Izložba “NEP / NOVA EVROPA: Kunst ist Zeitlos • Europa endlos”, posvećena je intermedijskom projektu Nova Evropa i istoimenom kolektivu (Dejan Kršić, Jane Štravs, Gordana Brzović), daje presjek NEP-ovih aktivnosti i artefakata i bit će otvorena u galeriji HDD-a u petak, 19. lipnja.

Oglas

Kolektiv “Nova Evropa” djelovao je od ranih 80-ih do početka 90-ih godina prošloga stoljeća na razmeđu grafičkoga dizajna, medijske umjetnosti, teorije, nezavisnog izdavaštva, eksperimentalne glazbe i videa.

Izložba u galeriji Hrvatskoga dizajnerskog društva (HDD) daje presjek NEP-ovih aktivnosti i artefakata – fanzina, xerox grafika, kolaža, plakata, fotografija, dizajna publikacija i glazbenih albuma. U povodu izložbe otisnuta je i grafička mapa uz današnje refleksije na taj projekt iz vizure njegovih protagonista, suvremenika, kao i dizajnera i umjetnika novih generacija, a kustos izložbe je Marko Golub, priopćila je u srijedu galerija HDD.

NEP – neuhvatljiva i misteiozna pojava

Kako je zapisao kustos izložbe, “iz sadašnje perspektive NEP čini se kao neuhvatljiva i misteriozna pojava, dijelom zato što se s prestankom djelovanja rasplinula ostavivši nevidljive tragove u aktivnostima svojih nekadašnjih nositelja, a dijelom i zato što ni u jeku svojih aktivnosti nije bila samo jedna, čvrsta stvar, nego mnogo njih koje su se slijevale u taj identitet ili su se manifestirale po njegovim rubovima”.

Iza “Nove Evrope”, istaknuo je Golub, ostalo je mnoštvo medijskih produkata – serija fanzina / časopisa, plakati, omotnice ploča, naslovnice knjiga i časopisa, kolaži, mail art razglednice, xerox grafike, tekstovi, proglasi i manifesti, prilozi i intervencije u omladinskom tisku, desetak galerijskih i klupskih izložbi, video-radovi, audio trake i glazbena izdanja.

Dio njih bio je i deklarativno “novoevropski”, artikuliran u obliku proglasa, manifesta i pamfleta, dok je drugi dio sadržavao isti stav, načela, ideologiju, svjetonazor i estetiku, ali ih nije eksplicirao i čitatelj / slušatelj / korisnik nije morao znati ništa o njima.

“Nova Evropa” zagovarala ideju “postmoderne kao nove epohe”

“Nova Evropa” zagovarala je u svojim radovima ideju “postmoderne kao nove epohe”, evocirala forme i ideologije historijskih avangardi (dada-konstruktivizam-suprematizam), miješajući ih s elementima suvremene pop kulture, medijske teorije, glazbe, filma, konceptualne umjetnosti, dizajna i oglašavanja. Na mjestu mita o umjetniku kao geniju nastojala je afirmirati ideju umjetnika kao radnika i medijskog operatera, dekonstruirajući ideju o umjetničkom djelu kao jedinstvenom i neponovljivom u kopije, kopije kopija, kopije kopija kopija “vjernih originalu”, objasnio je Golub.

Premda se “Nova Evropa”, ili u nekim slučajevima NEP (akronim čiji se sadržaj po potrebi mijenjao – Nova ekonomska politika, Novi europski pop itd.), predstavljala kao anonimni kolektiv, ona nije uvijek bila anonimna, niti je u svim svojim etapama bila kolektiv. Oblikovalo ju je nekoliko osobnosti, među kojima središnje mjesto svakako zauzima pokretač, tada dvadesetogodišnji novinar i grafički dizajner s obrazovanjem iz povijesti umjetnosti i etnologije Dejan Kršić, s užom jezgrom koju su još činili redateljica Gordana Brzović i slovenski fotograf Jane Štravs, uz važnu ulogu Nevena Ćulibrka kao organizatora i svojevrsnog glasnogovornika i propagandista u određenim periodima. Pored njih, u orbiti “Nove Evrope” našao se niz drugih, neki od njih posve nesvjesno.

Kustos i autor teksta u katalogu je Marko Golub, dizajn potpisuje Dejan Kršić, dizajn timelinea Dejan Dragosavac Ruta, a postav izložbe Marko Golub i Dejan Kršić.

Izložba će biti otvorena do 3. srpnja.

Hina / foto Stereo Virus Kollektive Facebook