U utrci za fotelju gradonačelnika ove godine, na Makarskom primorju, imamo čak četiri žene, od kojih su tri potpuno nova lica u politici. To su Ivana Miočević Franić, kandidatkinja NLO-a za Makarsku, Ivana Visković, kandidatkinja kandudacijske liste grupe birača za Tučepi (nositelj Željko Matić) te Petra Radić, kandidatkinja Nezavisne liste mladih za Podgoru. Uz njih tu je i Sandra Čović, SDP-ova kandidatkinja za Tučepi, koja je u politici već 30-ak godina, dok ćemo Anitu Pervan, nositeljicu liste Domovinskog pokreta pridružiti gore spomenutim damama budući je prva na listi za Gradsko vijeće.
Govoreći o ženama na istaknutim pozicijama u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, dovoljno je reći da od 90-tih naovamo nismo imali nijednu gradonačelnicu niti načelnicu, osim akademske kiparice Ivanke Filipović koja je bila na čelu Brela od 1993. do 1994.godine, točno godinu i pol. Osim nje nismo imali nijednu damu na čelu općine ili grada, osim na mjestu dogradonačelnice. Što se tiče predsjednica vijeća, Gradac na čelu svoje mjesne “skupštine” ima ženu, Moniku Stipić, a osim nje na Rivijeri vijeća vode muškarci.
Da ne duljimo, predstavljamo vam žene u utrci za funkciju poteštata…
Petra Radić, podgorska kandidatkinja, za sebe kaže da je rođena Podgorka kojoj je odlazak iz rodnog kraja bio najteži životni korak, ali i velika prekretnica. Završila je studij arhitekture u Zagrebu i veli kako se tijekom studiranja javila i snažna strast prema putovanjima.
– Napunivši indeks i putovnicu, radni staž u Zagrebu i na Krku, odlučila sam se vratiti u Podgoru. U Makarskoj projektiram već pune tri godine. Iskustvo u realnom sektoru mi nije bilo dovoljno, pa sam se vrlo brzo nakon povratka priključila i Udruzi Kačić koja se bavi istraživanjem, dokumentiranjem, promicanjem i zaštitom kulturne baštine Makarskog primorja i Zabiokovlja. Aktivni sam član i Društva arhitekata Split s kojim imamo odličnu suradnju, te Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo pomoću kojeg sam stekla iskustvo kao statičar volonter. Rad u udrugama je krenuo kao osobna zadovoljština, ali sam ubrzo shvatila da je i prijeka nužda zbog kaotičnog vladanja prostorom, kaže nam Petra koja kaže kako je angažman u politici bio jedini logičan slijed mog društvenog angažmana. Kazat će da su je volontiranja na raznim eko i strukovnim akcijama potaknula na aktivaciju i na lokalnoj političkoj sceni.
– Kroz udrugu “Kačić” se studiozno bavim problemima urbanizma obalnog područja, devastacijom prostora i edukacijom ljudi, kako bismo osvijestili svakoga da je prostor naš najveći potencijal kojim se trenutno ne upravlja strateški, a još manje održivo. On se sagleda isključivo kroz prizmu komunalnih naknada. Ta instant zarada je neodrživ i neodgovoran odnos prema prostoru i našim budućim naraštajima. Devastacija pomorskog dobra, nesankcioniranje odlaganja građevinskog i krupnog otpada uz sam rub PP Biokovo, izostanak kontrole nad nasipanjem potoka uz prekomjernu izgradnju – sve to dovodi do nefunkcionalnosti i degradacije prostora. Odgovornost se prebacuje s institucije na instituciju i anarhija postaje pravilo, tumači Petra koja kaže kako su njezine mladenačke godine, znanje i energičnost prednost jer će biti jedan od rijetkih kandidata s područja Rivijere čija je struka usko vezana s najvećim problemom
O angažmanu
– U posljednjih se nekoliko godina rapidno povećava broj žena koje se društveno i politički aktiviraju. Sama bit podjednake aktivacije oba spola leži u kulturnom razvoju. Držanje žena postrani je naučeno, a ne urođeno ponašanje. Mijenjanjem tih „tradicionalnih“ vjerovanja, usudila bih se reći i dogmi, zajedno izlazimo iz naše komfort zone. Napredak se bez korjenitih promjena ne može i neće dogoditi, veli Petra.
– Smatram da problem ponovno leži u našoj kulturi i naučenom ponašanju. Sve kreće od obitelji. Neravnomjerna raspodjela poslova i odgovornosti u kući smanjuje vjerojatnost da će žena imati vremena za vlastiti posao, karijeru i osobni rast. Usluge skrbi za djecu su uvelike pripomogle ovom problemu, ali podjednaka raspodjela obaveza između žena i muškaraca mora postati norma. Takav standard bi promijenio trenutnu situaciju u kojoj zakonske odredbe moraju regulirati dovoljan broj žena na listama, ističe Radić.
Ivana Visković, kandidatkinja u susjednoj općini Tučepi, diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a nakon rada u Splitskoj banci danas vodi svoj knjigovodstveno računovodstveni obrt.
– Nakon završetka fakulteta želja je bila vratiti se u Tučepi jer sam smatrala da one kao takve imaju sve uvjete za kvalitetan život i rad. Međutim, zadnjih deset godina sam uvidjela da se stvari ne miču s mjesta, da se ne iskorištavaju razvojni potencijali. Moja djeca imaju gore uvjete u vrtiću i školi nego ja 90-ih. Priroda se sustavno uništava pod izlikom poboljšanja za goste, a naši glavni aduti zbog kojeg smo bili prepoznati su upravo prirodne ljepote i čistoća mjesta. Mjesto odavno nije čisto, a po nasutim plažama je nemoguće hodati bosonog. Vizura mjesta nam se drastično počela mijenjati lošim prostornim planom i nebrigom za javno i buduće generacije. Shvatila sam da se samim prigovaranjem i komentiranjem ne može napraviti ništa, nego je potrebno promijeniti vlast i početi mijenjati stvari na bolje, objašnjava Ivana razloge ulaska u politiku.
O angažmanu žena u politici će vrlo kratko i jasno.
– Živimo u 21.st. pa je najnormalnija stvar da žene budu zastupljene u politici kao i u svim drugim aspektima života. Ono što je puno važnije je da ljudi koji su uključeni u politiku budu kvalitetne osobe, nebitno kojeg su spola, veli Visković.
Na pitanje pak zašto žene nisu ni blizu kvoti od 40 posto, kaže kako se radi o kompleksnom pitanju koje iziskuje dublju analizu.
– Povijesni, sociološki i kulturološki razlozi su utjecali na to da su žene čak i danas manje zastupljene u politici. Međutim, čini mi se da stvari ipak idu na bolje, a tome u prilog ide i činjenica da na Makarskoj rivijeri ove izbore imamo više ženskih kandidatkinja, odvraća Visković.
Makarska je kandidatkinja za gradonačelnicu Ivana Miočević Franić, koja ima diplomu odgojiteljice sa Visoke učiteljske škole u Splitu i Turističkog poslovanja stručnog studija pri Ekonomskom fakultetu u Splitu. Ističe dugogodišnje iskustvo u turističkom i ugostiteljskom sektoru kroz rad za Elite travel, te iskustvo poduzetnice u vlastitoj turističkoj agenciji i obrtnički staž u klubu Rockatansky.
U politiku je, kaže, ušla zbog užasne situacije u našem gradu.
– Na probleme gledam kao na izazove. Povodim se za starom židovskom poslovicom koja kaže ‘kada misliš da nema izlaza, postoje barem četiri’, veli Ivana koja za sebe kaže kako je kao žena i majka naviknuta na obavljanje više stvari odjednom te da dobro balansira između posla i obitelji.
Po njezinu mišljenju, bez obzira na visoku obrazovanost i stručnost ženskog kadra, one su i dalje diskriminirane kod zapošljavanja, plaće te daljnjeg napredovanja.
– Rodne kvote osiguravaju zastupljenost žena u stranačkim tijelima i na izbornim listama, međutim, ukorijenjena društvena neravnopravnost žena uzrokuje da one u startu zbog svog spola imaju manje šanse uspjeti u politici ako se uopće u nju uključe, a u pravilu trebaju više raditi i biti pametnije i sposobnije od muškaraca da bi došle do iste razine na funkcijama koje oni obnašaj, veli Miočević Franić.
– Za razliku od ‘muškog stila’ vođenja koji se percipira kao autokratski, transakcijski i racionalni, ‘ženski stil’ vođenja percipira se kao demokratski, transformacijski, participativni i suradnički. Nismo imali ni jednu izabranu ženu na premijerskoj funkciji od nezavisnosti do danas, zanemariv je i njihov broj na ministarskim funkcijama, a žene gradonačelnice su još uvijek rijetkost. Koliko mi je poznato, trenutno je u Hrvatskoj 13 gradonačelnica od 127 gradova što je izrazito loš prosjek. Žene na političkim upravljačkim funkcijama u Makarskoj su također rijetkost. NLO je moderna stranka čije su dvije koordinatorice žene, istaknuli smo ženu kao kandidatkinju za mjesto gradonačelnice i ovdje smo da razbijamo predrasude, tumači.
Unatoč liberalizaciji pogleda na rodne uloge posljednjih pedesetak godina na svjetskoj razini, dojma je naša sredina po tom pitanju poprilično konzervativna i od žena se očekuje da znaju “di im je misto”. – Sretna sam što sam odgojena u obitelji čiji su pogledi na svijet nisu provincijski i na to gledam kao na svoju dodatnu snagu, zaključuje.
Sandra Čović iz Tučepi, inače magistra ekonomije, dugogodišnja je voditeljica računovodstva u Domu zdravlja Makarska, a trenutno radi na istom poslu u Komunlanom poduzeću Tučepi te je SDP-ova vijećnica u Općinskom vijeću.
U politiku je ušla još 90-tih, a presudila je želja da znanjem doprinese razvoju Tučepi u , kojima je, kaže, odrasla i nikad od njih nije odustala. – Ponekad je to bilo i iscrpljujuće, jer iziskuje puno truda i vremena. Znali su mi govoriti da što mi to treba, ali bi mi uvijek prevagnula ljubav prema mom mjestu. Ako mogu barem nešto malo promijeniti, smatram da se isplati odvojiti malo svog slobodnog vremena za opće i javno dobro jer znam kako rijesiti goruće probleme našeg malog mista, kaže Čović dodajući kako vjeruje da će biti u stanju odgovoriti na, kako veli, galopirajući devastaciju prostora u općini.
– Krizna vremena ojačaju žene. One imaju neizmjernu energiju nositi se s bremenitim problemima, posebno na našoj rivijeri koja je pod opsadom građevinske mafije, kazat će Čović.
Uzroke u nedostizanju kvote zastupljenosti žena u politici vidi u patrijarhalnom odgoju.
– No ja se nadam da dolaskom novih generacija počinju puhati novi vjetrovi koji će povećati dosadašnji broj žena aktivnih u politici. Ključ svega bi trebala biti kompetentnost žena u politici, a ne samo zadovoljavanje kvota, za kraj će SDP-ova kandidatkinja za gradonačelnicu u Tučepima.
Anita Pervan, nositeljica kandidacijske liste Domovinskog pokreta u politici je još od 1990.godine. Kaže kako je sudjelovala u stvaranju i radu makarskog HDZ-a 23 godine kao članica, vijećnica u Gradskom vijeću i kroz aktivno djelovanje u udruzi žena Katarina Zrinska.
– Moj politički put počinje 1990.godine zbog želje za stvaranjem Hrvatske države, ali i činjenicom da ako se vi nećete baviti politikom, ona će se baviti vama. S HDZ-om se razilazim 2014. godine jer je HDZ odustao od načela na kojima je osnovan, a ja nisam mogla podržati takvu ni državnu, ni gradsku politiku, kaže Pervan koja je došla u Domovinski pokret na poziv članstva.
– Margaret Thatcher jednom je prilikom rekla “Ako želite da se o nečemu priča, recite muškarcu. Ako želite da se nešto napravi, recite ženi”, i ja se u potpunosti slažem s takvim stavom, a osobito u politici. Žene se bave politikom, možda samo ne tako glasno i medijski eksponirano kao njihove kolege. Naravno da bi nas moglo biti više, ali to ovisi o sklonostima same žene, njenim ambicijama i objektivnim prilikama kao i društvenim okolnostima, tumači Pervan.
– Po Zakonu o ravnopravnosti spolova postoji ta famozna ženska kvota koja sama po sebi predstavlja izvrsno načelo, ali potreba za njom je sasvim druga stvar. Da u 21.stoljeću uopće moramo podsjećati kako žene imaju svoje mjesto u svim segmentima života, pa tako i političkom, smiješno je, ali nažalost apsolutno potrebno. Zašto? Odgovor na to pitanje je kompleksan, ali svakako uključuje i postavke patrijarhalnog društva u kojem se žene doživljavaju na određeni način koji baš i ne uključuje sudjelovanje u javnom životu, zaključuje Pervan.
Ivona Ćirak /foto privatna arhiva
