masovno i pravovremeno, a ne reaktivno, uglavnom imaju povoljniju epidemiološku situaciju. U tom kontekstu brzi antigenski testovi mogli bi biti rješenje jer bi se njihovim uvođenjem proces mogao ubrzati za 25 do 30 posto.
Što su antigenski testovi?

Antigenski testovi izravno otkrivaju određene karakteristične komponente virusa – antigene specifične za virus. To su proteini koji se mogu nalaziti na površini virusa, na ovojnici, (envelopi) ili to može biti protein nukleokapside, proteinskog omotača koji štiti virusni genom.

Za testove je ključno da je antigen specifičan za virus SARS-CoV-2 kako ga se ne bi zamijenilo s drugim srodnim viusima iz skupine koronavirusa.

Jedan od takvih proteina antigena koji se uobičajeno traže testovima je izdanak, odnosno eng. Spike (S). Drugi je protein nukleokapside (N). Testovi koje je nabavila Hrvatska reagiraju na antigen nukleokapside. To znači da oni prepoznaju ovojnicu kojom je u virusu obavijena nukleinska kiselina.

Antigenski testovi su brzi, ali nisu osjetljivi

Antigenski virusi, baš kao i PCR testovi, prepoznaju prisutnost virusa za razliku od seroloških testova koji prepoznaju protutijela koja je stvorio organizam kao reakciju na virus.

Virologinja s Medicinskog fakulteta u Rijeci, dr. sc. Vanda Juranić Lisnić, kaže da je problem u tome što se antigenski testovi ne temelje na umnožavanju genskog materijala kao što je to slučaj kod PCR testova.

“U PCR testiranjima može se otkriti čak i mala količina virusa jer se genski materijal iz uzetog uzorka, ovisno o testu, umnaža u 30 do 40 ciklusa amplifikacije pa tako od svega par molekula RNA nakon provedenog qPCR testa imate milijarde molekula koje je lagano detektirati. Doduše, taj postupak traje i to je mana qPCR testiranja”, kaže Juranić Lisnić.

Dr. sc. Irena Tabain, voditeljica Odjela za izravnu virološku dijagnostiku, kaže da je od trenutka kada se uzorak nanese na kazeticu do očitanja brzih antigenskih testova potrebno 15-ak minuta.

“No na to treba dodati još pripremu uzorka i konačnu pripremu nalaza kako bi netko tko je očitao test osobi mogao izdati nalaz koji će ukazivati je li osoba pozitivna ili negativna. Uz negativan nalaz potrebna je ograda, odnosno provjera PCR-om”, kaže Tabain.

Samo za osobe sa simptomima

Zbog slabije osjetljivosti antigenski testovi mogu se koristiti samo kada netko već ima simptome, primjerice kada ga boli grlo, kada kašlje i ima temperaturu pa je za očekivati da ima dovoljnu količinu virusa koja će biti detektabilna antigenskim testom. Ako još pritom izgubi osjet mirisa, vjerojatno će imati dovoljno virusa da test bude pozitivan, čime se može potvrditi covid-19, a isključiti gripa ili prehlada.

“Pozitivan antigenski test bit će vrlo sigurna potvrda da je netko zaražen, no negativan nalaz neće biti potvrda da nije. Dakle, ako je takav čovjek sa simptomima negativan, još uvijek će se morati raditi PCR. Antigenski test to za sada ne može obaviti jer nema dio procesa u kojem se signal pojačava. U PCR testu može se otkriti potvrda prisutnosti virusa čak i ako se u uzorku nalazi samo nekoliko molekula. Treba imati na umu da je virus SARS-CoV-2 vrlo malen. Promjer mu je samo 100 nanometara, odnosno 1/10.000.000 metara”, kaže Juranić Lisnić.

Antigenski testovi rade se tako da se uzme malo sline iz usta ili iz obrisak nazofarinksa.

Moguće primjene u zdravstvenom i obrazovnom sustavu

Budući da su brzo gotovi, njihova funkcija u zdravstvenom ili obrazovnom sustavu mogla bi biti da se osobe koje imaju simptome brzo detektiraju i izoliraju.

Mogli bi se također koristiti u hitnoj pomoći kako bi se odmah znalo je li pacijent bolestan što bi podrazumijevalo da treba voditi računa o zaštiti medicinskih djelatnika i drugih pacijenata. Trenutno djelatnici hitne pomoći imaju puno problema zbog toga što dugo moraju čekati na nalaze.

Projekt testiranja koji je u utorak krenuo u Hrvatskoj za sada je pilot-test. Ideja je da se među osobama koje su simptomatske i koje dolaze na testiranje biraju one kojima će se napraviti antigenski test. Ako je test pozitivan, što se pokazuje karakterističnom bojom, on se proglašava pozitivnim, a ako je negativan, mora ići na PCR.

Cilj je da se u konačnici rastereti sustav. No to će se dogoditi tek kada će se antigenski testovi raditi na drugim lokacijama na kojima se ne rade PCR testovi, primjerice u raznim bolnicama gdje se radi trijaža. U tom slučaju bi u laboratorije dolazili samo oni koji nemaju pozitivan nalaz. Trenutno stručnjaci koji rade PCR testove istovremeno rade i antigenske i provjeru negativnih PCR-om.

Tabain kaže da na tržištu ima puno testova od kojih je trebalo odabrati najpouzdanije, a ipak jeftine.

“Na Zavodu je testirano više njih, južnokorejskih, kineskih, francuskih itd. U konačnici smo se na temelju rezultata odlučili za jedan južnokorejski. Izabrali smo jedan od osjetljivijih testova koji otkrivaju do 25. ciklusa pojačanja u PCR-u. Većina simptomatskih bolesnika ima količine virusa koje idu do 25. ciklusa replikacije. Bitno nam je imati takve testove koji mogu otkriti količine virusa kakvi se uobičajeno bilježe u tim prvim danima bolesti”, kaže Tabain.

Pogrešnih je samo 5% do 10%

Prema nalazima od prvog dana testiranja u utorak, udio pozitivnih bio je negdje između 30% i 40%. Nakon provjere negativnih PCR-om, otkriveno je još između 10% i 20% pozitivnih.

“Međutim, oko pola negativnih zapravo je imalo blagi pozitivan signal, koji smo htjeli provjeriti. Stoga je moguće reći da je udio pozitivnih među negativnima vrlo malen, da smo ih uhvatili gotovo sve osim možda 5% do 10%”, tumači Tabain.
Cijena testa je oko 100 kn

Bilo je najava da bi testovi uskoro mogli biti dostupni i uz plaćanje, no za sada Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje još nije izašao s cijenom.

„Nabavna cijena južnokorejskog testa je negdje oko 10 eura. To pak znači da bi se trošak testiranja, koje se trenutno radi isključivo PCR-om, mogao smanjiti. Imamo neke najave HZZO-a da bi cijena testova mogla biti slična, oko 100 kn, što znači da će naš rad biti besplatan. Vjerojatno cijena ovisi o tome koliko ih se nabavlja. Ovih testova bi na tržištu trebalo biti dovoljno. Problem je što se kod nas testovi ne nabavljaju centraliziranom nabavom, pa je teško reći hoće li svi za koje se različite institucije odluče biti jednako kvalitetni“, kaže Tabain.

Testiranja bi se mogla provoditi mnogo šire i masovnije

Ako pilot-projekt uspije, trebalo bi educirati stručnjake koji bi mogli raditi s njima.

“Namjena brzih antigenskih testova je da se rade uz krevet bolesnika. Međutim, oni su se kod nas do sada radili u mikrobiološkim laboratorijima kako bi bilo moguće izdati konačan nalaz testa. Budući da su brzi testovi jednostavni, ljude bi se moglo educirati da ih rade i očitavaju. Kod njih je točno definirano što je potrebno učiniti da bi bili važeći i kako može izgledati pozitivan test. U samim uputama te su varijante slikovno ilustrirane. Ljudi s njima mogu neko vrijeme raditi uz nadzor, a potom samostalno. Također, danas se uvijek rezultat može fotografirati mobitelom i provjeriti na daljinu. Testovi koji su negativni u konačnici bi se morali slati u laboratorij. Moja topla preporuka je da se ustanove koje se još nisu uključile u dijagnostiku uključe te da testiranja obave u svojim mikrobiološkim laboratorijima, a da se u našem, centralnom laboratoriju provjeravaju samo oni negativni”, kaže Tabain.

Najbolje rješenje bili bi brzi i jeftini PCR testovi

Stručnjaci smatraju da bi ponajbolje rješenje bilo kada bi se kreirali jeftini PCR testovi koji će istovremeno biti dovoljno jeftini i dovoljno točni da bi se njima moglo nedvojbeno odrediti je li netko pozitivan čak i ako nema simptoma. Takvi testovi mogli bi biti dovoljno jednostavni da za njih ne treba specijalizirani laboratorij i dovoljno brzi da kliničarima osiguraju da mogu raditi bez velikih zastoja. Brzi PCR testovi imali bi prednost nad antigenskim zato što bi njihov potvrdan ili negativan rezultat bio konačan. Pacijenti koji bi bili negativni ne bi se morali dodatno provjeravati PCR-om kao što je to slučaj s antigenskim testovima.

Tabain kaže da je problem s PCR testovima, među ostalim, to što još uvijek zahtijevaju dosta manualnog rada koji je vrlo iscrpljujuć za stručnjake.
M.D. / foto Pixabay