U Hrvatskoj je u svibnju umrlo 5210 ljudi, odnosno 35 posto više nego u svibnju prošle godine i već treći mjesec zaredom bilježi se višak smrtnosti, što se povezuje s trećim pandemijskim valom koji je na vrhuncu bio u travnju kad je umrlo 5615 ljudi, piše u srijedu Jutarnji list.

Višak smrti jedna je od temeljnih epidemioloških i demografskih mjera koja označava povećanje broja umrlih osoba na nekom području. Najčešće se izražava kao odstupanje broja umrlih u odnosu na godinu prije ili petogodišnji prosjek, tako da se određeni broj smrti može pripisati pojavi neke bolesti, u ovom slučaju covidu-19.

Brojčani suvišak smrti sastoji se od barem tri sastavnice: smrti pripisivih koronavirusu, smrti koje su prouzročene koronavirusom koji nije bio dijagnosticiran i smrti koje nastaju kao posljedica poremećaja u redovitom radu zdravstva.

Oglas

“Povećana smrtnost, tj. višak mortaliteta, u svibnju 2021. u najvećoj se mjeri može objasniti umrlima od bolesti covid-19. Naime, u svibnju 2021. u odnosu na svibanj 2020. umrlo je 1359 osoba više ili oko 35 posto. Ako se kao mjera usporedbe uzme prosjek 2015. – 2019. za isti mjesec, višak mortaliteta je manji: prema konačnim podacima o broju umrlih od Državnog zavoda za statistiku, 1014 osoba umrlo je više u svibnju 2021. u odnosu na prosjek 2015. – 2019. za isti mjesec, tj. relativno oko 24 posto”, rekao je asistent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Dario Mustač.

“U svibnju 2021. ukupno je umrlo 945 osoba od covida-19. To znači da se 93 posto viška mortaliteta može pripisati umrlima od bolesti covid-19. Direktna usporedba samo sa svibnjem 2020. godine zato možda nije najbolji indikator stvarnog viška mortaliteta jer je to bio svibanj s najmanjim brojem umrlih u posljednjih 40 godina. Vjerojatan razlog tome jesu restriktivne mjere u svibnju prošle godine koje su na neki način ‘prisilile’ ljude da se ponašaju odgovornije, a samim time štite svoje i tuđe zdravlje”, istaknuo je Mustač za Jutarnji list.

Hina /foto M.D