Aktualni gradonačelnik Jure Brkan u intervjuu za naš portal fokus je uglavnom stavio na projekte koji su realizirani, no i one koji se naslanjaju na politiku vođenja gradom u ovom mandatu budući su započeti za uprave ove vlasti. Osim o glavnoj gospodarskoj grani, turizmu, čijoj sezonalnosti po njemu treba razvijati alternativu, govori o prostornom planiranju koje su, kako kaže, riješili posljednjim izmjenama Prostornog plana, te socijalnim problemima i kulturnoj infrastrukturi koju treba dalje razvijati. Kazat će da je težište njegova socijalnog programa bolji životni standard svakog stanovnika Makarske te ostanak ljudi u gradu.
Da kampanju trebate sažeti u tri rečenice, na što biste stavili naglasak?
U zadnje 4 godine izvršili smo skoro sve obećano 2017.godine. Projekti su vidljivi i prepoznatljivi te obogaćuju društveni, infrastrukturni i socijalni život Makarske. Za sljedeće 4 godine idemo korak dalje s konkretnim planovima za pozicioniranje Makarske kao jednog od bitnijih centara života Dalmacije, u gospodarskom, turističkom i razvojnom smislu. Makarska kao moderan grad, efikasne uprave i ugodnog življenja. Grad u koji ljudi doseljavaju, a ne odlaze iz njega.
Gdje vidite najveće probleme u gradu, a gdje najveći potencijal?
Najveći problem, s kojim smo se uhvatili u koštac od prvog dana, je zdravstvena zaštita. Počeli smo sa sufinanciranjem dodatnog tima Hitne medicinske pomoći i deficitarnih kadrova, a pokretanjem inicijative na državnoj i županijskoj razini za osamostaljenje Doma zdravlja na dobrom smo putu da našim sugrađanima omogućimo nadstandard koji zaslužuju. Makarska je ipak centar ove mikroregije, i Podbiokovlja i Zabiokovlja, i vjerujem da će važnost podizanja zdravstvene zaštite biti prepoznata od strane susjednih općina koje će se uključiti u sufinanciranje.
Naš najveći potencijal je što smo međunarodno poznata turistička destinacija i to nam daje velike mogućnosti u budućem razvoju turizma i poduzetništva.
U trenutnoj situaciji globalne pandemije i krize vidljivo je koliko je turizam krhka gospodarska grana. Imate li u vašoj kampanji viziju/program za razvoj nekih drugih privrednih grana?
Naša osnovna i glavna turistička grana je turizam koji je u Makarskoj ujedno i temelj svim drugim gospodarskim granama. Istina je da smo se zbog korona krize našli u sasvim novim okolnostima, no ne možemo tek tako reći ,,idemo sad raditi nešto drugo”. I iskustvo našeg Centra za poduzetništvo, koji makarskim gospodarstvenicima svakodnevno pomaže u pripremi i provedbi EU projekata, u pripremi dokumentacije za COVID zajmove i sl., također je pokazalo da je većina ostvarenih potpora vezana za turizam direktno ili indirektno, a puno manje za druge gospodarske grane. No, ono što je bitno jest da Grad sve njih i dalje prati i potiče neovisno o njihovom afinitetima i željama.
Dolazim iz turističkog sektora, a i kroz protekle 4 godine mandata nametnule su se neke nove ideje i rješenja na koji način još više unaprijediti naš turistički razvoj. Uloga Grada je prije svega razvijati alternativu sezonalnosti turizma, te kroz vansezonska događanja i sadržaje biti poželjna destinacija, i to kroz razvoj selektivnih oblika turizma: sportski, kulturni zdravstveni.
Kakva je vaša vizija turizma u Makarskoj i na koji biste ju način razvijali?
Mi smo prepoznata destinacija, prvenstveno kao destinacija sigurnog smještaja obiteljskog turizma i veliki broj gostiju iz europskih zemalja upravo traži takvu destinaciju. Zašto bježat od toga? Mi nismo malo ribarsko mjesto na otoku, imamo zadane parametre, 15.000 kreveta u privatnom smještaju i 3.300 u hotelima. Ono što mi možemo je privatni smještaj dovest do razine 4 zvjezdice i podignut broj hotelskih kreveta. O tome smo mislili prilikom izmjena Prostornog plana kojima smo omogućili da se kuće s apartmanima pretvore u manje obiteljske hotele jer to nosi višu cijenu i bolju zaposlenost i multiplikator je gospodarskog razvoja.
A što se tiče marketinga i promocije, imamo Turističku zajednicu koja mora osmišljavati sadržaje, privatno poduzetništvo kao i udruge čiji se programi, projekti i manifestacije financiraju iz gradskog proračuna.
Na koji biste se način nosili s problemima u prostoru odnosno urbanizmu, gdje detektirate najveće probleme i kako biste ih rješavali?
Najveće probleme detektirali smo u Prostornom planu Grada Makarske koji je SDP donio 2006. i po čijim odredbama se izgradilo sve što danas vidite u Makarskoj. Taj plan je omogućio ovoliku katnost i ovoliku izgradnju i jedan je od glavnih uzroka zašto danas imamo stanje u prostoru kakvo jest. Drugi veliki uzrok je nelegalna gradnja koja na žalost nije sankcionirana od nadležnih službi.Ova vlast donijela je Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Makarske u srpnju 2020. Još nijedna dozvola za višestambenu zgradu nije izdana po planu kojeg smo mi usvojili. Zato su potpuno neutemeljene izjave kojima se meni kao gradonačelniku kao krimen stavlja stambena izgradnja.Pa, upravo smo mi izmjenama Prostornog plana smanjili katnost za jednu etažu kod izgradnje svih stambenih građevina, za izgradnju hotela povećali koeficijente i katnost te propisali liberalnije uvjete gradnje, minimalnu građevinsku parcelu povećali na 400 m2 i u izgrađenom i u neizgrađenom građevinskom području, povećali postotak sa 20% na 30% za obvezne zelene površine na građevinskoj parceli stambenih objekata, maksimalno zaštitili ruralna područja( Veliko Brdo sjeverno od ulica Put Prodana i Put Grebenca, Kotišina, Makar) na način da se mogu graditi samo dvije nadzemne etaže (prizemlje i kat). Ponavljam, po prvi put. A znamo koliko je primjera nelegalne gradnje upravo na tim područjima.
Znači, probleme smo detektirali, definirali i radimo na njihovom uklanjaju. Na tom putu stajemo na žulj interesnim skupinama koje kroz razne građanske inicijative zapravo samo guraju svoje uske interese i pokušavaju manipulirati građanima.
Posljednjih se godina održivi turizam sve više ističe kao (turistički) imperativ. Koji su uvjeti po vama za to?
Od Venecije do Dubrovnika, kod većine svjetskih turističkih destinacija imamo situaciju da se broj turista povećao do te mjere da je infrastruktura postala upitna. Osnovno što jedinica lokalne samouprave mora napraviti za održivi turizam je : ulagati u infrastrukturu, te stvoriti preduvjete za razvoj selektivnih oblika turizma i omogućavanje cjelogodišnjeg rada destinacije. Grad Makarska ulaganjima u infrastrukturu te izmjenama Prostornog plana Grada Makarske (liberalniji uvjeti za male obiteljske hotele) stvara uvjete za selektivne oblike turizma i cjelogodišnji rad destinacije.
Izgradnjom turističke infrastrukture jačaju se turistički sadržaji, a povećani interes i dolazak gostiju sa sobom povlači i proizvodnju lokalne hrane, razvoj OPG-ova i tematskih obrta, brendiranje destinacije proizvodnjom lokalnih proizvoda. Sve to vodi razvoju i višem standardu naših sugrađana.
8Javnost je dosta senzibilizirana u posljednje vrijeme po pitanju nasipanja plaža. Kako biste vi optimalno riješili problem deficita plažnih kvadrata?
O tom problemu se u Makarskoj govori godinama. Aktivno sam u politici od 2007. i moj stav se nije mijenjao. Makarska mora širiti i nadohranjivati svoje plaže i to nije nikakva novost. Nadohranjivale su se još između dva svjetska rata jer same po sebi nisu održive i more ih preko zime odnese. To moramo činiti i danas, ali u skladu sa zakonom i propisima.
Kad govorimo o prirodnim resursima i održivom razvoju, gdje i kako vidite Biokovo, s aspekta turističke valorizacije, ali i zaštite prirode, budući se Makarska i u županijskom master planu navodi kao spoj mora i planine?Biokovo je ogroman potencijal, a Park prirode Biokovo ide u dobrom smjeru. Ulaganjem u Skywalk – nebesku šetnicu i rekonstrukciju prometnice stvaraju se dodatni sadržaji u turizmu. O Skywalku su pisali i domaći i svjetski mediji i ta promocija je sjajna za razvoj cijelog Makarskog primorja. Dobivamo vanpansionsku potrošnju i motiv da veći broj turista dođe u naš grad. Izgradnjom Žičare Makarska-Biokovo i ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta koji su predviđeni Prostornim planom Parka prirode, Biokovo će doživjeti svoj puni potencijal i nama biti dodatna ponuda. Veliki je to benefit i za Park prirode Biokovo koji će od ulaznica osigurati dodatna sredstva za zaštitu endemskih vrsta i daljnji razvoj zaštite okoliša Parka prirode.
Kvaliteta života u gradu van turističke sezone se rijetko pored “opipljivih” problema navodi kao važna stavka. Imate li ideju kako ju poboljšati?
Mi to već činimo. U Makarskoj su na pripremama sportaši iz Latvije, Slovenije, Poljske i BiH. Danas ne bismo imali to što imamo da nismo uložili preko milijun kuna u obnovu atletske staze koja sada ima međunarodni certifikat i reflektore na glavnom terenu. Najviše je atletičara, ali interes je velik i za nogometne i tenis terene. Šteta što nije bilo podrške za izgradnju novih sportskih terena jer Makarska ima sve prirodne predispozicije za razvoj sportskog turizma.
Ulažemo i u objekte za razvoj kulturnog turizma (Palača Tonoli, Malakološki muzej, Veliki Kaštel u Kotišini, crkva sv. Martina, crkva sv. Ante), a imamo potencijal i za razvoj zdravstvenog turizma uz bolje uvjete u Domu zdravlja i suradnju sa Specijalnom bolnicom za rehabilitaciju Biokovka. Izgradnja dodatnih sadržaja za cjelogodišnji turizam je nešto prijeko potrebno gradu.
Imate li podatak koliko se mladih ljudi nakon završenog fakulteta vraća u Makarsku? Jasno je da je problem složen, no imate li ideju kako s lokalne razine poboljšati tu brojku?
Ulaganjem u mlade i obrazovanje, a to je u protekle 4 godine bio naš prioritet.
Uveli smo besplatne udžbenike za osnovnoškolce, sufinanciramo udžbenike srednjoškolcima. Povećali smo broj i iznos studentskih stipendija. Danas 35 makarskih studenata ima 1000 kuna mjesečno. Svi makarski studenti danas imaju pravo na sufinanciranje prijevoza bez obzira na mjesto studiranja, a ranije su to pravo ostvarivali samo oni koji studiraju u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Zaposlili smo preko 100 ljudi kroz EU projekte od čega se najveći broj odnosi upravo na mlade i visokoobrazovane. Od 2019. je Makarska ponovo studentski grad. Na preddiplomskom specijalističkom studiju Hotelijerstva i gastronomije trenutno imamo 46 studenata na I. i II. godini, a u sljedećoj će ih bit upisano još 30. Studenti dolaze iz Splitsko- dalmatinske županije, Dubrovačko – neretvanske, Međimurske i Brodsko – posavske te iz Bosne i Hercegovine. Znamo da je ulaganje u mlade ljude i njihovo obrazovanje uvjet za razvoj i budućnost Makarske. Ako im stvorimo uvjete za život i rad ovdje, vratit će se nakon školovanja.
Koji su kapitalni projekti po vama prioritet, u kojem periodu/etapama biste ih rješavali i od kojih sredstava?
U tijeku je gradnja kapitalnog projekta – Dječjeg vrtića i jaslica Zelenka prvog vrtića nakon 40 godina koji se gradi kao samostojeći objekt. Projekt je vrijedan 18.000.000,00 kuna i u cijelosti se financira iz gradskog proračuna ono što se nije napravilo u puna četiri desetljeća, mi smo realizirali u jednom mandatu. Prvo smo otkupili zemljište za pristupni put, ishodovali svu potrebnu dokumentaciju za gradnju, završili izgradnju pristupne ceste, izmijenili projekt za novi dječji vrtić čime smo osigurali veći kapacitet koji će dugoročno zadovoljiti potrebe Makarske, dobili dozvole za gradnju, proveli postupak javne nabave i započeli gradnju. Kad je riječ o kapitalnim projektima, onda moram posebno naglasiti dva projekta koja su iznimno važna za sve građane Makarske, premda ,,nisu vidljivi”.
Aplicirali smo na EU fondove s projektom Aglomeracija Makarska vrijednim 500.000.000,00 kuna. Moramo završit novi pročišćivač i omogućiti da cijeli grad bude priključen na sustav kanalizacijske mreže. Već smo dobili niz građevinskih dozvola i do kraja godine čekamo ugovaranje. Izgradnjom novog pročišćivača mi smo riješili probleme grada Makarske po pitanju fekalne odvodnje za dugi niz godina.
Nakon toga slijedi rekonstrukcija Regionalnog Vodovoda što je također kapitalna investicija vrijedna 500.000.000,00 kuna. To je nešto što naši građani ne vide ali to su kapitalni projekti bez kojih nema ni kvalitetnog života građana Makarske ni turizma. Riješili smo vodospreme Zelenka i Požare, a sad je u tijeku izgradnja vodospreme Kotišina.
Još jedan kapitalni projekt je izgradnja Trga Ivana Pavla II. i podzemnih garaža kojim ćemo riješiti probleme prometa u mirovanju na Zelenki. U sljedećem mandatu gradit ćemo i dva izlaza na državnu cestu D-8, iz Kotiške i Zrinsko-frankopanske za što smo već potpisali ugovore o sufinanciranju sa Hrvatskim cestama, a Hrvatske ceste rade projekt novog raskrižja na Voliciji Kapitalni projekti su i dogradnja osnovne škole Stjepana Ivičevića i sportska dvorana Osnovne škole oca Petra Perice. Za Žičaru Makarska – Biokovo čekamo natječaj jer nam je cilj za izradu projektne dokumentacije osigurati sredstva iz EU fondova.Mijenjamo na pozitivno vizuru grada i na to sam ponosan.
Kako biste poboljšali kvalitetu u zdravstvenom sustavu i s kakvim modelom? (odcjepljenje, sufinanciranje nadstandarda…)
Adaptirali smo gradski stan da bismo osigurali dolazak druge pedijatrice, sufinanciramo dodatni tim Hitne medicinske pomoći, potpisali smo ugovore s dvoje radiologa koji obavljaju ultrazvučne preglede, pokrivamo troškove plaće inžinjera radiologije kako bi RTG dijagnostika u Makarskoj radila u dvije smjene. Pokrenuli smo i daleko odmakli u inicijativi osamostaljenja Doma zdravlja Makarske i Makarskog primorja u kojem bi sutra zajedno sa susjednim općinama sufinancirali nadstandardne usluge – neurološku, psihijatrijsku, ortopedsku i urološku specijalističko konzilijarnu izvanbolničku zdravstvenu zaštitu. Ulaganje u zdravlje ljudi i kvalitetan sustav zdravstvene zaštite je jedan od mojih prioriteta.
Pitanje organizacije Grada i gradskih odjela – da li biste nešto mijenjali po pitanju ustroja odnosno opće sistematizacije rada, i ako da, što?
Izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj(regionalnoj) samoupravi Makarska je ostala na jednom zamjeniku, a dosada je imala dva. Zbog te činjenice zasigurno će doći do promjena u ustroju odjela odnosno reorganizacije odjela. Uvođenjem novih informacijskih sustava u rad gradske uprave u sljedećem razdoblju postat ćemo u potpunosti brz, kvalitetan i transparentan sustav za služenje građanima i projektima za budućnost Makarske.
Što za vas znači kultura kao stavka i što po tom pitanju mislite učiniti?
Kultura prije svega znači brigu o javnim ustanovama u kulturi koje su dio identiteta grada. A ovo su činjenice. Kad smo došli na vlast dočekalo nas je rješenje inspekcije po kojem Gradskoj knjižnici koja je 2016. napunila 100 godina prijeti zatvaranje. Aplicirali smo projekt, dobili 600.000 kuna od Ministarstva kulture i osigurali da naša Gradska knjižnica dobije prostore kakve zaslužuje. Ukupno je u knjižnicu uloženo 3.000.000,00 kuna. Nije to jedino što smo napravili u zgradi stare škole. Završili smo uređenje dvorane Arte, uredili glavni ulaz u zgradu, hodnik, stubište i sve otvore na prvom katu. Uskoro bi trebao biti raspisan natječaj za koji već imamo pripremljenu prijavu za uređenje dvorišta u koje želimo vratiti održavanje kulturnih događanja. Nakon toga nastavljamo s radovima u još jednoj zgradi koja će biti u funkciji kulture – upravnu zgradu bivše Metaplastike prilagodit ćemo potrebama novog Kulturnog centra.
Učinili smo veliki iskorak i za našu drugu ustanovu u kulturi. Od Republike Hrvatske dobili smo u vlasništvo Vilu Irenu u koju će se premjestiti dio postava Gradskog muzeja Makarska. Za energetsku obnovu zgrade osigurali smo 900.000,00 kuna iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Obnovili smo prostore i naše najstarije gradske udruge – Gradske glazbe u koje se nije uložila ni kuna od 1976. Danas naša djeca vježbaju u suvremeno uređenom prostoru prilagođenom svim njihovim potrebama. Obnovili smo Malakološki muzej za koji smo dobili bespovratna sredstva od Ministarstva kulture i Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova te realizirali prvi veliki projekt koji nam širom otvara vrata za razvoj kulturnog turizma: Revitalizaciju kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina.
Gdje će se sve odvijati kulturne manifestacije i koje, osmišljavanje sadržaja prepustio bih privatnoj inicijativi i Turističkoj zajednici Grada Makarske. Grad stvara preduvjete, financira programe, projekte i manifestacija udruga te potiče privatnu inicijativu. Kroz kulturu i projekte oko kulture pišemo povijest grada, ali pričamo I budućim generacijama o njoj. Nastavljamo raditi na razvoju kulturnih sadržaja i infrastrukture i u sljedeće 4 godine.
Kakva je socijalna karta Makarske, odnosno na čemu je težište u vašem socijalnom programu?
Težište mog socijalnog programa je bolji životni standard svakog stanovnika Makarske, ostanak ljudi u gradu i socio-demografski razvoj svih Makarki i Makarana kao sastavnog dijela razvijenog modernog društva. Nastavljamo i dalje na provođenju socijalnih i demografskih mjera usmjerenim prema našim najugroženijim sugrađanima koji ne mogu bez pomoći Grada, našim umirovljenicima ali isto tako mladim obiteljima i obiteljima s više djece.
Želim naglasiti da smo u ovom mandatu ispravljali nepravde i nelogičnosti koje su nas dočekale. Povećali sramotno niski cenzus prihoda za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć sa 1.300,00 podignut je na 2.000,00 kuna i omogućili da svi umirovljenici koji žive u Makarskoj, bez obzira jesu li mirovinu ostvarili u RH ili inozemstvu, primaju božićnice a od prošle godine i uskrsnice. Iznose smo s 200,00 povećali na 300,00 kuna.
Konkretno, bivša vlast za umirovljenike izdvajala 400.000,00 kuna a mi smo taj iznos povećali na 1.200.000,00 kuna. Uveli smo i 1.000,00 kuna mjesečne potpore za roditelje čija djeca do 1. do 3. godine ne idu u vrtić. U protekle 2 godine naši sugrađani kojima je potrebna tuđa pomoć mogli su je dobiti kroz projekt ,,Zaželi – Program zapošljavanja žena’ kojeg je za Gradsko društvo Crvenog križa prijavila naša razvojna agencija MARA , a preko 1.000.000,00 kuna dobili smo za nastavak projekta čiji je ovoga puta nositelj Grad Makarska. Naš projekt Kuće Sunca prijavljen na natječaj Operativnog program “Konkurentnost i kohezija“ uspješno je prošao 2. fazu postupka dodjele bespovratnih sredstva i ubrzo očekujemo odluku o sufinanciranju projekta u iznosu od 11.900.000,00 kuna.Makarska jest i mora biti mjesto dostojanstvenog i sretnog življenja za sve naše sugrađane, u kojem su zajamčena socijalna prava svih stanovnika,u koji se ljudi vraćaju, a ne odlaze. U tome će građani Makarske i nadalje imati moju svesrdnu pomoć i potporu.
