Novi prijedlog prostornog plana u dijelu koji se tiče Glavice, na kojoj je i dalje dozvoljena gradnja višestambenih objekata, očito je otvorio Pandorinu kutiju. Pokazalo se, a to nam potvrđuje priča Ive Raosa, bivšeg ravnatelja Centra za socijalnu skrb, da mastodonti nisu predviđeni za cijelu zonu. Naime, Raos za naš portal kaže kako njegovih 1500 kvadrata na području Glavice nema ni približnu vrijednost kao kvadrati susjeda koji su dobili dozvole za velike višestambene zgrade s par desetaka stanova.

Raos dakle na svojoj zemlji može izgraditi samo zgradu od 6 stanova. Tvrdi kako ne bi niti znao da tako stoje stvari da nije razgovarao sa zainteresiranim investitorom koji mu je, kako veli, kazao kako ne može bogznašto realizirati na njegovoj parceli. Njegova je zemlja, premda u obuhvatu Urbanističkog plana uređenja Glavice, u prostornoj cjelini na kojoj investitori mogu graditi samo samostojeće i dvojne, ali ne i višestambene građevine.

Tvrdi uporno kako o svemu nije imao pojma.

Oglas

– Računao sam kako je moja zemlja na Glavici te kako ću imati iste uvjete za gradnju kao i susjedi koji prodaju kvadrat po 4500 eura, odnosno parkirališno mjesto za čak 32 tisuće eura. Međutim, ispostavilo se da sam prikraćen i ja i susjed Duje Pajić koji ima 3500 kvadrata, dakle, mi domaći ljudi sada moramo “ganjati” da se promijeni plan kako bismo imali iste mogućnosti. Osobno neću ja graditi jer nemam kapital, ali investitor koji je zainteresiran suočio me s činjenicom da u ovakvim okolnostima koji kvadrati ne vrijede puno. Htio je graditi 6 zgrada s 8 stanova, i rekli su mu da ne može. Da stvar bude gora, dali smo uvjete za prolaz ulice, a sad smo mi zakinuti, kazuje nam Raos.

Uvjerava kako nije imao pojma da je takvo što propisano u tekstualnim odredbama plana.

– Pripadam HDZ-u i sada sam primoran moliti ljude iz SDP-a da promijene tu spornu točku kako bismo i mi domicilni ljudi imali iste mogućnosti. Nadam se i vjerujem da ću uspjeti. Ako ne uspijem, angažirat ću odvjetnika iz Zagreba i zabraniti prilaz s magistrale, dodaje Raos.

Pogled na Makarsku s Glavice

Njegova je zemlja odmah ispod magistrale. Kaže da je iznenađen činjenicom da je ispred njegove parcele ogromna zgrada. – Nema veze s logikom, ispod nas je velika zgrada koju je u redu tu graditi, a mi iza možemo samo male. Nije mi jasno kako je rađen taj plan i kako su se dijelile prostorne cjeline, ali to veze s konfiguracijom terena nema, kazat će Raos.

Uvidom u Izmjene i dopune UPU-a Glavica usvojene 2018.godine zaključili smo da je upravo tada unesena podjela na prostorne cjeline. Glavica je podijeljena na 8 prostornih cjelina, i zaista, Raosu i njegovom investitoru dozvoljena je gradnja samostojećih i dvojnih građevina, ne i višestambenih.

Takva je sudbina šest prostornih cjelina osim cjelina 1 i 5, gdje je propisana mogućnost gradnje samostojećih višestambenih građevina.

Bivši gradonačelnik Jure Brkan u čijem je mandatu unesena ova podjela na prostorne cjeline tvrdi kako ni on ne zna za takvu podjelu. Na naš upit koja je podloga za činjenicu da su unijeli odredbu kojom se UPU dijeli na prostorne cjeline, odvratio je kako nije on donosio takve odluke.

– Izrađivač plana je radio što je mogao zajedno s vlasnicima zemljišta, oni su bili u kontaktu, a ja sam rekao da se usuglase pod uvjetom da sve bude po zakonu. Valjda postoji razlog zašto su napravili takvu podjelu, veli Brkan.

– Mene su zanimali gradski interesi, a prvo je bilo da se zadovolji prostorna komunikacija. Kao drugo, onda sam rekao i to ponavljam i danas: nemam ništa protiv stambene izgradnje na Glavici. Kad smo tamo mogli dobiti soliter bez parkinga i on nikome ne smeta, zašto se ne bi gradile višestambene zgrade, kazat će bivši gradonačelnik.

Uvjerava kako su informaciju o izmjenama mogli dobiti svi, u podne ili ponoć.

– Dolazili su nam svi vlasnici zemljišta, i Alači, i Medić, i Matić, i bili su u komunikaciji s Geoprojektom, a o svemu je informiran bio i Raos, kao i svi drugi. Do kojih detalja, u to ne mogu ulaziti niti znati, ali naravno da je znao, veli Brkan.

Dodaje kako se radi o planu iz 2012. koji je doživio nekoliko izmjena. Prvi je put donesen u mandatu Marka Ožića Bebeka, a za vrijeme Tonćija Bilića izmijenjeni prijedlog bio je stavljen na Gradsko vijeće, pa potom povučen.

Ivona Ćirak /foto M.D.