Koliko god bježali od toga, turizam kao glavna, ili preciznije, osnovna gospodarska grana, na kraju se pokaže i kao ishodište i kao zaključna točka; posredno ili neposredno, cijeli ovaj kraj živi od toga. I zato je turizam važan, te smo mu u ovom sučeljavanju posvetili dosta prostora. Već dva se desetljeća, naime, hrvemo s bezličnim masovnim turizmom koji se k tome već 20 godina ne uspijeva odlijepiti od pejorativne slike destinacije koja nudi samo sunce i more. Misle li naši kandidati za gradonačelnika da je ovakav turizam, uz manje preinake, sasvim zadovoljavajući, ili drže kako ga treba graditi u drugom smjeru, što podrazumijeva strateški zaokret? Ako misle da moramo raditi reprogramiranje, imaju li konkretne mjere i ideje? Jesu li zadovoljni suradnjom s gradskim TZ-om, hotelskim poduzećima, i svim ostalim turističkim subjektima?

Što Zoran Paunović (SDP) i Jure Brkan (HDZ) nude u svojim programima, pročitajte u nastavku.

Grad Makarska nema odjel za turizam, TZ se ne bavi destinacijskim menadžmentom nego više organiziranjem sadržaja u destinaciji. Kako operativno riješiti to pitanje?

Oglas

Zoran Paunović: Potrebna je proaktivna suradnja između Turističke zajednice i Grada Makarske i općenito jedan strukturiraniji pristup turizmu kojem se često pristupalo stihijski. Potrebno je okupljati i povezivati dionike javnog, privatnog i civilnog sektora s ciljem strateškog i operativnog upravljanja destinacijom. Pandemija je utjecala na sve sfere života i potrebno je u tome gledati priliku da napravimo zaokret i u turizmu. To možemo napraviti kroz izradu strateškog plana razvoja turizma i usuglašavanju vizije turizma za duži period. Jasno je da je pred nama veliki posao.

Jure Brkan: Turistička zajednica Grada Makarske bavi se destinacijskim menadžmentom, to je jedan od njezinih ciljeva i zadaća. U zadnje dvije godine zbog korone se radilo u teškim uvjetima, ostali su na minimalnim proračunskim sredstvima no rezultati su ipak bili dobri. Smatram da je 40% ostvarenih noćenja u odnosu na 2019. godinu izuzetno dobar rezultat.

Jeste li zadovoljni radom makarskog TZ-a i u kojem bi se smjeru po vama treba razvijati?

Zoran Paunović: Svugdje postoje vrijedni i pametni ljudi, ali svugdje se može i mora bolje. Sigurni smo da postoji prostor za poboljšanje rada i na tome ćemo inzistirati.

Veliki potencijal vidimo u većoj suradnji sa svim mjestima Makarske rivijere i Zabiokovlja kroz razvoj novih turističkih proizvoda kojima bi mogli zajednički nastupiti na tržištu. U tom smjeru i idu naši projekti poput „Makarska Local Food“, a zajedničkim naporima na rivijeri možemo napraviti iskorak i u sportskom turizmu.

Jure Brkan: Ciljevi i zadaće Turističke zajednice su najvećim dijelom određene Zakonom o turističkim zajednicama. Među njima je i kreiranje događaja i manifestacija koje će privući goste u destinaciji. Turistička zajednica radi dobro, ali naravno da uvijek može bolje. Ono na čemu treba dodatno poraditi, a na što smo već ukazivali na sjednicama Turističkog vijeća, je da se Turistička zajednica treba aktivnije uključiti u edukaciju i privatnih iznajmljivača i turista vezano za podizanje ekološke svijesti i poticanje hortikulturalnog uređenja svih javnih površina na području grada.

Imate li ideju (po mogućnosti da navedete 3 konkretne smjernice/stavke na temelju programa) kako provesti tranziciju iz neodređenog, da ne kažemo pasivnog turizma 20.stoljeća koji svoje postojanje duguje suncu i moru u turizam 21.stoljeća koji pretpostavlja brendiranje, priču i identitet?

Zoran Paunović: Grad smo koji živi od turizma, ali turizam koji devastira prirodu i okoliš i u kojem je jedini kriterij uspješnosti broj noćenja i dolazaka je stvar prošlosti. Vrijeme je za održivi i promišljeni turizam u kojem jednako uživamo mi domaći i turisti koje želimo privući. Uslijed pandemije promijenile su se potrošačke navike i način putovanja. Ključ razvoja je u kreiranju ponude i doživljaja s fokusom na autentično i održivo. Makarski turizam se danas nalazi na prekretnici i treba odmak od ustaljenih praksi tipičnih za masovni turizam. Potrebno je transformirati turističku gastronomsku ponudu, ponuditi autentična i lokalna iskustva, i u tom smislu vidim važnost projekata/etikete poput Makarska local food, kojim ćemo stvorit vezu „od vrta do stola”, a Grad će djelovati kao spona između hotelskih kuća, restorana, konoba i naših domaćih ribara, OPG-ova i obrtnika cijele Makarske rivijere i Zabiokovlja, jer mi smo u očima svijeta jedna destinacija. Cilj nam je Kalalargu i cijelu gradsku jezgru oživjeti i razvijati. Organizirat ćemo sadržaje s naglaskom na autentično, lokalno, održivo. Imamo sve predispozicije za to da Kalalarga postane obrtničko umjetnička zona.

Jure Brkan: U godini prije pandemije Makarsku je posjetilo 350 tisuća gostiju i ostvareno je 1.500.000,00 noćenja. Mi smo prepoznata destinacija, prvenstveno kao destinacija sigurnog smještaja obiteljskog turizma i veliki broj gostiju iz europskih zemalja upravo traži takvu destinaciju. To je brend koji postoji već 50 godina. Na nama je da to što imamo oplemenimo i podignemo na jedan viši nivo i ponudimo dodatni sadržaj. Kao što je danas Skywalk ili posjet interpretacijskom centru Veliki kaštel u Kotišini ili sutra žičara Makarska – Biokovo.

Na Gradu Makarskoj je da stvara preduvjete za razvoj selektivnih oblika turizma, ali i utječe na ispravljanje nesrazmjera između broja hotelskih i privatnih ležaja koji su u odnosu 3000:15000. Moramo povećati broj hotelskih kreveta i zato i potičemo da se privatne obiteljske kuće sa preko 40 kreveta pretvaraju u mini obiteljske hotele.

Jeste li razmišljali o mogućnostima post covid turizma i gdje ih vidite?

Zoran Paunović: Nalazimo se u novim okolnostima u kojima je sigurnost postala ključan kriterij za većinu naših odabira pa tako i odluka o putovanjima. Tako će ostati barem još neko vrijeme unatoč pronalasku cjepiva i smirivanju epidemiološke situacije. Stoga je potrebno raditi na trajnom pozicioniranju sigurnosti kao proizvoda koji Makarska, zajedno sa suncem, morem i svim ostalim prirodnim ljepotama može i treba nuditi domaćim i stranim turistima. Dakle naglasak je na sigurnosti destinacije i potrebno je osigurati da gosti imaju sve informacije na jednom mjestu – od lokacija, cijena i dostupnosti testiranja pa sve do sigurnosnih protokola koje iznajmljivači i svi turistički djelatnici provode u svrhu provođenja propisanih epidemioloških standarda. Osim visoke sezone, post covid turizam ima velike šanse i u pred i post sezoni kroz razvijanje selektivnih oblika turizma poput zdravstvenog, ali i kroz promoviranje Makarske kao poželjne destinacije za digitalne nomade s obiteljima. Puno je prilika koje možemo iskoristiti. Ova pandemija je veliki udarac, ali i prilika za razvoj.

Jure Brkan: Kao što sam već govorio, treba razdvojiti što je zadaća grada ili općine, što Turističke zajednice a što privatnog sektora koji trebaju uskoro surađivati. Nakon svakog stresa treba vremena za vraćanje u normalu. Siguran sam da su naši ugostitelji, hotelijeri, privatni iznajmljivači prilagodljivi, pametni i odgovorni a sve u cilju da gost bude zadovoljan.

Kako biste poradili na stvaranju sinergije s privatnim sektorom u svrhu postizanja što bolje turističke sezone i što kvalitetnijeg imidža destinacije?

Zoran Paunović: Grad ima ključnu ulogu u ostvarivanju što bolje turističke sezone i što kvalitetnijeg imidža destinacije. Bitna je proaktivnost i Grad ne smije biti pasivni promatrač, već aktivno predlagati rješenja i olakšavati poslovanje svim subjektima u turizmu. To podrazumijeva veliku fleksibilnost Grada pa i dodatne financijske olakšice poduzetnicima koji su najviše pogođeni ovom pandemijom.

Jure Brkan: Ključno je prepoznati dobre privatne inicijative i pustiti one koji znaju da rade svoj posao jer bez toga nema kvalitetne sinergije. Izuzetno cijenim privatnu inicijativu, privatnike koji su svoj kapital i znanje uložili u svoj proizvod. Sinergiju vidim u tome da im se Grad ili Općina što manje upliću u posao, ali budu na dispoziciji za bilo kakvu pomoć. Tu smo da ih servisiramo infrastuktruralno i marketinški ili nekako drugačije.

Imamo svježi primjer Zaostroga koji je odlučio uzeti priču o psu dalmatincu u svrhu brendiranja destinacije. Jasno nam je da se najbolje rješenje dobiva umjetničkim natječajem, no imate li na umu bar dva primjera koja bi mogla poslužiti za Makarsku?

Zoran Paunović: Tako velike odluke ipak treba prepustiti struci kroz umjetničke natječaje. U svakom slučaju to trebaju biti autohtoni i autentični simboli i priče jer su takvi doživljaji ono zbog čega turisti i dolaze u Makarsku.

Jure Brkan: Ono što mi prvo pada na pamet je pomorska bitka kod Makarske iz 18. rujna 887. u čiji se spomen na taj datum slavi Dan hrvatske ratne mornarice. Mogla bi poslužiti i priča o velikobrdskim ledarima.

Ivona Ćirak /foto O.F.