Zoran Paunović, SDP-ov kandidat za makarskog gradonačelnika, u opširnom razgovoru govori o svojoj viziji grada čiji turizam vidi i na strani problema, no i velikog neostvarenog potencijala pri čemu posebni fokus stavlja na Biokovo. Turizam je važna stavka Paunovićeve kampanje između ostalog i zato jer je SDP-ov kandidat doktor znanosti iz poslovne ekonomije – turizma, no Paunović opsežno govori i o drugim segmentima života u gradu pod Biokovom.

Da kampanju trebate sažeti u tri rečenice, na što biste stavili naglasak?
Sažetak i naglasak naše kampanje u tri rečenice bio bi sljedeći. Pod jedan, nakon našeg mandata očekujem da Makarska po svim ključnim parametrima mjerenja kvalitete života, bude među 10 najboljih gradova u Hrvatskoj. Pod dva, naš politički program prožimaju četiri osnovna postulata, a to su Zelena, Održiva, Digitalna i Transparentna Makarska.I na kraju, Moja slika grada je Makarska kojom se ponosim.

Gdje vidite najveće probleme u gradu, a gdje najveći potencijal?Problema je puno. Izdvojiti ću samo tri koja smatram ključnim: betonizacija, zdravstvo i turizam. Vidim veliki potencijal također, a izdvojiti ću isto samo tri: naši ljudi (pogotovo mladi), prirodne ljepote (naglasak na Biokovo), te veliki potencijal turizma. Primijetite da sam turizam naveo kao jedan od najvećih problema, ali ujedno i kao jedan od najvećih potencijala.

U trenutnoj situaciji globalne pandemije i krize vidljivo je koliko je turizam krhka gospodarska grana. Imate li u vašoj kampanji viziju/program za razvoj nekih drugih privrednih grana?
U pravu ste, turizam je osjetljiv, ali se i brže oporavlja nakon krize u odnosu na ostale gospodarske grane. Putovanja su postala primarna ljudska potreba, a mobilnost je sve više neodvojivi dio modernog stila života koji određuje svakodnevne obrasce ponašanja. Putovanja neće prestati i turizam će se vrlo brzo ponovo naći u fokusu. Na COVID-19 pandemiju gledam kao na veliku šansu da Makarska napravi zaokret prema kvalitetnom i prije svega održivom turizmu. Turizam je uvijek bio okosnica makarskog gospodarstva, te motor razvoja cijelog primorja, a posredno i zagore. Turizam i dalje u našem programu ima centralnu ulogu, s tim da ćemo poticati razvoj i ostalih grana gospodarstva.

Tu mislim na poljoprivredu, ribarstvo, maslinarstvo, vinogradarstvo, zatim razvoja lokalnih tradicionalnih vrijednosti kroz obrte i zanate. Fokusom na ove usko povezane grane gospodarstva stvaraju se nove vrijednosti, otvaraju nova radna mjesta, potiče poduzetništvo, involvira lokalno stanovništvo, postajemo ugodan grad za život, te u isto vrijeme konkurentni za dolazak drugih, novih mladih ljudi koji u našem gradu žele zajedno s nama stvarati i raditi. Važan dio programa je potaknuti lokalnu proizvodnju te kreiranje etikete MAKARSKA LOCAL FOOD (od vrta do stola). Grad mora biti  spona između hotelskih kuća, restorana, konoba i naših domaćih ribara, proizvođača prehrambenih proizvoda, OPG-ova i obrtnika. Napraviti ćemo sve da pomognemo i jednima i drugima u realizaciji ovog projekta, na način da olakšamo legislativu i operativne korake.

Kakva je vaša vizija turizma u Makarskoj i na koji biste ju način razvijali?
Pandemija je promijenila potrošačke navike, način putovanja, a digitalizacija je postala nužna svakodnevnica. Ovakva situacija ukazuje na važnost brze prilagodbe, dok je sigurnost apsolutni imperativ. Makarski turizam pozicionirati ćemo za jednu stepenicu više tj. iz masovne u tzv. midscale destinaciju. Za takav pomak potrebno je osigurati određene preduvjete. Prvo idemo u smjeru integracije i digitalizacije privatnog smještaja kroz koncept difuznog hotela, koji je prilagođen potrebama novog turista. Zatim ćemo stvoriti preduvjete za produljenje sezone, kroz jednostavniju birokraciju, povoljniji model najma štekata i poslovnih prostora na duži period (kroz cijelu godinu), te na taj način pomoći obrtnicima i poduzetnicima u ostvarivanju više radnih mjeseci. Rezultat će biti prosperitet ljudi i cijele lokalne zajednice. Ideja je također stvaranje poduzetničkog inkubatora i pozicioniranje Kalalarge u umjetničko-obrtničku zonu. Slobodne gradske prostore dati ćemo u povlašteni najam kao poticaj mladima za razvoj njihovih kreativnih projekata, usmjerenih na autentičnu ponudu koja stvara dodatnu vrijednost. Kalalarga postaje Art& Craft zona.
Budućnost je u produljenju sezone kroz nove oblike turizma, poput sportskog, gastronomskog, rehabilitacijskog i dentalnog turizma (zdravstvenog). Makarsku pozicioniramo i kao poželjnu destinaciju za cjelogodišnji rad i boravak digitalnih nomada, jer na taj način stvaramo nove vrijednosti i gradimo nova radna mjesta. Evo, to je naša vizija razvoja turizma Makarske kojom se ponosimo, turizma koji će biti konkurentan i pratiti svjetske trendove.

Na koji biste se način nosili s problemima u prostoru odnosno urbanizmu, gdje detektirate najveće probleme i kako biste ih rješavali?
Moramo donijeti novi urbanistički plan koji će uvesti reda u gradski prostor, destimulirati izgradnju velikih stambenih jedinica, te stimulirati obnavljanje i stvaranje novih zelenih površina. Sadašnji plan nije dobar. Dopustio je uništavanje naših prostornih potencijala. Lokalna samouprava koja je odgovorna, mora usko surađivati s relevantnim ustanovama, sa znanstvenicima, sa stručnjacima i umjetnicima, mora učinkovitije određivati prostorne prioritete. Urbanističko-arhitektonski zahvati u prostoru trajno prezentiraju doseg naše lokalne zajednice. Ti zahvati su ogledalo nas kao građana, naše kulture u sadašnjem trenutku povijesti. Zapitajte se kako će nas ocjenjivati naša djeca, naši unuci i praunuci. Mi iz udžbenika povijesti pamtimo velike arhitektonske i graditeljske pothvate, razmislite kako će povijest vrednovati našu gradnju. Ja se u ovom trenutku sramim kako arhitektonski i urbanistički izgleda naša Makarska. Rješenje vidim jedino u tome da se struka uključi. Razgovarao sam s vodećim autoritetima urbanističke struke, s profesorima s arhitektonskog fakulteta. Ono što sam ranije izjavio o nužnosti formiranja Društva arhitekata Makarske, još uvijek stojim pri tome. Ako ima volje, i ako je ostalo još barem malo ljubavi prema gradu, onda postoji nada. Moramo napraviti urbanu transformaciju našeg grada poštujući principe održivosti. Tek tada ćemo dobiti grad koji je ugodno mjesto za život i privlačna destinacija, s očuvanim prirodnim ljepotama, za naše turiste.

Posljednjih se godina održivi turizam sve više ističe kao (turistički) imperativ. Koji su uvjeti po vama za to? 
Poslužiti ću se IT rječnikom; u Makarskoj se godinama radilo na hardware-u, kupovali su se i gradili skupi elementi jednog sustava. Tu mislim na izgradnju smještajnih kapaciteta u gradu. Sad je došlo vrijeme za instaliranje finog, naprednog, sofisticiranog, software-a s najboljim korisničkim iskustvom. Taj software prije svega mora imati kvalitetno razrađen sigurnosni sustav. I u tom smjeru ćemo ići. Turizam Makarske razvijati ćemo, prije svega, na način da ćemo ulagati u sigurnost naših gostiju, autentičnost, jedinstvenost turističkog proizvoda i doživljaja destinacije. Kao glavni izazov tu vidim preopterećenost plaža, koji je posljedica trenda pretjerano izgrađenih dijelova grada. Taj trend za sobom nosi probleme poput čistoće, gužve, neprepoznatljive gastronomske ponude i sigurnosti. Upravo na ovim temama raditi ćemo kroz pametan sustav makarske putovnice koja će omogućiti lak, održiv i siguran boravak gostiju. Fokus nam je omogućiti našim gostima sigurnost i pravo na osobni prostor na plaži koje će zahtijevati post covid vrijeme, a samim time ćemo imati i zadovoljne goste, građane i iznajmljivače. Projektom pametnog upravljanja plažama uspostaviti ćemo veću kvalitetu usluge, kontrolu i sigurnosti. Cilj nam je makarsku plažu učiniti čistom. Uz pomoć tzv. čuvara čistoće, makarska plaža će biti prva „plastic free“ plaža na Jadranu, uz jasno razdvajanje otpada na samim plažama. O provođenju tih mjera brinuti će se tzv. Waste watchersi – Čuvari čistoće (prvi u ovom dijelu Mediterana), a na ovaj način popraviti će se i kvaliteta života građana. Za održivi turizam, mi kao Gradska uprava trebamo uspostaviti sve preduvjete, pomoći i educirati turiste i građane.

Javnost je dosta senzibilizirana u posljednje vrijeme po pitanju nasipanja plaža. Kako biste vi optimalno riješili problem deficita plažnih kvadrata? 
Neupitno je da se plaže moraju održavati i nadohranjivati. Važno je to raditi u skladu sa svim stručnim preporukama, vodeći brigu ne samo o onome što će se vidjeti na razglednici, već i o našem podmorju i održivosti. Mi moramo transformirati destinaciju, produženjem sezone i širenjem ponude rasteretiti naše plaže, a ne razmišljati o pukom širenju kvadrata dostupnih za ručnike i ležaljke.

Kad govorimo o prirodnim resursima i održivom razvoju, gdje i kako vidite Biokovo, s aspekta turističke valorizacije, ali i zaštite prirode, budući se Makarska i u županijskom master planu navodi kao spoj mora i planine?
Biokovo vidim kao naš najveći resurs i javno dobro. Išao bih u smjeru dodatne zaštite prostora, te eventualno pokušao lobirati da Biokovo od Parka prirode postane Nacionalni park u Hrvatskoj. Takav kvalitativni iskorak doprinio bi u isto vrijeme zaštiti prirode, ali i dodatnoj turističkoj valorizaciji.

Kvaliteta života u gradu van turističke sezone se rijetko pored “opipljivih” problema navodi kao važna stavka. Imate li ideju kako ju poboljšati?
Uspješna sezona nam donosi financijsku injekciju koja naravno utječe na proračun, pa tako posredno i na sve segmente života. Tim novcem mi moramo svojim sugrađanima osigurati kvalitetan život kroz cijelu godinu. Zdravstvo, odgojno-obrazovni sustav, komunalna infrastruktura, zelene površine, to su temelji koji bez obzira na sve, moraju biti na visokoj razni. Kroz brojne programe u sportu i kulturi, kvalitetu života podižemo na višu razinu. Grad mora živjeti 365 dana u godini, s turistima i bez njih.

Imate li podatak koliko se mladih ljudi nakon završenog fakulteta vraća u Makarsku? Jasno je da je problem složen, no imate li ideju kako s lokalne razine poboljšati tu brojku?
Nemam točnu brojku. Ali jednadžba je jednostavna. Mladi idu tamo gdje im je bolje. Ja sam na vlastitom primjeru, kad sam se krajem 2017. godine s obitelji vratio u Makarsku, osjetio koliko nam nedostaju osnovni gradski sadržaji za obiteljski život. Ako stvorimo uvjete koji omogućuju mladima da imaju posao, da vide perspektivu i da mogu sigurno zasnovati obitelj, onda će se vratiti.

Koji su kapitalni projekti po vama prioritet, u kojem periodu/etapama biste ih rješavali i od kojih sredstava? 
Kapitalni projekti su uglavnom dugoročni i njihova realizacija traje više od jednog mandatnog razdoblja. Zato oko toga treba postojati konsenzus svih stranaka. Primjerice, projekt izgradnje vrtića na Zelenki je započet u mandatu Tonća Bilića, dokumentacija je kompletirana i gradnja je počela u mandatu ove vladajuće garniture, a mi ćemo ga dovesti do kraja i službeno otvoriti. Kod svih kapitalnih investicija uvijek se javlja problem financiranja. Stoga smatram da svaki takav projekt treba pokušati financirati djelomično ili potpuno s EU sredstvima. Bez obzira što naša razvojna agencija MARA radi izvrstan posao, mislim da grad treba biti taj koji diktira ritam po pitanju povlačenja EU sredstava. A u tom smislu sadašnja postava grada je potpuno podbacila. Primjerice, malo upućeniji u politike Europske unije, znaju da postoji takozvani ITU mehanizam kroz koji urbanim središtima na raspolaganju stoji gotovo 350 milijuna eura. To su ogromni novci, a Makarska je u proračunskom razdoblju 2021-2027. godina propustila svoju priliku da financira mjere održivog urbanog razvoja. Mogu obećati da ću, čim dođemo na vlast, pokušati okupiti sva mjesta Makarskog primorja i zagore koja zajedno imaju preko 57.000 stanovnika i stvoriti urbano područje. Druga opcija je da Makarska bude, po dodatnim kriterijima, svrstana kao dio Splitske aglomeracije, te da barem na taj način dođemo do dijela novca iz izdašnih EU fondova. Dugoročno gledano, svi projekti planirani kroz ITU mehanizam doprinijeti će gospodarskom i ekonomskom razvoju regije.

Kako biste poboljšali kvalitetu u zdravstvenom sustavu i s kakvim modelom? (odcjepljenje, sufinanciranje nadstandarda…)
Mislim da je dobro da Dom zdravlja bude pod ingerencijom grada Makarske. To sam i u svom nastupnom intervjuu izjavio. Ali ne vjerujem da sadašnja gradska vlast može taj projekt završiti. Mislim da se radi o predizbornom triku, jer zašto bi s tim izlazili tek dva mjeseca prije izbora. Ako je uistinu dogovoreno da Dom zdravlja prelazi u gradske ruke, spreman sam pregovarati s općinama na Makarskoj rivijeri o pravednoj podjeli troška. Također stojim pri svom prvotnom prijedlogu da se pokrene inicijativa otvaranja poliklinike u vidu javno-privatnog partnerstva, bilo da se radi o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, specijalističkim uslugama, laboratoriju ili turističkoj ambulanti. Pogotovo bih to podržao ako bi privatni partner imao ugovor s HZZO, pa bi građani preko uputnice mogli konzumirati zdravstvene usluge. Mislim da je zadatak gradske vlasti da građanima omogući kvalitetniju i bržu zdravstvenu uslugu.

Pitanje organizacije Grada i gradskih odjela – biste li nešto mijenjali po pitanju ustroja odnosno opće sistematizacije rada, i ako da, što? 
Sistematizacija rada svakom gradonačelniku stoji na raspolaganju kao alat kojim preslaguje tim za utakmicu u sljedeće 4 godine. Ja mislim da u gradskoj upravi ima jako puno dobrih i kvalitetnih ljudi koji savjesno obavljaju svoj posao. Potrebno je stvoriti sustav koji će jasno komunicirati zadatke i odgovornost pojedinca. Tek tada, ako postoje oni koji se ne uklapaju u pobjedničku viziju i ideju, tada moraju napustiti tim. Svima zaposlenicima uvijek treba biti na pameti da radimo za sve naše građane, te se prema njima trebamo ponašati dostojanstveno.

Što za vas znači kultura kao stavka i što po tom pitanju mislite učiniti? 
Kultura je jako važna stavka za sveukupnu kvalitetu života. Grad bez kulturnog identiteta nije grad u pravom smislu te riječi. Makarska je bogata kulturnom tradicijom, koja se zadnjih nekoliko godina održava najviše zaslugom pojedinaca, koji velikim trudom i iznimnim talentom nadoknađuju nebrigu i inertnu kulturnu politiku vladajućih. Podizanje nivoa kulture u gradu je složen i dugotrajan proces koji se ne može riješiti preko noći.

 

Revitalizaciju kulture bih započeo izdvajanjem više financijskih sredstava za postojeće javne ustanove u kulturi i kulturno-umjetnička društva. Osigurao bih adekvatne prostore za istaknute gradske kulturne udruge. Osnovao bih Kulturno vijeće, kao krovnu savjetodavnu instituciju kakvu imaju gradovi Dubrovnik, Šibenik, Samobor. Mlađim uzrastima bih otvorio mogućnost dodira s umjetnošću kroz razne umjetničke radionice. Na osnovu vrijednosti naše kulture osvijestio bih važnost kulturnog turizma i privukao goste „dubljeg džepa“ kojima je kultura jedan od glavnih motiva putovanja. Oživio bih lokacije po gradu koje su idealne za kulturne manifestacije (Glavica, Sv. Petar, trgovi, itd). Kultura se ne smije svoditi na Makarsko kulturno ljeto i dobru volju pojedinaca. Potrebno je produžiti „kulturnu sezonu“ na cijelu godinu, te kroz razne projekte uključiti što više mladih u gradski kulturni život. Prioritet u ovom mandatu je konačno uređenje stare gradske jezgre.

Kakva je socijalna karta Makarske, odnosno na čemu je težište u vašem socijalnom programu? 
Svjestan sam da u našem gradu veliki broj umirovljenika živi na rubu siromaštva, no i druge skupine imaju svoje potrebe. Donijet ću Akcijski plan za mlade kojim ćemo obuhvatiti sva područja života – obrazovanje i zaposlenje, kulturu, sport i zabavu. Sufinanciranje potpomognute oplodnje je samo vrh sante. U ovom mandatu želim da Makarska bude dio mreže Gradova za mlade, što će značiti da smo stvorili ugodno mjesto za življenje. Započet ćemo odmah sa Savjetom mladih jer od njih želim čuti konkretne prijedloge. Jedan od kapitalnih projekata je i Kuća sunca. Osobe s invaliditetom moraju dobiti adekvatan prostor za terapijske i radne aktivnosti. Umirovljenicima želim omogućiti dostojanstvenu starost. Dio njih treba financijsku pomoć, no još je važnije omogućiti im društvenu aktivnost pa čak i osigurati sport za treću životnu dob. Treba brinuti i o mentalnom i fizičkom zdravlju. Osim uskrsnica i božićnica, uvest ćemo posebnu karticu za najugroženije umirovljenike kojima će oni imati olakšice i pogodnosti. Dugoročno ću raditi na projektu izgradnje novog doma umirovljenika.

M. D. /foto MD/SDP Makarska