Naslovnica AKTUALNO INTERVJU Nina Obuljen Koržinek: Cilj nam je sa što manje ožiljaka proći...

    INTERVJU Nina Obuljen Koržinek: Cilj nam je sa što manje ožiljaka proći kroz krizu

     Povodom drugog mandata na čelu Ministarstva kulture i medija, ministrica Nina Obuljen Koržinek u intervjuu za Hinu govori o novom Zakonu o elektroničkim medijima, mjerama za pomoć najpogođenijima pandemijom, obnovi Zagreba te najavljuje niz zakonskih izmjena u kulturnom sektoru.

    Oglas

    U novom mandatu vaše je ministarstvo preimenovano u Ministarstvo kulture i medija. Znači li to da ćete veći naglasak staviti na medije? Pripremate li nove zakonodavne mjere u kojima bi sustavno pomogli tradicionalnim medijima koji su u krizi diljem svijeta, neovisno o pandemiji?

    Ministarstvo je od 2002. godine nadležno za medijsku politiku kao i pripremu i praćenje medijskog zakonodavstva. Isticanjem medija u imenu Ministarstva željeli smo posebno naglasiti taj dio resora, odgovoriti na brojne inicijative strukovnih udruga koje su proteklih godina predlagale da se medijima i na takav način da veća pozornost, a posebno smo željeli poslati poruku kako ćemo u mandatu ove Vlade angažiranije pristupiti reviziji medijskog zakonodavstva i artikuliranju medijske politike.

    Što se tiče konkretnih planova, nakon Zakona o elektroničkim medijima, koji je u procesu usuglašavanja s drugim ministarstvima i koji će u listopadu biti raspravljan na sjednici Vlade, pripremamo najavljenu prethodnu raspravu o Zakonu o medijima. Razgovaramo i o modalitetima najavljene potpore tiskanim medijima. Nakon mjera potpore koje je Vlada osigurala odlukama u travnju i svibnju te otvaranja mogućnosti kreditiranja medija kroz program kreditiranja kulturnih i kreativnih industrija za koji će jamčiti Vlada, razmatramo još neke mogućnosti osiguranja potpore medijima u okviru sredstava EU namijenjenih programu oporavka.

    Sa strukovnim udrugama vodimo dijalog kako bismo našli modalitete pomoći unaprjeđenju statusa novinara. Sve mjere pomoći treba pažljivo osmisliti kako bi bile neutralne i kako ne bi dovele u pitanje neovisnost medija. Svjesni smo nezavidne situacije i razmjera krize u medijskom sektoru, u kontaktu smo s nakladnicima i u dogovoru s njima oblikovat ćemo sustave potpore i pomoći.

    Hrvatsko novinarsko društvo više je puta upozorilo na velik broj tužbi za klevetu protiv novinara i medijskih kuća, koje ugrožavaju slobodu medija, prijete njihovoj financijskoj stabilnosti i potiču autocenzuru. U kojoj je fazi donošenje medijske strategije i zakona o elektroničkim medijima koje ste već prije najavljivali? Hoće li se njima bolje regulirati podnošenje tužbi protiv novinara kako bi se zaštitilo pravo javnosti na informaciju?

    Više puta sam iznijela stav, a o tome je govorio i predsjednik Vlade, da se posebno političari trebaju suzdržati od podizanja tužbi protiv novinara i medija. Čvrsto se zalažem za čuvanje i zaštitu slobode medija kao važnog temelja za razvoj demokratskog društva. Istovremeno, svaki građanin koji se osjeti oklevetan ili na neki drugi način oštećen, ima pravo zahtijevati sudsku zaštitu. Podsjećam da smo  u prošlom mandatu izmijenili Kazneni zakon i ukinula kazneno djelo teškog sramoćenja. U najavljenoj reviziji medijskih zakona s najvećom pažnjom razmatrat ćemo upravo ova pitanja i unaprijediti zakonodavni okvir kako bi se što više prijepora rješavalo unutar neovisnih regulatornih tijela kao i u procesima koregulacije i samoregulacije, umjesto na sudovima.

    Glazbena udruga Unison od vlade je tražila mjere za održavanje glazbenih događaja tijekom pandemije covida-19 i sufinanciranje dijela troškova organizacije, upozorivši kako je u aktualnim okolnostima onemogućeno normalno funkcioniranje glazbene industrije. Kako pronaći ravnotežu između javnih okupljanja i sprečavanja širenja koronavirusa?

    Cjelokupna glazbena industrija izrazito je pogođena koronakrizom te smo već od početka ožujka glazbenu industriju obuhvatili svim paketima mjera za pomoć kulturnom i kreativnom sektoru. U prvom paketu mjera osigurali smo potpore glazbenicima koji obavljaju samostalnu umjetničku djelatnost i samozaposlenim glazbenicima, potpore nezavisnim glazbenim profesionalcima osigurali smo u suradnji sa strukovnim udrugama, a mjerama za očuvanje radnih mjesta HZZ-a omogućena je potpora glazbenoj industriji i industriji događaja koja obuhvaća znatno širi spektar djelatnosti uključenih u provedbu i organizaciju koncerata i glazbenih događanja.

    Mjere HZZ-a produljene su do kraja godine i s obzirom na otežano djelovanje i negativne posljedice, glazbena industrija jedna je od umjetničkih i kulturnih grana i dalje obuhvaćenih mjerama. Uz potpore za očuvanje radnih mjesta, glavni nam je cilj osigurati uvjete za ponovno pokretanje cjelokupne industrije te smo uz programska sredstva dostupna kroz javne pozive Ministarstva prvi put osigurali kreditne linije sa 100-postotnim državnim jamstvom kako bismo pomogli likvidnost kulturnih i kreativnih industrija.

    U suradnji s Hrvatskom glazbenom unijom finaliziramo projekt potpore glazbenoj industriji u vidu pokrivanja dijela produkcijskih troškova, kako bi unatoč znatno smanjenim kapacitetima gledališta i povećanim produkcijskim troškovima zbog epidemioloških mjera uspijevali realizirati programe.

    Jedan od ključnih projekata koji je trenutno u fazi realizacije je internetski portal za procjenu epidemioloških rizika događaja čiji je cilj standardizacija kriterija za sve vrste događanja i lakša komunikacija razine sigurnosti događanja prema javnosti. U osmišljavanje i daljnju provedbu projekta uključeni su profesionalci iz industrije, nositelj je HGK u suradnji s Ministarstvom i Stožerom civilne zaštite.

    Karantena je snažno pogodila i nezavisnu scenu. Koje mjere vlada planira za pomoć nezavisnim umjetnicima?

    U prvoj fazi potpunog zatvaranja osigurali smo potpore samostalnim umjetnicima, honorarnim umjetnicima, ali i zaposlenima u umjetničkim organizacijama. Osigurali smo fleksibilnost u trošenju programskih sredstava, otvorili novi natječaj za financiranje kulture online, kroz financiranje poduzetništva osigurali smo financiranje povećanih produkcijskih troškova, za pomoć nezavisnim profesionalcima koji nemaju regulirani status uspostavljen je poseban fond iz kojeg su isplaćene jednokratne naknade umjetnicima. Zaklada Kultura nova nastavila je sa stabilnom potporom nezavisnoj sceni putem Javnog poziva za dodjelu sredstava programima i projektima udruga i umjetničkih organizacija na području suvremene umjetnosti.

    U mjesecima koji su pred nama, kako smo i najavili, pratit ćemo potrebe pojedinih dijelova kulturnog sektora i reagirati ad-hoc sustavima potpore iz COVID fonda koji je na raspolaganju Ministarstvu kulture i medija, smatrajući ih komplementarnim Javnom pozivu objavljenom početkom rujna te neophodnim za nesmetano djelovanje svih umjetnika i organizacija u području kulture.

    Projekt Rijeka 2020 dogodio se u najnezgodnije vrijeme globalne karantene i čini se da će završiti i prije nego što je počeo. Hoće li u Rijeci ipak ostati neko pozitivno nasljeđe europske prijestolnice kulture?

    Program svakog EPK naglasak stavlja na europsku suradnju, promicanje raznolikosti i tolerancije, međunarodne razmjene i koprodukcije, mobilnost, jačanje kapaciteta samih gradova, ali i cjelokupnog kulturnog sektora te otvaranje pristupa kulturi privlačenjem široke publike. Upravo su otvaranje kulture i promocija gradova jedne od okosnica projekta, a time se jačaju i drugi sektori poput obrazovanja, turizma, gospodarstva te socijalna komponenta. Imperativ je postala i održivost te su stručne i financijske investicije u projekt EPK temelj za dugoročnu održivost i revitalizaciju gradova te nastavak započetih kulturnih projekata.

    Jasno je da je, s obzirom na krizu COVID-19 i nenadane poteškoće s kojima se suočio cjelokupni kulturni i kreativni sektor, program trebao biti radikalno redefiniran. Rijeka je nakon početnog nesnalaženja upravo to i učinila: donijela novu Strategiju, angažirala hrvatske umjetnike te dio programa, kao što su to učinili mnogi, preselila na online platforme, a dio priredila uživo, u skladu s preporukama i situacijom.

    Zadovoljna sam da će projekt Rijeci u nasljeđe ostaviti ulaganje u kulturnu infrastrukturu i ljudski kapital te mnoge uspješne i raznovrsne projekte poput pažljivo osmišljenog glazbeno-scenskog programa Hrvatskog narodnog kazališta u Rijeci, brojnih izložbi poput izložbe “Fiume Fantastika – fenomeni grada”, ali i različite programe koji uključuju susjedstva i lokalne zajednice u Rijeci i široj regiji. Naravno, tu su i infrastrukturni projekti poput Ri Hub-a ili kompleksa Benčić u kojem će biti otvoren novi stalni postav Muzeja grada Rijeke, Dječja kuća i gradska knjižnica.

    Ministarstvo je raspisalo javni poziv za predlaganje programa za javne potrebe u kulturi za 2021. s naglaskom na najranjivije segmente kulturnog sektora. Što to konkretno znači?

    To znači da ćemo nastaviti pažljivo pratiti razvoj događaja oko pandemije koronavirusa i utjecaja na kulturu. Nastavit ćemo redovito financiranje koje je prilagođeno ovim okolnostima. Istovremeno, otvarat ćemo i ad-hoc javne pozive kako bismo reagirali na razvoj situacije i posljedice ove krize koje se razlikuju od jednog do drugog područja kulture. U suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Stožerom civilne zaštite nastavit ćemo pratiti rezultate preporuka, prakse koje uvode druge države i prilagođavati mjere s ciljem omogućavanja odvijanja svih programa čije odvijanje ne predstavlja rizik za zdravlje publike ili umjetnika.

    U potresu 22. ožujka u Zagrebu su oštećeni brojni kulturni spomenici i zgrade kulturnih institucija. Kako i kojim tempom vlada planira provesti obnovu?

    Svi smo se promptno pokrenuli kako bismo umanjili posljedice potresa i počeli planirati obnovu. Što se tiče Ministarstva kulture i medija, već smo 22. ožujka navečer nakon obilaska grada obavili prvi konzultativni sastanak s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kako bismo se usuglasili oko hitnih postupanja. Konzervatori Gradskog zavoda i Ministarstva kulture, uključujući konzervatore iz drugih gradova, i stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda, uključili su se u izradu popisa šteta.

    Aktivno smo radili na pripremi Zakona o saniranju posljedica potresa, na izradi procjene štete i pripremi dokumentacije za Europski fond solidarnosti, počeli pripremati dokumentaciju za cjelovitu obnovu i pratiti hitne intervencije – uključujući hitne sanacije, podupiranja, učvršćivanja, ali i evakuacije pokretnih kulturnih dobara.

    Obnova kulturne baštine bit će dugotrajna. S obzirom na to da je potres nanio najviše štete povijesnoj gradskoj jezgri unutar koje se ujedno nalazi najveća koncentracija pojedinačnih kulturnih dobara kao što su sakralne građevine, reprezentativne muzejske i stambene palače i druge vrijedne povijesne zgrade, obnova će zahtijevati kvalitetnu pripremu, odabir najboljih tehničkih rješenja i dinamiku radova primjerenu konzervatorsko-restauratorskom pristupu, a koja je nužno dugotrajnija nego što je to slučaj sa građevinama koje ne predstavljaju graditeljsku baštinu.

    Obnova će obuhvatiti poboljšanje stanja konstrukcije, općeg građevinskog stanja zgrada (uključivo instalacije i infrastrukturu) te obnovu arhitektonsko stilskih obilježja. Uz navedeno, obnova bi trebala obuhvatiti primjenu mjera energetske učinkovitosti u opsegu primjerenom povijesnim zgradama.

    Riječ je o kompleksom interdisciplinarnom i međuresornom pristupu kojemu bi cilj trebao biti ukupno poboljšanje urbanog standarda u Zagrebu uz očuvanje vrijednosti povijesne cjeline koja ima značenje za struku i za građane. Procjena štete na kulturnoj baštini iznosi oko 7 milijardi eura. Dio sredstava za hitne mjere osigurali smo iz Europskog fonda solidarnosti, a nastavit ćemo s osiguranjem financijskih sredstava za što planiramo povlačiti sredstva Europske unije kao i druge izvore.

    Očito je da su financijske potrebe za vaš resor zbog svih ovih okolnosti goleme. Hoće li biti novca za sve i može li u sljedećem državnom proračunu kultura dobiti veći udio?

    Već u prethodnom mandatu značajno smo povećali proračun Ministarstva kulture, danas Ministarstva kulture i medija – kako u apsolutnom iznosu, tako i udio u ukupnom proračunu koji je dosegnuo 1 posto. To smo postigli povećanjem izvornih proračunskih sredstava i boljim povlačenjem sredstava Europskih fondova. Na isti način nastavit ćemo raditi i u ovom mandatu. Obnova potresom oštećene kulturne baštine sigurno će utjecati na povećanje proračuna, a napravili smo brojne predradnje kako bi kultura i mediji bili bolje pozicionirani za financiranje u sljedećoj financijskoj perspektivi EU i u okviru Fonda za oporavak i otpornost.

    Na samitu čelnika EU-a u srpnju Hrvatskoj je obećano 22 milijarde eura u sljedećih sedam godina kroz višegodišnji financijski okvir i poseban fond iz kojega bi se trebao financirati oporavak nakon pandemije. Koliko se tog novca odnosi na kulturu? Možemo li biti zadovoljni dosadašnjim povlačenjem sredstava iz EU fondova?

    Sve države članice pripremaju nacionalne dokumente za Strategiju oporavka, a uz to finaliziramo i Nacionalnu razvojnu strategiju. U okviru tih dokumenata definirat će se prioriteti i operativni programi za sljedeće financijsko razdoblje. Kultura, kulturne i kreativne industrije, kulturna baština i mediji bit će zastupljeni kroz različite fondove i mehanizme financiranja, a točni udjeli i alokacije bit će poznati nakon što na razini Vlade definiramo cjeloviti okvir.

    Što se tiče dosadašnjeg povlačenja sredstava iz EU fondova, zadovoljna sam jer smo iskoristili postojeća sredstva, ali nisam zadovoljna što u cijeloj alokaciji, koja je bila pregovarana 2014. godine, kultura nije bila dovoljno zastupljena. To ćemo u slučaju pripreme sljedećeg financijskog razdoblja ispraviti.

    U novoj vladi Andreja Plenkovića zadržali ste resor, kao jedan od rijetkih ministara koji su ‘preživjeli’ od Plenkovićeve inauguracije u listopadu 2016. Što ocjenjujete najvećim uspjehom svog prvog mandata?

    Istaknula bih da smo kroz četiri godine s naslijeđenih oko 0,6 posto proračuna povećali proračun za kulturu i dosegnuli 1 posto. Bolje smo povlačili sredstva iz EU fondova i povećavali izvorna proračunska sredstva. Ta smo povećanja usmjeravali primarno na programske aktivnosti u području kulture i umjetnosti. Vratili smo red, poštivanje rokova i sigurnost, odluke se donose na vrijeme i to daje dodatnu sigurnost i stabilnost svima koji djeluju u području kulture. Podsjetila bih da smo pokrenuli novi javni poziv za potpore vizualnim umjetnicima, novi javni poziv za program potpore razvoju publike, povećali smo sredstva za poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama i pokrenuli novi javni poziv za financiranje prilagodbe kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom. Snizili smo stopu PDV-a za isporuke samostalnih umjetnika, donijeli niz cjelovitih zakona. Usvojili smo i počeli provoditi Nacionalnu strategiju poticanja čitanja što ćemo dodatno pojačati raspisivanjem posebnog natječaja koji će se financirati iz sredstava Europskog socijalnog fonda.

    Što smatrate najvećim izazovima drugoga mandata i kako vidite hrvatsku kulturu za četiri godine?

    Na prvom mjestu svakako bih izdvojila da nam je cilj sa što manje ožiljaka proći kroz ovu krizu i prilagoditi se nastalim okolnostima, kako bismo osigurali odvijanje kulturnog života. Nastavit ćemo pratiti potrebe kulturnog sektora i pronalaziti nove načine potpora kako bismo pomogli najugroženijima kroz osiguravanje stabilnosti financiranja.

    Iskoristit ćemo ovo razdoblje za završetak reforme normativnog okvira i veliku pažnju posvetiti medijskom zakonodavstvu – Zakonu o elektroničkim medijima i Zakonu o medijima te Zakonu o autorskom i srodnim pravima. Pristupit ćemo i izradi Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi i Zakona o kazalištima, a naglasak ćemo staviti i na nastavak infrastrukturnih projekata koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna i Europske unije poput projekta Arheološki park Vučedol, rekonstrukcije i dogradnje matične zgrade Arheološkog muzeja Istre u Puli i obnove kompleksa bivšeg samostana i crkve sv. Nikole u Zadru.

    Također, u ovom mandatu nastavit ćemo sa sustavnom potporom knjizi i nakladništvu, a u okviru revizije politike prema knjizi razmotriti i novi model otkupa koji će biti prilagođen današnjim potrebama.

    Razgovarala: Gea Vlahović/Hina

    Foto arhiva MD