Nutricionistica Tihana Pašalić, vlasnica nutricionističkog savjetovališta NUTRI-MA, prije dvije je godine pokrenula savjetovanje i bio je to u jednoj pomalo ipak konzervativnoj sredini poput Makarske donekle ambiciozan, i svakako pionirski projekt. 33-godišnja Zagrepčanka Tihana nekoć je, naime, dosta dugo radila u farmaceutskom sektoru, no s vremenom je došla na ideju da otvori svoj centar te je paralelno studirala specijalistički studij pri Međunarodnom Olimpijskom odboru za sportski nutricionizam.
Sportski nutricionizam je njezina glavna niša, no obraća se svima, a među klijentima ima i one najmlađe. Čak su je i neke škole poput podgorske angažirale za izradu jelovnika za osnovce.
Prije dvije godine, međutim, bila je ipak ponešto drugačija priča.
– Tada je takvo što ljudima bila potpuna nepoznanica i smislu što bih ja uopće mogla napraviti za njih, i koja je uopće uloga nutricionista. Zahvaljujući Instagram profilu Nutrition Care by Tihana koji je tada bio aktivan i skupio određen broj ljudi, krenule su prve konzultacije. Danas, taj interes je znatno veći, usmenom predajom i po preporuci ljudi dolaze, no sve je to još uvijek dosta skromno, kazat će nam Tihana čije savjetovalište djeluje pod dva brenda, Nutriotion Care by Tihana i Sport Nutrition by Tihana.
Naša je sugovornica po struci, inače magistrica inženjerka molekularne biotehnologije i nutricionistica. Njezini klijenti su vrlo šarolikog profila, iako su neke dobne skupine ipak više zainteresirane za brigu o zdravoj i uravnoteženoj prehrani…
– Samom specijalizacijom i dodatnim edukacijama sam se više okrenula sportašima i rekreativcima (populaciji koja ima veću dnevnu potrošnju energije), tako da su danas oni najčešći klijenti. Do njih dolazim najčešće online putem jer me je i sama korona prisilila da krenem tim smjerom, što mi se dugoročno pokazalo kao dobra poslovna odluka jer je samo tržište puno veće.
Kada bih pogledala presjek dosadašnjih klijenata, mahom su to mladi ljudi (25 do 35 godina), ljudi koji se dodatno educiraju, ljudi koji žele poboljšati kvalitetu života, no zbunjeni su sa količinom informacija koja dolazi do njih.
Ima tu i ljudi koji traže pomoć zbog regulacije tjelesne mase, te populacija koja traži pomoć zbog zdravstvenih tegoba, pa je potrebna posebna prehrana, tzv. dijetetika, veli nutricionistica Tihana.
Dodat će kako je pretilost prvi i vrlo čest razlog zašto se opća populacija obraća nutricionistu.
– Vlada predrasuda da je to jedini opravdani razlog zašto bi pojedinac trebao ići nutricionistu. Što je skroz krivo uvjerenje. S druge strane, Hrvatska, pa tako i naša Makarska rivijera ima zabrinjavajuće visok udio pretilog stanovništva, pa tako i djece. Dio te populacije zbog zabrinutosti za zdravlje odluči mi se obratiti za pomoć ili budu upućeni od strane trenera ili zdravstvenih djelatnika, zaključuje Tihana.
Na pitanje koliko postoji svijest o važnosti zdrave prehrane odvraća kako je to vrlo teško pitanje jer, kako veli, tu nije objektivna.
– Ljudi koji se meni obrate, imaju razvijenu svijest i žele se kvalitetnije hraniti, žele promjenu. No, pitanje je koliko je zapravo ljudi koji imaju nezdrave prehrambene navike, ali još uvijek ne pomišljaju o promjeni iste. A dio su populacije koja ima i zdravstvene i socijalne tegobe zbog loših prehrambenih navika. Ja imam dojam da oko mene svi promišljaju u prehrani, no zapravo to su ljudi koje te teme i zanimaju, pa mi se i obraćaju.
Ispitivanja javnog mijenja, na žalost ipak govore da je svijest o važnosti zdrave prehrane među općom populacijom još uvijek niska, zaključit će.
Koje su općenito najveće greške u prehrani i koliko se zdravstvenih problema može riješiti ili ublažiti uvođenjem pravilne prehrane?
– Debljina je danas jedan od najvećih javnozdravstvenih problema i izazova današnjeg društva. Ona je značajan rizičan čimbenik za razvoj 5 vodećih kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, dijabetes tip 2, kronična opstruktivna plućna bolest i mentalni poremećaji).
Tu je također i Covid za koji se zna da debljina nepovoljno utječe na ishod bolesti. Sve su ovo zdravstveni problemi koje prehrana može direktno ili indirektno regulirati.
S druge strane, u Hrvatskoj debljinu ima 20.37 % odraslog stanovništva. Greške se događaju u svakodnevnici. Posezanjem za brzim jelima kao brzim i jednostavnim rješenjem. Samim izborom namirnica koje su energetski bogate (kaloričnije), smanjenim kretanjem, kompulzivnim prejedanjem u večernjim satima, minimalnim korištenjem povrća, voća, mahunarki i cjelovitih žitarica. Lošim navikama kuhanja, sama ne educiranost o kuhanju, veli.
No, kako dodaje, nije sve i pojedinac kriv.
– Sam sustav nas gura prema debljini, prevelika je dostupnost visoko kaloričnih namirnica, društveno je prihvatljivo konzumirati fast food, dok će Vas čudno gledati ako nosite svoju marendu od doma. Sama ponuda namirnica i broj pekara/fast foodova je ne srazmjerno s obzirom na ponudu voća, povrća, nutritivno bogatih obroka. Ako vani kupujete zdrav obrok, to je skupo. Vani je puno jeftinije hraniti se „nezdravim“ obrocima. Na radnim mjestima ste prepušteni sami sebi i svojoj volji koliko zdravo ćete se hraniti. Sve su to okolnosti koje utječu na kvalitetu prehrane.
Danas su suplementi dosta popularni i prilično je široko rasprostranjena njihova upotreba. Zanimalo nas je misli li makarska nutricionistica kako su podzastupljeni ili se ipak pretjerano i nekontrolirano koriste.
– Suplementi, odnosno dodaci prehrani su proizvod prehrambeno – farmaceutske industrije koje niti nutricionizam, niti zdravstveni sustav ne promovira. Stav struke je tu vrlo jasan, uz raznovrsnu i uravnoteženu prehranu nema potrebe za suplementacijom. Osim u iznimnim uvjetima kada se treba konzultirati sa nutricionistom. Ukoliko je nedostatak nečega veći, liječnik će propisati lijek, neće preporučiti suplementaciju. Definitivno se koristi previše suplemenata jer se tako na vrlo jednostavan način dobije dojam da ste nešto napravili za svoje zdravlje. Puno je lakše popiti tabletu, nego svjesno odlučiti redovito doručkovati ili svaki dan kuhati i imati kuhani sezonski obrok, objašnjava.
Hrana je dosta poskupjela, kakve savjete možete dati građanima koji kupuju u supermarketima, na raznim akcijama – kako se hraniti zdravo kad je sve ono što je organsko ili svježe ili lokalno dosta skupo?
– Prvo što bih savjetovala svojim sugrađanima da osvijeste sustav vrijednosti koji imaju. Da li je svakodnevna prehrana visoko na njihovoj ljestvici sustava vrijednosti.
Nerijetko vidim da ljudima nije nikakav problem dati puno novaca za mobitel, odjeću; da imaju uvijek za kavu/ piće. No, s druge strane, puno im je dati 10 kuna za 1 kilogram naranči. Puno im je dodati 4 kune više za integralni kruh, naspram bijelog.
Tu bih naglasila, prehrana je dugoročno ulaganje u zdravlje i ljepotu iznutra. Svako jutro popiti limunadu, nema instant učinka, ali je dugoročno jedna dobra navika. Način da svakodnevno unesete preporučenu dozu C vitamina i ujedno hidrirate tijelo, što je također velika problematika danas. 1 limun košta otprilike 2 kune, 1 polovica za vas, druga za vašeg partnera, 2 minute posla. A dugoročno, tako dobra navika, kazuje Tihana.
Dodaje kako je sama organizacija dosta problematična, pa se puno hrane baca. Tu se, kako kaže, zaista da puno uštediti ako se dobro organizira.
Ističe kako ima cijeli niz namirnica koje nisu skupe, jako su hranjive, a svejedno se ne koriste dovoljno.
– Grahorice su grupa namirnica koja je jako slabo zastupljena u našim domovima, a primjer su konkretnih obroka za relativno malo novaca. Sezonsko voće i povrće su cjenovno prihvatljiviji od izbora nekih van sezonskih namirnica.
Tu bih kao primjer i ideju nabrojala: kiselo zelje, grah, leća, slanutak, jabuka, običan jogurt i obične zobene pahuljice, pole od krumpira, pura, naranča sa svakog ukućana, …. Lokalna, tradicionalna i hranjiva hrana, za kraj će naša sugovornica.
Ivona Ćirak /foto privatni album, M.D.
