Nakon što su svoj osvrt na novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama dali stručnjaci s raznih područja, a zatim i gradonačelnik Zoran Paunović kao predstavnik lokalne izvršne vlasti, dok se saborski zastupnik Jure Brkan odbio očitovati za naš portal, dobili smo mišljenje nezavisne vijećnice Ivane Miočević Franić. Iznijela je sumnje oko akta, ali i neke dobre strane.

– U svjetlu nove strategija održivog turizma Republike Hrvatske do 2030. čiji je prvi navedeni prioritetni cilj Razvoj uravnoteženijeg i uključivog turizma Nacrt Prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u startu eliminira kako uravnoteženost tako i uključivost. Naime, prednost se daje velikim hotelskim kućama i turističkim naseljima čiji se objekti nalaze na ili uz plažu te na taj način tvore tzv. funkcionalnu cjelinu i prema ovom Prijedlogu zakona u smislu gospodarskog korištenja imaju prednost pred svima ostalima.

Hrvatsko more, obala i plaže ključni su turistički proizvod i primarni motiv dolaska turista u Hrvatsku. S obzirom na strukturu i kvalitetu smještajnih kapaciteta u kojima dominira privatni smještaj udio noćenja u hotelima u Hrvatskoj je 2 – 3 puta manji u usporedbi s
drugim EU destinacijama na Mediteranu, veli vijećnica NLO-a.

Oglas

Mislite da se ide na ruku hotelijerima?
– Da, ovim se Prijedlogom ide na ruku hotelijerima i budućim investitorima ne bi li se taj negativni omjer umanjio te privukle investicije za izgradnju novih hotela. Da se razumijemo, valorizacija jadranske obale je naša potreba i realnost, ali smatram da se prilikom sastavljanja ovog Prijedloga u obzir svakako trebala uzeti realna struktura smještajnih kapaciteta kao i sam izgled naših plaža koje nisu dovoljno velike da bi se
zadovoljili svi pojedinačni interesi.
U redu je da se grade hoteli, ali uz prethodnu obvezu izrade studije nosivih kapaciteta područja, kako se ne bi doveli u situaciju da uskoro imamo brojne nove hotele, porast broja dolazaka i noćenja, povećane prihode od turizma, ali i devastiranu obalu, manjak radne snage i smanjen interes turista zbog nestajanja prirodnih obilježja obalnog pojasa. U konačnici, dugoročno treba težiti očuvanju prirodnog obalnog pojasa zbog kojeg smo još uvijek poželjna destinacija. Crni scenarij vidim kroz još jači razvoj monokulture turizma kojom će se zabetonirati budući razvoj našeg grada, uništavanje morskog ekosustava uslijed gradnje novih plaža i objekata te gubljenja identiteta mediteranske destinacije netaknute i zaštićene prirode, kazat će Miočević Franić.

Jedna od novosti je, kako ističe, to da koncesijska odobrenja zamjenjuju dozvole, koje se daju temeljemprovedenog javnog prikupljanja ponuda na rok od 4 godine.

– Važećim Zakonom rok za koncesijska odobrenja bio je do 5 godina, ali se iz meni nepoznatih razloga upražnjavao rok od jedne godine. Ova promjena trebala bi ovlaštenicima dozvola pomoći da unaprijede kvalitetu ponude. Prema Prijedlogu dozvole izdaje stručno povjerenstvo za koncesije koje imenuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave. To bi značilo da će se ukinuti gradonačelnikovo vijeće za koncesijska odobrenja, pa nam tek slijedi za vidjeti budući sastav i stručnost u radu stručnog povjerenstva, tumači dalje.

Što vam je posebno zapelo za oko u svjetlu lokalnih prilika?
– Posebno zanimljiva odredba ovog Prijedloga tiče se nezakonitih nasipa. Naime, svi nasipi (nelegalne plaže) vidljivi na DOF-u 5/2011 (digitalnoj ortofoto karti) ili do tog dana evidentirani na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi,
smatraju se prirastom kopnenog dijela pomorskog dobra te postaju pomorsko dobro. Iz toga slijedi da je nezakonit nasip svaki nasip koji nije vidljiv na spomenutoj karti, a sagrađen je protivno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju te se neće moći evidentirati kao kopneni dio pomorskog dobra, već se u cijelosti smatra morem, kaže vijećnica.

Što bi to značilo u praksi?
– To bi značilo da će se morat ukloniti na teret osobe koja je izvršila nasipavanje, a ako se ta osoba ne može utvrditi, tada solidarno o trošku jedinice lokalne samouprave na čijem području se nasip nalazi, u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom. Štoviše, prema posebnim pretpostavkama za dobivanje koncesije na pomorskom dobru koje gospodarski subjekt mora ispunjavati nalazi se i odredba koja kaže da se iz postupka davanja koncesije isključuje ponuda gospodarskog subjekta koji je koristio pomorsko dobro bez valjane pravne osnove i/ili uzrokovao štetu na pomorskom dobru. Nemam podatak koliko je nezakonitih nasipa/plaža u Makarskoj, ali pretpostavljam da se dobar dio njih napravio bez dozvola pa će, ukoliko se Prijedlog zakona usvoji, biti zanimljivo pratiti njihovo odstranjivanje i vraćanje obale u prvobitno stanje, veli Miočević Franić.

Ulogu jedinica lokalne samouprave i njihov utjecaj drži pozitivnim, iako sa zadrškom.

– Prihodi od dozvola, kao i do sad od koncesijskih odobrenja, idu u korist jedinica lokalne samouprave i moje je, možda naivno, očekivanje da se treba kudikamo bolje upravljati pomorskim dobrom u smislu održavanja plaža, osiguravanja adekvatnog pristupa, gradnje šetnica i postavljanja tuševa i svlačionica na područjima koja nisu pod koncesijama. S
obzirom na važnost plaže kao resursa dosadašnji pristup gradskih uprava kako u organizaciji ponude na plažama tako i samog održavanja više je nego sramotan i ne korespondira sa slikom destinacije kakvu trebamo i želimo prezentirati svijetu, kazat će vijećnica.

Drži da je zakon opsežan u odnosu na važeći i pretpostavlja donošenje oko 17 pravilnika od strane nadležnog ministra u roku od godine dana od donošenja. Paralelno s ovim prijedlogom zakona idu, kako upozorava, i izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju.

– Na nama je da pozorno pratimo zakonsku regulativu i na lokalnoj razini pametno planiramo preostalo obalno područje. Generalnog sam stava da se sa Prijedlogom žurilo i da ga treba povući, doraditi i ponoviti e- savjetovanje kako bismo dobili kvalitetniji prijedlog koji onda neće morati ići u brojne izmjene i dopune poput važećeg. U prilog tomu ide i podatak da je na e-savjetovanju od prije mjesec dana pristiglo čak 914 primjedbi građana, udruga, strukovnih udruženja i jedinica lokalne samouprave.

Plaže su naš najvrjedniji resurs i bez obzira na dosadašnju devastaciju i odredbe važećeg Zakona ili ovog Prijedloga, Grad je dužan njima odgovorno upravljati te ih sustavno unaprjeđivati kako bi se mogli ponositi onim najvrjednijim što imamo, od toga ostvarivati gospodarsku korist, pritom osigurati sve potrebne radnje za zaštitu prirode, za kraj će Miočević Franić.

M.D./foto M.D.