Petak, 29 ožujka, 2024
NaslovnicaVIJESTIDalmacijaIMOTSKI Vodostaj Crvenog jezera se približio povijesnom minimumu

IMOTSKI Vodostaj Crvenog jezera se približio povijesnom minimumu

Nakon puna dva mjeseca od presušenja, u noći s nedjelje na ponedjeljak aktivirala su se vrela sa sjeverne strane Modroga jezera i jezero se počelo puniti vodom.Dakako, na radost mnogih Imoćana.I dok se Modro puni vodom samo kilometar udaljen drugi imotski kraški fenomen Crveno jezero i dalje bilježi lagani pad vodostaja.Za neke čudno,no za bolje poznavatelje prilika u tom jezeru,a posebno za hidrologe to nije veliko iznenađenje.Naime strula je dokazala da se ta dva jezera napajaju podzemnim vodama sa dva potpuno različita kraka – piše Radio Imotski. Za objašnjenje i detaljnije upoznavanje trenutačne situacije u Crvenom jezeru pitali su stručnjake.

-Vodostaj crvenog jezera se približio povijesnom minimumu od 234 m i trenutno iznosi 240 m. Vodostaj u jezeru varira od 234 m do 317 m dubine.Inače ovaj vodostaj,kao i onaj najviši izmjerio je Ante Škeva inače član Hrvatskog planinarskog društva Imotski. Iako se vodostaj približio najnižem izmjerenom od 234 m, Crveno jezero je još uvijek uvjerljivo najdublje jezero u Hrvatskoj i jedno od najdubljih krških jezera Europe i Svijeta.Trenutno u jezeru nešto više od 5 mil. litara kubika vode, iznimno važan i velik spremnik pitke vode u kršu.Za iznimno niskih vodostaja, kad je voda duboko u Kazanu,(dio jezera nakon kojega je pristup vodi daleko teži) otvaraju se i jezerske špilje koje su inače potopljene. Po dojavi o spuštanju vode ispod razine donje špilje na zapadnom zidu jezera, znali smo da se radi o iznimno niskom vodostaju koji se približio povijesnom minimumu,riječi su Branimira Jukića višeg stručnog suradnika Javne ustanove More i krš iz Splita,inače poznatog speologa,speleoronioca i planinara.

-Voda kroz prošlost, a i u budućnosti će predstavljati strateški resurs oko čije dostupnosti će se organizirati sve životne aktivnosti društva. Zbog toga razina vode u Crvenom ili Modrom jezeru može predstavljati dnevne vijesti, ali što je važnije, istovremeno predstavlja i važan podatak koji pomaže pri donošenju važnih odluka sada i u budućnosti. Klimatske promjene su odgovorne za sve duže sušne periode te vremensku preraspodjelu kišnih događaja. Hidrološki ciklus se mijenja na različitim skalama i vodna bogatstva Imotske krajine nisu izuzeta,govori DR.sc.Ivo Andrić sa Fakulteta građevinarstva,arhitekture i geodezije u Splitu.

Treba napomenuti i da je trenutačno u provedbi znanstveno istraživački projekt VODIME – Vode imotske krajine, financiran iz europskih fondova koji ima za cilj jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama. U sklopu projekta se planira uspostava sustava za praćenje klimatskih i hidroloških parametara šireg područja kao što su razine vode unutar jezera Imotske krajine, vlažnost tla na više lokacija u Imotskom polju te praćenje raznih meteoroloških parametara na dvije automatske meteorološke postaje. Partneri na projektu su Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu (FGAG), Prirodoslovno – matematički fakultet (PMF) i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu te Sveučilište u Zadru (UniZD) – donosi Radio Imotski.

M.D. / foto Radio Imotski

- Oglas -