Istraživanje na 1122 učenika iz Hrvatske otkrilo je pravo stanje političke pismenosti kod mladih – dvije trećine srednjoškolaca ne zna da je NDH fašistička tvorevina, a 58 posto ne za tko je premijer, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Manje od 60 posto učenika završnih razreda srednjih škola zna što je Ustav, a samo svaki peti zna i tko Ustav može promijeniti. Oko 40 posto mladih u Hrvatskoj zna kako se biraju ministri, a 57 posto zna i tko je vrhovni zapovjednik oružanih snaga.

No, manje od polovice u stanju je prepoznati definiciju političke opozicije, a još manje – 42 posto – ih zna da se sadašnji predsjednik vlade zove Andrej Plenković. Manje od toga (38 posto) ih zna godinu održavanja prvih višestranačkih izbora u RH. No, zato je za 45 posto njih upotreba pozdrava “Za dom spremni” na spomenicima i znakovlju iz Domovinskog rata opravdana. Neopravdana je za samo četvrtinu ispitanika.

Oglas

Dio je to rezultata istraživanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u RH koje su u ožujku proveli istraživači s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Centra za studije jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu i GONG, na uzorku od 1122 učenika.

Učenice pritom u manjoj mjeri nego učenici smatraju ZDS prihvatljivim pozdravom, a gledano regionalno, učenici iz Zagreba u odnosu na vršnjake iz ostalih regija (izuzev Istre, Primorja i Gorskog kotara) u manjoj mjeri opravdavaju upotrebu ustaškog pozdrava.

Iako se često govori o prevelikoj zastupljenosti ratnih tema u javnosti, mladi su po tom pitanju podijeljeni: trećina ih se izjasnila da se u javnosti previše govori o Domovinskom ratu, a približno isti postotak s time se ne slaže.

Da se hrvatskim braniteljima trebaju ispuniti svi njihovi zahtjevi, smatra 40 posto učenika, dok Hrvate kao najveće žrtve ratova devedesetih vidi svaki drugi ispitanik, donosi Jutarnji list.

Hina