Mario Marević, prvostupnik ekonomije smjera trgovine i turizma, nezavisni je kandidat za gradonačelnika Makarske, a najznačajnije radno iskustvo odnosi se na poslove agenta nekretninama i osnivača aplikacije Get Work za koju je dobio nagradu za inovativnost.

U razgovoru dosta govori o razvoju gospodarstva, a na koji način to vidi, pročitajte u nastavku.

Da kampanju trebate sažeti u tri rečenice, na što biste stavili naglasak?
Ne u tri rečenice, nego u tri riči: gospodarstvo, infrastruktura i socijala! Ove tri točke su osnova moga programa. Moramo snažno pokrenuti raznolikost makarskog gospodarstva i za to nam je potrebno izdvojiti 5% makarskog proračuna gdje bi se na godišnjoj razini direktnim poticajima pokrenulo 50 do 100 projekata. Grad mora poticati poduzetne, a onaj tko je poduzetan taj je i mlad. Treba vjerovati u mlade ljude. Infrastruktura, materijalna i nematerijalna je u raspadu. Sportski klubovi, društva, Gradska glazba i drugi su u debelom zastoju kao nematerijalna infrastruktura i rekreacijski objekti kao što su Osejava i Sv. Petar pa i makarske plaže, kao materijalna infrastruktura ni po čemu ne prate standard smještajnih jedinica koje naši vrijedni ljudi pripremaju za turizam. O infrastrukturi moramo brinuti na puno višoj razini. Turističke sredine prati i skupoća zbog čega socijalni program mora biti primjeren socijalnom izravnavanju na razini države. To može i mora napraviti Grad.
Gdje vidite najveće probleme u gradu, a gdje najveći potencijal?
Najveći problem u gradu je što Makarani ne upravljaju svojim gradom. Gradsko vijeće kao glavna institucija zajedništva je u potpunosti potisnuta kao mjerodavna iako je Zakonom predviđeno kao glavno upravno tijelo Grada. Zamislite da na rad Gradskog Vijeća ne otpada niti 1 posto gradskog proračuna. Ta činjenica vam sve govori! Kada Gradsko vijeće postane vijeće građana, onda će sve sjesti na svoje mjesto. Što se tiče samog potencijala Makarske, ona je potencijal sama po sebi. Međutim uvijek i svugdje su ljudi potencijal. Makarska na sebe u Makarskoj i svijetu, od Makarana do njenih gostiju, veže jako puno ljudi koji mogu Makarskoj dati novu vrijednost. Ljude treba prepoznati i pružiti im priliku da Makarska bude svjetska destinacija. Ako budemo tražili izvrsnost onda ćemo je i naći.

U trenutnoj situaciji globalne pandemije i krize vidljivo je koliko je turizam krhka gospodarska grana. Imate li u vašoj kampanji viziju/program za razvoj nekih drugih privrednih grana?
Upravo na ovome i temeljim gospodarski dio svoga programa. Makarska mora poticati raznoliko gospodarstvo. S 5% proračunskih sredstava moglo bi se poticati na godišnjoj razini 50 do 100 projekata koji ne bi bili turizam, ali bi poticali gospodarstvo pa i samu turističku djelatnost. Kao što znamo, gospodarstvo se dijeli na primarni, sekundarni i tercijarni sektor pa se tako u Makarskoj treba razvijati ruralni prostor, prerađivačka djelatnost i manufaktura, a onda ćemo ići do terapeutskih sadržaja pa čak do IT sektora. Dakle, nema granica samo treba dobre volje i htijenja.
Kakva je vaša vizija turizma u Makarskoj i na koji biste ju način razvijali?
Makarska se mora othrvati korporativnom turizmu! Jasno je da je dobro surađivati s velikim hotelskim kućama, ali u svemu treba imati mjere. Nije dobro krenuti u razvoj s velikim brojkama, kada znamo da su nam infrastrukturni kapaciteti ograničeni. Korporativni turizam je u suprotnosti s interesima maloga čovjeka i tu se mora pronaći optimalna suradnja na zadovoljstvo sviju.

Na koji biste se način nosili s problemima u prostoru odnosno urbanizmu, gdje detektirate najveće probleme i kako biste ih rješavali?
Kao što sam rekao i u svojim ranijim nastupima, urbanizam ima svoje zakonitosti i on je odraz onih koji su nosioci vlasti, odnosno onih koji su suvereni u prostoru. Tako je i sadašnje stanje makarskog urbanizma zapravo slika vlasti. Mislim da se sada svi slažu da je to anarhija. To se mora promijeniti i prijeći u jednu mediteransku harmoniju po mjeri čovjeka i za čovjeka. Mislim da za to još uvijek nije kasno. Ako prihvatite činjenicu da je urbanizam i filozofija, onda će te i prihvatiti moj odgovor.
Posljednjih se godina održivi turizam sve više ističe kao (turistički) imperativ. Koji su uvjeti po vama za to? 
Održivi turizam je ono o čemu i govorim cijelo vrijeme. Raznoliko gospodarstvo s valorizacijom prirodnih dobara je održivi turizam. Cijelo se vrijeme “trubi” o žičari, a zanemaruje se pašnjački potencijal Biokova na kojem je nekad obitavalo do dvadeset tisuća grla stoke. Koliki je to potencijal u prehrambenoj industriju, koliko konoba na Biokovu, koliko obnovljenih pješačkih staza koje nitko ne održava, koliko meda i mlijeka i krumpira. Uravnoteženo gospodarstvo je zapravo održivi turizam i to su osnove dodiplomskog studija ekonomije. Nikakva mudrost, samo se toga treba pridržavati.

Javnost je dosta senzibilizirana u posljednje vrijeme po pitanju nasipanja plaža. Kako biste vi optimalno riješili problem deficita plažnih kvadrata?
Samo se treba pridržavati struke ! Makarsko primorje ima velike potencijale prirodnog materijala tzv. žalike koju u zimskim mjesecima treba pripremiti odnosno osloboditi je od tla i gline i svake godine pomalo nadohranjivati koliko trpi priroda. Ovo što se sada radi, to je bez ikakve kontrole. Zašto je to bez kontrole treba pitati one koji pod izlikom nadohrane namjeravaju ograditi plaže za svoje privatne investicije. Plaže su komunalno dobro sviju i na njih pravo polažu samo i isključivo Makarani. Točka, dva put podcrtana!
Kad govorimo o prirodnim resursima i održivom razvoju, gdje i kako vidite Biokovo, s aspekta turističke valorizacije, ali i zaštite prirode, budući se Makarska i u županijskom master planu navodi kao spoj mora i planine?
Kao što sam već rekao, Biokovo mora revitalizirati svoje antropološke vrijednosti primarnog i sekundarnog, a zatim će doći i turizam. Stočarstvo, pomalo i ratarstvo te znanstveno privlačna bioraznolikost čini Biokovo neizbježnom turističkom destinacijom. Kada promislim koliko se novca zavrtjelo oko ovoga Skywalka, pamet mi stane. Da se to uložilo u primarno i sekundarno, otvorili bi preko sto radnih mjesta. Ovako smo izloženi tranzitnom turizmu koji je upitne vrijednosti i koristi po nas same.

Kvaliteta života u gradu van turističke sezone se rijetko pored “opipljivih” problema navodi kao važna stavka. Imate li ideju kako ju poboljšati?
Grad mora živjeti cijelu godinu! Onaj tko misli imati ljetni turistički sadržaj, taj će važiti za cijelu godinu. Od najma do dozvola za rad, sve moramo uokviriti kroz dugogodišnje periode. Kakve to veze ima s interesima Makarske kad neki tipovi dođu u Grad na četrdeset dana, pokupe skorup i odu ća. To je van svake pameti. Naš pristup mora biti da sezona traje svih 365 dana i onda će tako i biti.
Imate li podatak koliko se mladih ljudi nakon završenog fakulteta vraća u Makarsku? Jasno je da je problem složen, no imate li ideju kako s lokalne razine poboljšati tu brojku? 
Ma tko se vraća, nitko! I to je najveća katastrofa ovoga grada. Pokidana socijalna struktura, izgubljene veze i djetinjstva. Znam da ljudi idu gdje im je bolje, ali velikim dijelom smo krivi sami. Zbog toga danas u Makarskoj imamo jako malo obitelji koji žive u tri generacije. Đžabe svi novci kad nisi sa svojima. Ja mislim da se to može mijenjati kroz gospodarstvo, ali i kroz društveno socijalne aktivnosti. Makarska može biti i u Zagrebu, Rimu, Parizu. Kao što rekoh, ljudi su sve!
Koji su kapitalni projekti po vama prioritet, u kojem periodu/etapama biste ih rješavali i od kojih sredstava?
Garaže, kako bi se Grad prometno odčepio. 400 garažnih mjesta rješava problem prometa, donosi široke pješačke zone, donosi biciklističke staze i time se mijenja oblik odredišta. Garaže bih rješavao odmah i sad!

Kako biste poboljšali kvalitetu u zdravstvenom sustavu i s kakvim modelom? (odcjepljenje, sufinanciranje nadstandarda…)
Bolnica je jedino rješenje za Makarsku i Makarsko primorje. Dom Zdravlja o kome se priča je zapravo komunalni objekt koji ne zadovoljava standarde cjelogodišnjeg turizma. Neki će reći da su to bajke. Međutim, ja držim da je to realnost koja nam treba i koju Makarsko primorje i hotelske kuće koje na njemu egzistiraju mogu i ostvariti. Čemu se bojati izazova!?
Pitanje organizacije Grada i gradskih odjela – da li biste nešto mijenjali po pitanju ustroja odnosno opće sistematizacije rada, i ako da, što? 
Ljudi nikad nije previše ukoliko smo spremni za rad. Kako stoji koji odjel, to je sada manje bitno. Važno je samo jesmo li spremni na rad i uspjeh. Netko je rekao “pravom generalu vojske nikada nije previše…”
Što za vas znači kultura kao stavka i što po tom pitanju mislite učiniti? 
Kultura je zapravo sve! Od ugostiteljstva, sporta, umjetnosti do duhovnosti. Sve je to kultura koja čovjeka čini čovjekom. Ja sam ljubitelj izvrsnosti i u svim segmentima kulture ću tražiti izvrsnost, bilo to u sportu, glazbi, kazalištu, kuharstvu, čistoći, medicini i dr. Jednostavno sam takav.
Kakva je socijalna karta Makarske, odnosno na čemu je težište u vašem socijalnom programu? 
Makarska je skup grad. To posebno pogađa umirovljenike i mlade obitelji. Zbog toga za socijalni program Grad mora izdvajati 5% svoga proračuna i utemeljiti mjesečnu mirovinsku dopunu socijalno ugroženim umirovljenicima i makarski dječji doplatak za višečlane obitelji s tri i više djece. Sve dalje od toga je samo licemjerje i odsustvo empatije prema najpotebitijima.