Prije tri su dana objavljene kandidacijske liste za izbor članova Gradskog vijeća, kojih je ukupno devet, dok se za funkciju vijećnika natječe 135 kandidata. Kalkulirati oko broja mandata nećemo, ali bilo bi zanimljivo analizirati udio žena na ovim listama, što smo učinili iz dva kuta. Prvi pokazatelj je ukupni broj žena na listi, a drugi udio žena na čelu liste.

Kad se sve zbroji i oduzme, vodi NLO (Nezavisna lista Osejava) čija je nositeljica žena, Ivana Miočević Franić. Na njihovoj listi dominiraju žene i brojčano; ima ih čak devet na 15 vijećničkih mjesta. To čini čak 60 posto, što je rijedak udio. Zanimljivo je da prevladavaju i ako promatramo prva tri mjesta (mandata), gdje je uz nositeljicu i Petra Mravičić. Velik je broj žena i kada se gleda prvih pet mjesta, gdje su tri dame.

Na listi SDP-a sedam je žena, a i ključne su pozicije namijenjene ženama. Na prvih pet mjesta tri su dame: Antonia Radić Brkan, Gordana Muhtić i Marina Puharić. Radić Brkan i Muhtić su pozicionirane na prva tri mjesta.

MOST-ova lista također ima velik broj žena; ukupno ih je na listi sedam, a žene su na prvih pet, odnosno prva tri mjesta. Slobodanka Selak i Miroslava Zenčić su među prva tri kandidata za Vijeće.

Domovinski pokret ima također sedam žena na listi, a žena (Anita Pervan) je i nositeljica liste. Tri su dame među prvih pet, a uz prvo mjesto namijenjeno dami ostala dva su ipak zapala pripadnike muškog spola.

Nezavisna lista mladih ima pet žena na svojoj listi, baš kao i Kandidacijska lista Maria Marevića, što čini 30 posto. Ipak, jedno od ključnih mjesta dodijeljeno je Antoaneti Beroš, koja je na redu odmah iza Marevića.

NLM nema nijednu ženu na prva tri mjesta, a kad gledamo prvih pet, imaju jednu damu. HDZ je ostavio šest mjesta za žene, a nijedna potencijalna vijećnica nije se našla na prva tri, odnosno prva tri mjesta. Vladajuća stranka prvo vijećničko mjesto ženi odredila je na sredini, na sedmoj poziciji,  a zapalo je Danijelu Primorac.

Kandidacijska lista Stjepana Zelića koja prati HDZ u stopu također ima šest mjesta, no ostavila je jedno mjesto za kolegicu na listi među prve tri pozicije. Riječ je o Željki Boban.

Također, i HSU ima šest žena na listi, a na prvih pet mjesta imaju samo jednu damu.

Kada se uzme ukupni udio žena na svih devet listi, dolazimo do podatka da žene čine čak 43 posto kandidacijskih listi. Kada bi se to grubo prenijelo u mandate, imali bismo u konačnici čak šest vijećnica. Međutim, ova matematika u politici ne “igra” budući HDZ, primjerice, nema nijednu ženu na prvih šest mjesta.

U svakom slučaju je ohrabrujuća činjenica da angažman žena u politici raste, a još više da dolaze u sve većem broju na ključna mjesta na kandidacijskim listama, ne samo za Vijeće nego i za izbor gradonačelnika i zamjenika, odnosno načelnika.

Stoga se posebno nećemo osvrtati na kuriozitet koji nam je upao u oko; od devet listi, čak pet je rezerviralo zadnja mjesta za žene.

Da živimo u društvu u kojem je irelevantno govoriti o udjelu žena u politici jer se to podrazumijeva, onda bismo komentirali kako se jednako tako podrazumijeva da je u osnovi nebitno radi li se o ženi ili muškarcu. Važno je kako obavljaju svoj posao i tu završava sva priča oko dužnosničkih i uopće javnih funkcija. No kako smo i dalje daleko od uhodane kvote od 40 posto i kako su žene nažalost i dalje podzastupljene, tako je vrijedno iznova pisati o postotcima, premda, jasno je, kvalitetan rad ne garantira nijedan spol, nego – sposobnost, predanost poslu i integritet.

Ivona Ćirak / foto