HRT je obilježio 30. obljetnicu teleteksta, prve digitalne informativne platforme pokrenute u suradnji bivšeg RTV Zagreb i Večernjeg lista, čiji osnivači sada kažu da su stvorili “internet prije interneta”, ali su pritom ispadala slova č,ć,š i ž.

Oglas

“Teletekst je u vrijeme njegovog uvođenja na ondašnjoj Televiziji Zagreb nedvojbeno bio internet prije interneta. Kao i sa internetom i današnjim portalima to je bila prva ‘digitalna’ platforma kojoj ste mogli pristupiti vijestima i informacijama bez da ste morali čekati redovne vijesti”, kazao je za Hinu ravnatelj programa HRT-a Renato Kunić, dodavši kako je upravo te 1990. bio mladi novinar početnik koji je bio silno zainteresiran za nove tehnologije.

“Teletekst je bio upravo to. Danas, nažalost, već pokojni urednik Veljko Iveković pitao me bi li surađivao, što sam objeručke prihvatio pa sam , uz redovne novinarske zadatke, odrađivao i šihte novinara, a poslije i urednika vijesti na teletekstu”, kazao je Kunić.

Uključene i legende TV novinarstva

Dodao je i da je tadašnje uredništvo Televizije Zagreb iznimno ozbiljno shvatilo taj medij jer se, između ostalih, jedno vrijeme i Mladen Stubljar bavio teletekstom, “a legendu televizijskog novinarstva ne angažira se tek tako”.

Gledatelji su od 1990. dosta brzo prihvatili teletekst, ističe Kunić, ali ih je silno zbunjivao način pristupa i prijema. Dodaje i da u to doba baš i nije bilo puno televizora koji su mogli primati teletekst pa je najčešće pitanje bilo “gdje trebaju okrenuti antenu da bi primali teletekst”.

“Nikako im nismo mogli objasniti da moraju imati televizor koji prima teletekst. Često su nas zvali da na njihovom televizoru nema č,ć,ž,š, a problem je bio što su televizor kupili, primjerice, u Grazu ili Trstu pa im dekoder za teletekst uopće nije mogao dešifrirati hrvatske dijakritičke znakove” kaže Kunić.

Dodaje da je još “luđe” bilo kad su kupovali televizore u ondašnjim duty free shopovima gdje se plaćalo u devizama, a televizor je bio namijenjen za azijsko tržište te uopće nije imao latinična slova već japanske ili korejske znakove.

No, kako Kunić ističe, osim pritužbi građana, zbog emisije vijesti nisu primali packe niti intervencije tadašnjih “čuvara društveno-političkog morala”, a “ako ih je bilo, to je znao kolega Iveković”.

Eurosong kao generalna proba

No, s druge strane, često se zaboravlja da je teletekst zapravo bio i projekt Večernjeg lista, ističe bivši urednik tog dnevnika Dubravko Veldić, jedan od ekipe Večernjakovaca koji su stvarali novi medij.

“Redakcija teleteksta u suradnji TVZ i Večernjeg lista formirana je u travnju 1990. Prije kretanja u eter, morali smo naučiti služiti se tehnikom stvaranja vijesti na posebnim računalima namijenjenima samo oblikovanju teleteksta. Pripremali smo se za Eurosong koji je trebao biti generalna proba, a poslije Eurosonga smo krenuli i s javnim emitiranjem”, ističe Veldić.

Kao članove prve redakcije uz glavnog urednika Veljka Ivekovića i tajnice Dunje Konfic prisjeća se novinara Renata Kunića i Joze Ćurića. Veldić ističe i da je nekadašnji TVZ na samom početku isproducirao i kvalitetenu ekipu novinarki među kojima su bile Hanja Rakovac, Sandra Mrđen, Ljiljana Grgurić, Nataša Gunjić, Danijela Petković, Sanja Corazza…

S druge strane, Večernji list dao je Zlatka Herljevića kao “glavnokomandirajućega” s Večernjakove strane te Ivana Tantu, Dubravka Veldića i Željka Valentića te mnoge druge novinare i novinarke.

“U jednom trenutku pridružili su nam se i Mladen Stubljar, Branimir Dopuđa i Pavao Havliček, ekipa koja je profesionalno, ljudski i prijateljski sve nas podigla na viši stupanj. Večernjakovi stručnjaci instalirali su IBM terminal u prostoriji TVZ-a i povezali ga s redakcijom Večernjeg lista. Na terminal su stizale Tanjugove vijesti, poslije Hinine, ali i vijesti Večernjakovih novinara iz svih dopisništava” ističe Veldić.

Najčitanije vijesti, raspored programa i sport

Dodaje i da je to, osobito tijekom Domovinskog rata, koristilo i brojnim novinarima HTV-a koji su do informacija dolazili preko Večernjakovih dopisnika izravno s terena.

“Suradnja s ljudima s televizije bila je izvanredna, bili su vrlo susretljivi i srdačni, a u radu profesionalni”, zaključuje Veldić i dodaje da je, uz privolu Veljka Ivekovića, grafički kreirao većinu stranica teleteksta.

Kako ističu na HRT-u, teletekst je eksperimentalno bio emitiran do 1995., no milijunsku publiku imao je već 1997. kada je još bilo tv uređaja bez dekodera, ali je teletekst već pratilo oko 1,16 milijuna korisnika.

Kako ističe Renato Kunić, posljednje istraživanje pokazalo je da trenutno 44 posto gledatelja barem povremeno prati teletekst. Najčitaniji su sadržaj teleteksta, kojeg sada opslužuje sedam novinara, vijesti, zatim raspored programa i sport.

Na dnevnoj bazi 21 posto gledatelja prati teletekst s tim da ga čak 96 posto korisnika čita na televizoru, a samo četiri posto preko mobilne aplikacije ili računala. No, teletekst je sa svojih 30 godina u Hrvatskoj ipak “ostarjeli” medij, a čini se i da su ostarjeli i njegovi korisnici.

“Mlađa publika uglavnom ne prati teletekst, a sedam posto mladih se izjasnilo da ga uopće ne zna ni koristiti”, zaključio je Kunić.

Hina / Foto: Screenshot