Portal Gradonačelnik.hr napravio je zanimljivu analizu uzevši za temu obrazovanje hrvatskih gradonačelnika.
Od njih 128, ukupno 94 gradonačelnika završilo je fakultet, 20 ih je ostalo na srednjoškolskoj svjedodžbi dok je onih s višom stručnom spremom 14. Za razliku od razdoblja prije desetak godina, kada je među gradonačelnicima bio samo jedan doktor znanosti, danas ih je sedam, a još jedan priprema obranu doktorata, piše Gradonačelnik.
– Stupanj obrazovanja i zanimanje ne govore nužno o čovjekovim sposobnostima, karakteru ili namjerama, ali ponešto sugeriraju o interesima, upornosti i potencijalnoj sklonosti širenju vidika. Nečija naobrazba osobito može doći do izražaja kad su u pitanju javne osobe čija funkcija ima tijesnu vezu s općim društvenim interesom. Stoga smo ovih dana malo zavirili u biografije hrvatskih gradonačelnika i gradonačelnica budući nas je interesirao njihov sastav prema obrazovanju odnosno zvanjima kao i zanimanjima kojima su se bavili prije nego što su završili na sadašnjoj upravljačkoj poziciji, navodi portal.
Za početak, na temelju dostupnih podataka ustanovili su kako je većina gradskih čelnika visokoobrazovana. Naime, od njih 128, čak 94 je završilo fakultet, srednjoškolsku svjedodžbu steklo ih je 20 dok je onih s višom stručnom spremom ukupno 14. Za razliku od razdoblja prije desetak godina, kada je među gradonačelnicima bio samo jedan doktor znanosti, danas se možemo pohvaliti s njih sedam te još jednim koji priprema obranu doktorske disertacije.
Iako se kao najučestalija zanimanja s visokom stručnom spremom tradicionalno spominju ekonomisti i pravnici, unutar gradonačelničke populacije trenutno dominiraju oni čija je naobrazba s tehničkih ili tehnoloških područja. Drugim riječima, najviše je inženjera (prvenstveno s polja agronomije, elektrotehnike, građevine, prometa i šumarstva te s radiologije, geodezije, arhitekture..) preciznije, njih je 35. Potom slijede ekonomisti kojih je na ovoj listi 28 pri čemu su najbrojniji oni s visokom stručnom spremom, a među njima su i tri doktora znanosti. Tehničara s raznih područja je 12 (zubarski, kemijski, elektro, strojarski, vatrogasni, za računarstvo..) kao i profesora odnosno nastavnika (hrvatskog jezika i književnosti, povijesti, fizike, tjelesnog i glazbenog odgoja..), liječnika osam, politologa pet, a toliko je i pravnika. Osim diplomiranih pravnika spomenimo još i dvoje upravnih pravnika te jednog upravnog referenta. Među gradonačelnicima su također i tri veterinara, po dva kriminalista, informatičara, poslovna menadžera i teologa, a ostale u skupini čine još i sociolog/kroatolog, komunikacijsko-informacijski stručnjak, suradnik u primijenjenoj znanosti, stomatolog, fizioterapeut, ugostitelj, tekstilni radnik, zapovjednik broda i kuhar.
Neki od gradonačelnika bave se i znanstvenim radom, a najobrazovanije odnosno one s titulom doktora znanosti imaju gradovi Makarska, Požega, Pula, Rovinj, Samobor, Split i Varaždin, a uskoro će ga dobiti i Knin.
Prvi istaknuti među doktorima znanosti je Zoran Paunović, Makarska – područje društvenih znanosti, znanstveno polje ekonomija.
– Nedavno prvi put izabran za gradonačelnika grada u kojem je i rođen, 41-godišnji Zoran Paunović završio je zagrebački Ekonomski fakultet, a doktorat iz poslovne ekonomije stekao je na Sveučilištu u Splitu, specijaliziravši se za turizam. Prethodno radno iskustvo skupljao je vodeći uspješne projekte od kojih osobito voli istaknuti Wine Expo zahvaljujući kojem se makarska eno-gastro scena učinila vidljivijom, a poznat je i po tome što je 2010. u svom gradu otvorio prvi hostel. U mladosti se često zabavljao igranjem košarke, sviranjem trube i plesanjem folklora. Kroz članstvo u brojnim udrugama upoznao se s radom različitih organizacija civilnog društva kao i značajem kojeg imaju u zajednici. Namjera mu je stečeno iskustvo primijeniti u vođenju Grada te, kako je najavljivao u svojoj predizbornoj kampanji, uz suradnju s poštenim i odgovornim suradnicima građanima vratiti povjerenje u sustav koji će biti učinkovit i transparentan, piše Gradonačelnik.hr.
Ostali doktori znanosti su Željko Glavić, Požega – područje biomedicine i zdravstva, polje kliničke medicinske znanosti, Filip Zoričić, Pula – područje humanističkih znanosti, polje interdisciplinarne humanističke znanosti, Marko Paliaga, Rovinj – područje društvenih znanosti, znanstveno polje ekonomija, Petra Škrobot, Samobor – područje društvenih znanosti, znanstveno polje ekonomija, Ivica Puljak, Split – područje prirodnih znanosti, znanstveno polje fizika i Neven Bosilj, Varaždin – područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti.
M.D./foto M.D.
