Jedno od obilježja ovih lokalnih izbora je svakako veliki broj listi za Gradsko vijeće koje su regrutirale 90 kandidata za Vijeće. Iako je uz NLO samo kandidacijska lista Stjepana Zelića uspjela ući u gradski “parlament”, činjenica je da je i Domovinskom pokretu i Nezavisnoj listi mladih nedostajalo vrlo malo. Naime, DP je od Zelićeve liste dijelilo svega – pet glasova.

Dok su jedni hvalili činjenicu da se toliko običnih ljudi uključilo u politiku, bilo je i kritičara koji su tvrdili kako će ona dovesti samo do disperzije glasova. Kako god gledali na to, valja primijetiti kako su sve te liste odnosno male stranke zajedno u utrci za Gradsko vijeće skupile gotovo 1400 glasova. Sve to bez NLO-a, koji je osvojio preko 800. Sve skupa, riječ je o 2200 glasova, za 400 glasova ili za 20 posto više od HDZ-ovog kandidata Jure Brkana koji je iza sebe imao mandat, stranačku vertikalu, saborsku fotelju i uostalom iskustvo.

Iako se na prvu doima kao osobitost ovih izbora na koje je izašlo čak devet listi u utrci za Gradsko vijeće, protekli izbori će nas ipak u jednom dijelu demantirati. Naime, i tada su sve te stranke i liste koje spadaju pod “ostale” (Hloverkin HSLS, Živi zid i lista Siniše Srzića) osvojile 30 posto, jednako kao sada svih – šest. Što će značiti da se u osnovi nije ništa značajno promijenilo glede te trećine neodlučnih, osim što su se sada više raspršili i time onemogućili ulazak većem broju vijećnika s takvih listi u gradsku “skupštinu”. Dio desnice koji bi inače glasao za HDZ otišao je Domovinskom pokretu, dok MOST kao stranka nije polučio iole značajniji uspjeh.

Oglas

Međutim, valja imati na umu pročišćeni SDP koji je na listi iz stare garniture imao samo dvije vijećnice (Gordanu Muhtić i Viki Puharić) i koji je takav zasigurno privukao dio onih koji nisu čvrsto opredijeljeni, što znači da za njih po svoj prilici nije glasala samo stranačka mašinerija i simpatizeri. Dakle, za pretpostaviti je da je trend rastućeg broja neodlučnih, ili možda bolje rečeno, mislećih, koji apriori ne zaokružuju ni “crveno” ni “plavo”, kao i na nacionalnom nivou, veći od tih nominalnih 30 posto.

Kakva je naklonost prema “ostalima”, zanimljivo je promatrati kroz analizu biračkih mjesta, dakle po kvartovima.  Primjerice, na biračkom mjestu broj 3 (Udruga Sunce) sve te nezavisne liste i manje stranke skupile su 280 glasova, dok je SDP dobio 410, a HDZ 172. Dakle, pripala im je trećina. Na biračkom mjestu 5, kod Vatrogasnog doma, slična je situacija. “Mali” su skupili preko 300 glasova, a u postocima opet oko 30 posto od ukupnog “kolača”.

Nešto su lošije prošli pored SDP-a i HDZ-a, primjerice, na biračkom mjestu broj 9 (srednja škola) gdje su osvojili tek nešto više od četvrtine ukupnog rezultata dviju velikih stranaka.

Zanimljivo, ponešto manje konzervativna kad se radi o polariziranom glasovanju se pokazala Zelenka (biračko mjesto broj 1) gdje su “ostali” skupili jednak broj glasova kao pobjednički SDP. Dakle Zelenka je pokazala prilično povjerenje nezavisnima i manjim strankama. I Zelenka 2 pokazala se otvorena prema manjima, pa iako je najveće povjerenje poklonila HDZ-u, ipak su “ostali” dobili skoro 40 posto!

U svakom slučaju, ispada po svemu da je festival demokracije najviše šanse imao na Zelenki, i to onoj Zelenki koja je naklona HDZ-u. Da se poigramo sa statistikom te postotak s ovog dijela Zelenke na kojemu je glasovalo 830 birača ugrubo preslikamo na ostatak Makarske, bar pet mandata u Gradskom vijeću pripalo bi nezavisnima i manjim strankama.

Ivona Ćirak /foto O.F.