S intervjuom s Ivanu Miočević Franić, kandidatkinjom za gradonačelnicu Nezavisne liste Osejava (NLO) otvaramo serijal razgovora s kandidatima za funkciju prve osobe grada Makarska. Svim kandidatima ponuđena su jednaka pitanja, a o tome kako Miočević Franić namjerava voditi grad, gdje vidi poteškoće, a gdje izazove i prednosti, pročitajte u nastavku.
Da kampanju trebate sažeti u tri rečenice, na što biste stavili naglasak?
U našoj kampanji naglasak smo stavili na prioritete koji su ključni za normalno funkcioniranje grada. Već dugi niz godina se upoznajemo sa s problemima lokalne zajednice te kroz naš izborni program nudimo realna rješenja. Držimo da je nedopustivo pričati o velebnim projektima dok nisu zadovoljeni osnovni uvjeti za kvalitetan život 365 dana u godini.
Gdje vidite najveće probleme u gradu, a gdje najveći potencijal?
U fokusu našeg dosadašnjeg rada bila je zaštita prirode i javnog, zajedničkog prostora – Osejave i Sv. Petra. Tu vidimo i prijetnju, problem i potencijal. Priroda je najveći gradski resurs, glavni razlog zašto su turisti ranije hrlili u Makarsku i zašto Makarani vole svoj grad. Nažalost, tim prostorom se do sada nije odgovorno upravljalo niti se vodilo računa.
U trenutnoj situaciji globalne pandemije i krize vidljivo je koliko je turizam krhka gospodarska grana. Imate li u vašoj kampanji viziju/program za razvoj nekih drugih privrednih grana?
Kroz naša osnovna programska načela zalažemo se za poticanje i razvoj tradicijskih zanimanja, ali i za stvaranje povoljnih uvjeta za privlačenje digitalnih nomada. U fokusu naših ciljeva za osnaživanje gospodarstva su kratkoročne mjere koje bi trebalo odmah početi provoditi, a odnose se na jednokratne novčane potpore ugroženim djelatnostima sa područja grada i sufinanciranje bruto iznosa plaće novozaposlenih osoba u subjektima sa cjelogodišnjem poslovanjem.
Dugoročnim mjerama želimo poticati cjelogodišnje zapošljavanje građana te se fokusirati na mlade za koje planiramo osigurati sredstva za stipendiranje deficitarnih srednjoškolskih programa.
Također, jedna od važnih stavki koju bih istaknula je poticanje novih tehnologija i energetike osnivanjem poduzetničkog inkubatora te smanjenim komunalnim davanjima za proizvodne subjekte.Ključna je redovna komunikacija između gradske uprave i poduzetnika i udruženja kako bi se brzo i ciljano odgovorilo na realne potrebe gospodarstvenika.
Kakva je vaša vizija turizma u Makarskoj i na koji biste ju način razvijali?
Naša vizija turizma je zeleno – modri grad u koji gosti rado svraćaju na kratko, a još radije dolaze na dugi odmor. Moj stručni pogled na turizam prilično je prizeman i počiva na ciljevima kao što su unaprjeđenje kvalitete, produljenje sezone i podizanje tržišne prepoznatljivosti destinacije. Želim živjeti u gradu koji je svjetski poznata turistička destinacija. Makarska ima brojne preduvjete za takvo repozicioniranje, a da bi se to postiglo, potrebno je uložiti napor i vrijeme za koje mislim da imam jaku stručnu podlogu. Dugogodišnje iskustvo rada u turističkom i ugostiteljskom sektoru, brojne stručne edukacije, kvalitetni kontakti, proučavanje teorije i prakse kao i osobno promišljanje moj su početni kapital za pokretanje procesa promjene i unaprjeđenja kvalitete turizma u gradu.
Žao mi je što se Makarska uništava prekomjernom izgradnjom. Čini mi se da su naši stari bili puno veći vizionari jer su čuvali vrijednu ostavštinu i čekali neke bolje prilike. Sada, kada je prilika prokockana treba planirati daljnji razvoj turizma u suradnji sa stručnim ljudima. Kroz naš program istaknuli smo važnost izrade Strategije održivog razvoja turizma Grada Makarske 2022. – 2032.koja bi trebala biti jasan iskaz onoga što svi turistički dionici priželjkuju od turizma. U tom smislu bit će potrebno utvrditi dinamiku primjene i provođenja ciljeva iz strategije kad se usvoji za kratkoročno i dugoročno razdoblje.
Naš je prijedlog i reorganizacija postojećih odjela grada i uvođenje novog integriranog upravnog odjela za financije, turizam i gospodarstvo. Promjena zastarjele turističke paradigme u kojoj je centar svega bio smještaj, u novu u kojoj bi centar bio osobiti doživljaj, kvalitetno i neponovljivo iskustvo posjetitelja cilj je koji korespondira sa vremenom u kojem živimo.
Na koji biste se način nosili s problemima u prostoru odnosno urbanizmu, gdje detektirate najveće probleme i kako biste ih rješavali?
Glavni problemi su preizgrađenost, prostorni planovi koji se kroje prema željama i pozdravima iz građevinskog lobija, manjkava infrastruktura. Sve rečeno prati nemila devastacija prirode.Stvarna zadaća svake politike trebala bi biti izrada valjanog programa za novi IDPPUG ili za kompletno novi PPUG kada zakonodavni okvir to dopusti.
Kroz naš program ponudili smo konkretne smjernice kojima želimo sanirati nastalu štetu i odgovorno planirati prostor. Ograničenje katnosti, smanjenje koeficijenta izgrađenosti, zoniranje, izrada nove prometne studije, planiranje zelenih zona i dječjih igrališta pri izradi UPUa neke su od glavnih smjernica iz našeg programa.
Posljednjih se godina održivi turizam sve više ističe kao (turistički) imperativ. Koji su uvjeti po vama za to?
Nulti uvjet za turizam jest stabilna, otporna i zadovoljna zajednica koja i bez turizma vodi dinamičan i raznobojan život. Za takvu zajednicu, prva zadaća onih koji provode javne politike jest uvažavanje sugrađana, pažljivo slušanje, razumijevanje, međusobno povjerenje i uvažavanje. Tek onda će i turistima biti lijepo kod nas i rado će posjećivati naš grad.
Javnost je dosta senzibilizirana u posljednje vrijeme po pitanju nasipanja plaža. Kako biste vi optimalno riješili problem deficita plažnih kvadrata?
Prva premisa je da zemlja iz građevinskog iskopa nije materijal za nasipavanje plaža.Za dalmatinske prilike, Makarska je bila poznata po plažama koje izgledaju egzotično, a mi smo se doveli u situaciju da se u jeku turističke sezone stidimo kako nam plaže izgledaju. To onda znači da je očuvanje i održavanje makarskih prirodnih plaža naš prioritet. Osim što plaža predstavlja javno dobro pa je u teoriji zaštićena s nekoliko zakona, u praksi ta tanana linija koja dijeli kopno od mora za nas predstavlja najosjetljiviju, najskuplju, najvrijedniju gradsku kategoriju.
U našem programu prilazimo održavanju plaža pažljivo i sa strahopoštovanjem. Najprije kroz izradu novog i suvremeno plana upravljanja plažama. Nekoliko je ključnih koraka: kvaliteta mora trebala bi se podići ulaganjem u kanalizacijski sustav, ćću izgrađenom dijelu naselja, u sklopu sanacije nezakonito izgrađenih predjela, linija uz plaže treba se gusto pošumljavati vrstama otpornima na jugo i posolicu, sve kako bi se osigurao debeli hlad, stanište za morske ptice i druge životinje i najbitnije: kako bi se osigurala stabilnost terena,na plaže se treba uvesti komunalni red koji podrazumijeva dostatnu infrastrukturu za odlaganje otpada i sanitarije,sve što je potrebno graditi, treba graditi tradicionalnim metodama jer su ih generacije prokušale, odnosno jer su se pokazale dugotrajne; more je moćno pa od nasipavanja i izgradnje pera i drugih ukruta nema kruha, treba prepustiti prirodi da nas iznenadi s oblicima i bojama.
Naročito će biti zanimljiva Peškera koja će u skoroj budućnosti postati glavni izazov za podizanje kvalitete sveukupne turističke ponude grada.
Kad govorimo o prirodnim resursima i održivom razvoju, gdje i kako vidite Biokovo, s aspekta turističke valorizacije, ali i zaštite prirode, budući se Makarska i u županijskom master planu navodi kao spoj mora i planine?
Biokovo i njegova senzualna priroda je oduvijek privlačila brojne planinare i ljubitelje prirode. Skywalk je od prošle godine postao glavna turistička atrakcija u ovom dijelu Dalmacije, ali neprirodna. Čim je Skywalk otvoren, uočene su brojne organizacijske manjkavosti. Neuvođenjem shuttle buseva koji bi znatno rasteretili neadekvatnu cestu stvarale su se kilometarske kolone pa je u svijet na žalost odaslana i negativna slika. U razgovoru s predstavnicima ostalih općina Podbiokovlja i Zabiokovlja, javnom ustanovom PP Biokovo, Turističkom zajednicom grada i ostalim dionicima potrebno je pronaći rješenje za adekvatan transport kako bi se unaprijedila turistička ponuda i istodobno zaštitila priroda. Potrebno je pronaći rješenje za adekvatnu valorizaciju parka prirode u cilju unaprjeđenja turističke ponude, ali i zaštite prirode.
Kvaliteta života u gradu van turističke sezone se rijetko pored “opipljivih” problema navodi kao važna stavka. Imate li ideju kako ju poboljšati?
U svojemu gradu zaslužujemo dostojanstveno i kvalitetno živjeti 365 dana u godini. Izgubili smo brojne kulturne i zabavne manifestacije zbog kronične nebrige i izostanka potpore Grada. O organizacijskim vještinama pojedinaca koji su plaćeni voditi računa ne treba trošiti riječi.
Za kulturne i društvene sadržaje izvan sezone imamo stotine ideja, a neki od nas ih uspješno realiziraju već godinama. One se prvenstveno odnose na “domaću produkciju“ angažiranjem ovdašnjih udruga, umjetnika i entuzijasta iz područja kulture, ugostiteljstva i sporta koji bi Gradu kao javnom servisu trebali biti prvi i pravi partneri u osmišljavanju i realizaciji kulturno-sportsko-zabavnih događanja izvan sezone.
Gdje ima volje ima i načina. Zajedno sa svojom posadom u sada već kultnom Rockatanskom godinama se odupiremo makarskoj zimskoj učmalosti koncertima, izložbama, promocijama knjiga i kvizovima. Rockatansky je ponosni domaćin MA Travel Festa – festivala putovanja.Grad bi trebao preuzeti veću odgovornost i kvalitetnije raditi u smislu podržavanja kulturnih i društvenih aktivnosti.
Imate li podatak koliko se mladih ljudi nakon završenog fakulteta vraća u Makarsku? Jasno je da je problem složen, no imate li ideju kako s lokalne razine poboljšati tu brojku?
Znamo da se veliki broj mladih po završetku školovanja odlučuje za život u mjestu studiranja zbog većih mogućnosti za stalnim zaposlenjem i boljih uvjeta za život.Nezavisna lista Osejava (NLO) zagovara mjere stipendiranja mladih za deficitarna zanimanja, mjere usmjerene na sufinanciranje novog zapošljavanja i usavršavanja u svrhu zadržavanja radnog mjesta.
Dodatno, ukoliko dođemo u poziciju, poticat ćemo razvoj novih tehnologija i energetike osnivanjem poduzetničkog inkubatora i smanjenim komunalnim davanjima inovativnim tvrtkama čime bi se osigurala diverzifikacija tržišta. Jednokratnim iznosima želimo poticati otvaranje novih obrta i tvrtki na području grada. Dugoročnim planiranjem moramo staviti naglasak na osnaživanje i poticaj gospodarstva kako bi mladi imali konkretnije mogućnosti za zaposlenje. Osim posla, mladi trebaju priuštivo stanovanje.
Koji su kapitalni projekti po vama prioritet, u kojem periodu/etapama biste ih rješavali i od kojih sredstava?
Prioritet su građani i njihovo blagostanje: zdravstvena skrb, jaslice i dječji vrtići, školske športske dvorane, izgradnju nove i unaprjeđenje postojeće komunalne infrastrukture, briga o mladima kroz poboljšanje uvjeta za učinkovitije odvijanje rada u školama.
Kapitalni projekt koji je materijalne naravi je sustavno poboljšavanje infrastrukture, tj. makarskog krovotoka koji pati od tromboze. Potrebno je odgovorno i stručno pristupiti rješavanju prometnog kaosa i kroničnog nedostatka parkirališnih mjesta usporedno s poboljšanjem javnog prijevoza na kopnu, ali i na moru – jer je more već završena infrastruktura.
Za nas je kapitalna aktivnost i kvalitetnije, odgovornije i transparentnije upravljanje javnim novcem kroz implementaciju sustava koji bi omogućio građanima Makarske uvid u svaki račun kako bi znali gdje ide i na što se troši javni novac.
Kako biste poboljšali kvalitetu u zdravstvenom sustavu i s kakvim modelom? (odcjepljenje, sufinanciranje nadstandarda…)
Postojeći sustav primarne zdravstvene zaštite u makarskom Domu zdravlja ne zadovoljava propisane uvjete. Potrebe za zdravstvenim uslugama stanovnike Makarske, njenog primorja i Zabiokovlja puno su veće od razine koju danas imamo. Problemi eksponencijalno rastu primicanjem turističke sezone i tako već godinama. Nisam dovoljno upućena ni stručna da bi iz rukava izvukla optimalan model zdravstvene zaštite u smislu upravljanja u slučaju „odcjepljenja“. Zalažemo se za izdvajanje doma zdravlja od Županije, ali samo uz dogovor i sufinanciranje s ostalim općinama koje gravitiraju Makarskoj. Unaprijed moramo uz pomoć Ministarstva zdravstva osmisliti održiv model zdravstvene ustanove kojim bi se unaprijedila postojeća razina usluga uz nadogradnju određenih specijalističkih usluga. Treba težiti prema poboljšanju standarda zdravstvene usluge u skladu sa potrebama stanovnika i turista te odgovorno, stručno i racionalno upravljati kako bismo dosegli i održali nivo željene usluge.
Pitanje organizacije Grada i gradskih odjela – da li biste nešto mijenjali po pitanju ustroja odnosno opće sistematizacije rada, i ako da, što?
Organizacija rada ureda gradonačelnika, upravnih odjela, pogona za komunalne djelatnosti i ostalih službi prva su stvar s kojom bih se pozabavila kao gradonačelnica. Ovaj segment upravljanja predstavlja veliki profesionalni izazov. Gradske zaposlenike javnost često kritizira za nerad i lijenost. Sigurna sam kako većina ljudi zapravo želi služiti građanima, ali se izgubila u lošoj atmosferi. Organizirati učinkovitu gradsku strukturu s precizno definiranim odgovornostima i ulogama znači prije svega razgovor sa zaposlenicima, međusobno razumijevanje i posljedični konsenzus. Radna mjesta službenika inače se klasificiraju prema standardnim mjerilima utvrđenima Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi koji definira potrebno stručno znanje kao i stupanj odgovornosti i utjecaj na donošenje odluka djelatnika. U opisu posla gradonačelnika kao izvršnog tijela lokalne samouprave je usmjeravanje djelovanja upravnih tijela u obavljanju poslova iz njihovoga djelokruga te nadziranje njihovog rada.
Ako ne možemo uvesti red i harmoniju u vlastitu kuću, kao što je do sada bio slučaj, onda za nas nema nade. Svakako da ću preispitati dosadašnji rad pročelnika i saslušati radnike. Nakon stručne procjene, ukoliko se ustanovi da se dužnost zanemaruje ili se nesavjesno obavlja, što konačno šteti interesima službe, razriješit ću pročelnike sukladno zakonskim ovlastima.
Što za vas znači kultura kao stavka i što po tom pitanju mislite učiniti?
Odrasla sam na pop kulturi koja je komercijalnija verzija klasike. S godinama sam postala svjesna da me kultura obogaćuje, pruža dublji i širi pogled na život. Bez obzira na slabašne uvjete za rad umjetnika, Makarska ima zavidnu glazbenu scenu, ima jazz orkestar koji okuplja strastvene i vrhunske muzičare. Ima čuveni festival stripa. Ima sve više mladih umjetnika i arhitekata koji se okupljaju na volonterskoj bazi. Već bi velik korak bio uvažiti njihovu vrijednost za našu zajednicu, a kamoli im dati potporu u vidu prostora, primjerenog budžeta i prostora u makarskom ljetu. Svaki grad na Mediteranu ima Bogom danu mogućnost da njegova kultura izlazi na ulice i pjace, tj. u javni prostor. Naša kulturna politika bit će usmjerena, kao i ranije, dok smo bili aktivisti, na zaštitu i proširenje tog javnog, zajedničkog prostora. Nadalje, pohvalila bih obnovu Gradske knjižnice i prostorija Gradske glazbe. Unaprjeđenje kulturnih ustanova također spada u prioritete i izravno utječe na podizanje kvalitete života. Problem nedostatka adekvatnog prostora za održavanje kulturnih i ostalih društvenih događanja primjerenog potrebama kronični je problem. Suradničkih javnih prostora za djelovanje kulturnih udruga uopće nema pa će se i taj problem morati početi sustavno rješavati.
Mogućnost poboljšanja vidim i u boljoj organizaciji odsjeka za kulturu pri Odjelu za društvene djelatnosti, u kojem je trenutno zaposlena samo jedna osoba. Za turistički grad to je nedopustivo! Moramo razvijati učinkovitiju suradnju s uredom Turističke zajednice radi kvalitetnije organizacije manifestacija i priredbi. Ne smijemo dopustiti rasipanje javnog novca na megalomanske projekte ne vodeći pritom brigu o lokalnim umjetnicima i njihovim potencijalima. Svakako bih voljela uključiti sve kulturne djelatnike i udruge iz kulture u proces suradničkog rješavanja problema iz domene kulture i dati im potrebnu institucionalnu potporu.
Kakva je socijalna karta Makarske, odnosno na čemu je težište u vašem socijalnom programu?
Socijalna karta Makarske se nažalost svodi na velik broj odsutnih: onih koji u Makarsku dolaze u svoje ljetne rezidencije i mladih koji bi se vjerojatno radije vratili kući, ali nemaju priliku da se osamostale. Prisutni su oni u nježnim godinama koji zahtijevaju našu brigu i pažnju, bolji javni prijevoz, povoljnije korištenje lječilišnih resursa koje Makarska ima i od šačice radnog stanovništva koje je rastegnuto od vrtića do posla i muku muči s primanjima. Svaka grupa je podjednako važna pa bi se javne politike trebale individualizirati po skupinama kako bi se osigurale ujednačene mogućnosti i prilike za svih. To je Makarska kakva je bila u mojoj mladosti i kakvu bi željela za mladost sve makarske djece.
M. D. /foto Nezavisna lista Osejava/ O. F.
