Srijeda, 8 svibnja, 2024
NaslovnicaAKTUALNOISTRAŽUJEMO Kakve veze imaju požari, prenamjena zemljišta i gdje su u Makarskoj...

ISTRAŽUJEMO Kakve veze imaju požari, prenamjena zemljišta i gdje su u Makarskoj realni novi potezi žutom bojom

Četiri požara koji su se jučer dogodili na lokaciji ispod Velikog Brda, točnije, kod trafostanice na Požarima i ispod Tri križa, izbili su u vrlo kratkom vremenskom razmaku i na vrlo bliskoj udaljenosti. Tri su požara izbila na brdovitom terenu sa zapadne strane Ulice Mate Vladića (nekadašnji Put Velikog Brda), a isključena je vjerojatnost da je bura odnijela žar na lokaciju par stotina dalje, tako da postoji velika vjerojatnost da je vatra namjerno izazvana. Koji su točno uzroci i je li otkriven počinitelj, za sada se ne zna jer se i dalje vrši očevid.

No kao i svaki put kada izbije požar čije okolnosti upućuju na to da bi mogao biti podmetnut postavlja se pitanje: ima li, i kakve veze s mogućom prenamjenom namjene? Nije nepoznato da su pojedini požari na Mediteranu izazivani baš s tim ciljem, o čemu su više puta pisali i nacionalni i strani mediji, pa je realno postaviti i takvo pitanje.

Ono što mi pak možemo jest istražiti zakone koji reguliraju prenamjene zemljišta u slučaju požara.

Osnovni zaključak je sljedeći: jedini zakonski propis koji predviđa postupanje u ovakvim situacijama je – Zakon o šumama. Nijedan drugi zakonski akt ne regulira ovu problematiku; niti Zakon o prostornom uređenju, niti se igdje navodi takva situacija u prostornim planovima.

Ako vas zanima kako to regulira Zakon o šumama, evo i odgovora. Članak 46.ovog zakona kaže kako se na opožarenim površinama ne može promijeniti namjena deset godina od požara. Kazne su pak prilično male i razlikuju se ovisno o tome tko upravlja opožarenim dijelom, šumoposjednici, pravne osobe, fizičke osobe, javne ustanove…Kazne se kreću od 20 do 100 tisuća kuna.

Nismo sigurno oko tumačenja, no pod promjenom namjene ovdje se po svoj prilici misli na promjenu kulture, a ne promjene u prostorno-planskoj dokumentaciji jer se to veže uz druge zakone.

Iako je stari zakon o šumama bio dosta labaviji te se promjena namjene, odnosno “privođenje drugoj kulturi”, mogla elegantno napraviti nakon pet godina.

Makarski primjer promjene namjene opožarenog zemljišta su Požare, lokalitet koji je prije velikog požara 2008.godine bio pokriven gustom borovinom, dok je sada na istoj lokaciji prilično gusta šuma borova. Nekoć je to bila poslovna zona pretežito uslužne namjene, ali kasnije je, po nekoj inerciji, kad od zelenila tu više nije ostalo ni “z”, promijenila namjenu u žutu, građevinsku.

Što je pak s lokacijom na kojoj su jučer izbili požari, brdoviti i šumoviti teren kod tri križa? Lokacija je, kako doznajemo iz Hrvatskih šuma, gotovo u cijelosti u vlasništvu privatnika. U prostorno-planskoj dokumentaciji vidi se da je bijele boje, dakle još uvijek neodređene namjene. U legendi stoji – ostale površine. U praksi to znači da se još uvijek nije definirala namjena, iako je u stvarnosti riječ o šumi, odnosno poljoprivrednom terenu. Ovaj dio dakle nije u zelenoj boji, nije pod upravom Hrvatskim šuma, niti je čak dio građevinskog naselja.

Koliko je vjerojatno da bi taj dio prema Vepricu mogao u dogledno vrijeme požutjeti?

Po svoj prilici, vjerojatnost , barem za sada, nije velika i nema baš veze s promjenom kulture. Naime, budućnost ove, ili bilo koje druge zone, ovisi prije svega ipak o političkoj volji, ali i mogućnostima proširenja građevinskog područja. Spomenuta zona nema, kako smo naveli, nikakvu namjenu, stoga je svejedno je li kultura jedna ili druga, je li šumsko ili poljoprivredno zemljište. Ključna je gradska vlast koja je spremna, ili nije spremna požutjeti ovaj dio. Aktualna gradska vlast trenutno radi na izradi izmjena Prostornog plana, no kako smo već pisali, ne dira se u grafički nego samo tekstualni dio.

No sve i da postoji spremnost ove ili neke druge, buduće vlasti da požuti ovaj dio (jer pet-deset godina za investitore nije neki značajan period), pitanje je bi li mogli. Prema zakonskim propisima postoji, naime, nekakav “maksimum” do kojega se može ići sa širenjem građevinskih područja, a on je u Makarskoj vrlo vrlo blizu gornje granice. Stoga, po zakonu i nekim trenutnim analizama, niti ne postoje neke značajnije mogućnosti za takvo što, osobito ako se radi o većim površinama. No tu i tamo koja žuta fleka teško da će u budućnosti zaobići Makarsku. Hoće li se dogoditi i ovdje, istočno od Veprica, to tek ostaje za vidjeti.

Ivona Ćirak /foto M.D.

 

 

 

- Oglas -