Turisti su u Hrvatskoj u 2019. prosječno dnevno trošili 98 eura po osobi i noćenju, pri čemu nešto više ili 115 eura u kontinentalnom dijelu zemlje, a malo manje ili 97 eura na Jadranu, podaci su iz istraživanja stavova i potrošnje turista TOMAS Hrvatska 2019 dostavljenog iz Ministarstva turizma i sporta.

Oglas

TOMAS istraživanje u Hrvatskoj se provodi dulje od 30 godina i jedno je od najstarijih kontinuiranih istraživanja obilježja posjetitelja u Europi, a kao i do sada i za 2019. ga je proveo Institut za turizam uz podršku resornog ministarstva, ali i prvi puta na području cijele Hrvatske i to od svibnja 2019. do ožujka 2020.

Uzorak u istraživanju je bio gotovo 14 tisuća ispitanika (13 582), domaćih i stranih turista s 24 tržišta, koji su ostvarili bar jedno noćenje u hotelima, hostelima, kampovima i obiteljskom smještaju u 143 mjesta diljem Hrvatske

Do sada je istraživanje provođeno kroz osobne intervjue s turistima i to samo za ljetne mjesece na Jadranu ili za pojedine segmente potražnje, primjerice nautike, no za 2019. je odlučeno proširiti obuhvat na cijelu Hrvatsku, s time da je trebalo trajati do svibnja, što je poremetila pandemija te je završeno s ožujkom ove godine.

Prošla 2019. bila je rekordna godina za hrvatski turizam s daljnjim porastima turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na 2018., a iako je 2020. kao pandemijska godina donijela povijesni pad turizma i sasvim drugačije trendove nego lanjska, istraživači i Ministarstvo ipak ističu važnost zabilježenih trendova turističke potražnje i potrošnje u 2019., kao godine u kojoj je sve bilo normalno.

Ti trendovi, osim oko 18 posto veće dnevne potrošnje turista u ljetnim mjesecima na Jadranu u odnosu na takvo zadnje istraživanje TOMAS za ljeto 2017., pokazuju i ukupno nešto veći stupanj zadovoljstva turista ponudom i stanjem u destinacijama, no kako je na kontinentu istraživanje provedeno prvi put, većina podataka i pogotovo ukupni pokazatelji se nemaju s čime usporediti.

Od ukupne prosječne dnevne potrošnje najviše ili 54 posto za smještaj

Od ukupne prosječne dnevne potrošnje turista u Hrvatskoj tijekom 2019., odnosno u razdoblju od svibnja 2019. do ožujka 2020. godine, od 98 eura, najviše ili 54 posto su turisti trošili na smještaja s (povezanom) hranom, a samo 17 posto na hranu i piće izvan smještaja te oko 30 posto na sve ostale usluge.

Iako je prosječna dnevna potrošnja turista u primorskim destinacijama iznosila 97, a u kontinentalnim 115 eura po osobi, iz Instituta za turizam, komentirajući podatke, ističu da se struktura prosječnih dnevnih izdataka ipak ne razlikuje bitno između te dvije regije.

Primjerice, najviše dnevno prosječno potroše hotelski gosti, 142 eura na dan, potom oni u obiteljskom smještaju 88 eura, u hostelima 78 eura, a u kampovima 68 eura.

Prosječni dnevni izdaci prema zemlji porijekla turista kreću se, kako navode u istraživanju, u rasponu od 67 eura, koliko su prosječno dnevno trošili turisti iz Bosne i Hercegovine, pa do najviših 206 eura koji su trošili turisti iz Japana.

Iznad prosjeka dnevno je bila i potrošnja turista iz SAD-a, 174 eura, Republike Koreje 157 eura, Kine 150 eura i ostalih azijskih zemalja 155 eura te Velike Britanije 143 eura, koje potom slijede turisti iz Švicarske s prosječnom dnevnom potrošnjom od 118 eura te oni iz skandinavskih zemalja sa 115 eura, iz Španjolske i Francuske po 107 eura, iz Austrije i Belgije po 102 eura te iz Srbije 100 eura.

“Razlike u prosječnim dnevnim izdacima ovise o vrstama smještaja, ali i izdataka na različite destinacijske usluge”, kažu istraživači.

Prosječna dob turista 43 godine, a polovica s mjesečnim primanjima iznad 3.000 eura

U istraživanju je utvrđeno i da je prosječna dob turista u Hrvatskoj bila 43 godine, pri čemu ih je najviše ili 55 posto bilo između 30 i 49 godina, a najviše ili 43 posto bilo ih je fakultetski obrazovano, dok ih je gotovo polovica imala mjesečna primanja na razini kućanstva viša od 3.000 eura.

Na hrvatski Jadran najviše su dolazili motivirani morem i prirodom, njih 81 i 56 posto, potom ‘city breakom’, njih 24 posto, ‘touringom’ (ture, obilasci) 21 posto, dok je zbog sporta i rekreacije došlo 15 posto, kulture i umjetnosti 13 posto, a gastronomije te zabave i festivala najmanje njih, 7 i 6 posto.

Priroda je i za dolaske u kontinentalnu Hrvatsku bila najjači motiv, za 32 posto posjetitelja, potom touring i city break za njih 26 posto, sport i rekreacija za 24 posto, posao za 22 posto, kultura i umjetnost za njih 16 posto, planinarenje i boravak na selu za njih po 10 posto, a gastronomija i manifestacija i događanja kao na Jadranu, za njih 7 i 6 posto.

Iznova se pokazala i lojalnost turista prema Hrvatskoj, jer je više od 50 posto stranih turista već prije tu bilo u posjeti tri ili više puta, od čega njih 52 posto na Jadranu i 33 posto na kontinentu, dok je 33 posto stranih bilo prvi puta u Hrvatskoj, od čega 32 posto njih na Jadranu, a čak 53 posto prvi puta u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Internet je ostao za većinu ili 55 posto njih glavni izvor informacija o destinacijama, a tek potom preporuke rodbine i prijatelja, a kao i ranije na Jadran ih je najviše ili 43 posti došlo s obitelji, te 40 posto s partnerom.

Zanimljivost je da ih je gotovo 40 posto u kontinentalni dio zemlje dolazilo bez pratnje, 32 posto s partnerom, 16 posto s prijateljima, a samo 14 posto s obitelji.

Po vrsti prijevoza 73 posto turista na Jadran je došlo automobilom, 19 posto zrakoplovima, a šest posto autobusom, dok je to na kontinentu malo drugačije – oko 50 posto ih se dovezlo automobilom, gotovo 40 posto zračnim prijevozom i 9 posto autobusom

Najzadovoljniji prirodnim ljepotama, atmosferom i gostoljubivošću

Turisti su u 2019. u Hrvatskoj najbolje ocijenili elemente ponude ili bili najzadovoljniji prirodnim i ljepotama mjesta, osobnom sigurnošću, atmosferom/ugođajem te gostoljubivošću lokalnog stanovništva, a vrlo su zadovoljni i ukupnim boravkom.

Visoko su ocijenili i uređenost i čistoću mjesta i plaža u cijeloj Hrvatskoj, smještajne objekte, ekološku očuvanost i prometnu dostupnost Hrvatske, kao i mogućnosti za istraživanje destinacije i pješačenje, gastronomsku ponudu, prilagođenost destinacije djeci te kulturno-umjetničku ponudu.

Ipak, u kontinentalnim destinacijama bi željeli veću ponude zabave, bolju prilagođenosti osobama s posebnim potrebama i više biciklističkih tura, dok su na Jadranu najmanje zadovoljni prometom u mjestu, što su ocijenili vrlo nisko, ali i manjkom zabave, prilagođenosti destinacije osobama s posebnim potrebama i mogućnostima za kupnju. Neki su se požalili i na gužve, neprimjereno odloženo smeće i nemogućnosti razdvajanja otpada.
Hina/foto MD