Švicarski znanstvenici utvrdili su da je utjecaj invazivne ambrozije na ljudsko zdravlje uvelike podcijenjen širom Europe i poručuju da bi se širenje biljke moglo kontrolirati uz pomoć kukca koji inače ne živi na kontinentu.

Oglas

Alergije izazvane ambrozijom pogađaju oko 13,5 milijuna ljudi u Europi, pokazalo je švicarsko znanstveno istraživanje koje prenosi BBC i to se pretvara u oko 7,4 milijarde eura zdravstvenih troškova i ekonomskih gubitaka godišnje.

Znanstvenici poručuju da bi se širenje biljke moglo kontrolirati uz pomoć kukca koji inače ne živi u Europi.

Sjevernoamerički kukac Ophraella communa slučajno je u Europu stigao 2013. Kukac napada lišće ambrozije i istraživanja u Italiji pokazala su da se njegovim djelovanjem koncentracija polena ambrozije smanjuje za 82 posto.

I ambrozija je stigla iz Sjeverne Amerike i sad se proširila u 30 europskih zemalja od Pirinejskog poluotoka do Balkana i Skandinavije.

Polen ambrozije izaziva niz simptoma od kihanja do suzenja očiju te otežava stanja poput astme i ekcema.

Urs Schaffner iz znanstvenog centra CABI u švicarskom Delemontu sa svojim je timom računao ekonomske koristi obuzdavanja ambrozije uz pomoć sjevernoameričkog kukca.

Dr. Schaffner kaže kako je to istraživanje pokazalo da je utjecaj ambrozije na ljudsko zdravlje i ekonomiju uvelike podcijenjen te da bi biološka kontrola uz pomoć kukca mogla ublažiti taj utjecaj u nekim dijelovima Europe u kojima je klima pogodnija za kukca.

Uz pomoć podataka iz europskog centra za praćenje polena njegov tim je pratio koncentracije polena u Europi od 2004. do 2012. kada je na kontinent stigao kukac, a broj osoba koje su patile od alergije na ambroziju izračunali su uz pomoć zdravstvenih podataka za jugoistok Francuske.

Ekonomski učinak izračunali su na temelju tih brojki i obuhvatio je pojačanu zdravstvenu potrošnju zbog alergije i izgubljene radne sate zbog bolesti.

Izračunali su i da bi uvođenje kukca u borbu protiv ambrozije moglo smanjiti broj ljudi pogođenih alergijom s 13,5 milijuna na 11,2 milijuna što bi se pretvodilo u smanjenje troškova od milijardu eura godišnje.

Australija je ranije razmatrala uvođenje tog kukca no od toga je odustala jer je uvidjela u laboratorijskim uvjetima da se kukac naseljava na suncokrete.

Kasnije je kukac stigao u Kinu i naselio se u prirodu i tamo nije utvrđeno da šteti nasadima suncokreta, a do sličnog zaključka tim je došao u studiji na sjeveru Italije.

Kukac u Sjevernoj Americi živi uz nasade suncokreta i nije izazvao nikakve štete na njima.

Kukcu odgovara toplija klima juga Europe.

Hina / ilustracija Pixabay