Četvrtak, 28 ožujka, 2024
NaslovnicaAKTUALNOKOMENTAR Trećina gostiju dolazi zbog prirodnih ljepota, a slučaj iz Živogošća najbolje...

KOMENTAR Trećina gostiju dolazi zbog prirodnih ljepota, a slučaj iz Živogošća najbolje pokazuje kako ih štitimo

Priča o bespravnom betoniranju puta u Živogošću, zbog čega su razbijene prirodne stijene i podignut zid te izgrađena šetnica, zapravo jako dobro ilustrira odnos države prema našim prirodnim ljepotama. Jedna, možda i jedina protagonistica borbe protiv devastacije naših plaža u tom malom turističkom mjestu, Petra Jurlina, za naš je portal ispričala priču koliko je tko od svih kontaktiranih institucija mario za razbijanje plaže i nalijevanje betona na pomorsko dobro, svega par koraka dalje od kulturnog dobra, epigrama uklesanog u stijenu u 4.stoljeću nove ere.

Koliko su marili, najbolje pokazuje činjenica da se ništa nije poduzelo kako bi se spriječilo načelnika da radi šetnicu kako je, eto, njemu palo na pamet. Što je naumio, bivši še(ri)f općine Podgora je i izveo. U kolopletu različitih nadležnosti koje su se toliko ispreplele da su anulirale ikakvu i ičiju odgovornost samo je jedna nadležna osoba odgovorila Jurlini na njezin upit. To je bio kontrolor službe kontrole sigurnosti plovidbe, tzv.pomorski inspektor koji je jedan jedini, u cijeloj nam županiji, zadužen za ovakve i slične situacije. I poslije zašutio.

Razna ministarstva, od onoga za zaštitu prirode pa do graditeljstva, u pravilu uvijek nađu opravdanje zašto to nije u njihovoj ingerenciji. Ako je investitor lokalna uprava, komunalni redari se neće miješati, a sve i da je privatni investitor, u osnovi ne mogu ništa. Ako se akteri betoniranja plaže burno s nekim ne posvade, neće tu imati što raditi ni policija kako bi eventualno ispisala kaznu protiv remećenja javnog reda i mira. Upravni odjel za turizam i pomorstvo SDŽ jedna je od adresa kojoj se možete obratiti, no oni će prijavu proslijediti dalje, ako je osnovana. Kome? Državnom inspektoratu. Koji opet, eto nas na početku, postupa ako se radi o građevini koja gabaritima spada u njihovu područje.

Čak i kad nalože obustavu radova, vidimo kako ona većini ništa ne znači. Samo nastave raditi, svjesni da ih u naumu nitko neće spriječiti.

Koliko je takvih plaža uništeno, devastirano, betonirano, unakaženo u vrijeme neovisne Lijepe naše na području Makarske rivijere teško je pobrojati. Čak i kad imaju suglasnosti za nasipavanje, većina plaža se nasipa na neprihvatljiv način. Ako se ne naloži izrada studije utjecaja na okoliš, nitko osim javnosti ne nadzire čime se nasipa niti što se radi. Sve dok ne dobijemo što dobijemo. A do tada moramo vjerovati na riječ!

Pod egidom razvoja turizma, uništene su neke od najljepših plaža Makarskog primorja. I lokalna uprava i privatni investitori ohrabreni nehajem poteštata i institucija, udruženim snagama igraju se s našim prirodnim resursima kao da se sve lako da izgladiti s jednim mandatom. Kao da jedna optužnica protiv jednog načelnika išta znači u kontekstu jedne jako duge, gotovo pa neprekinute lente vremena, na kojoj se te i te godine nečija malenkost, obični tek samouvjereni ignorant, odluči upisati i prekinuti tok.

I onda baš danas, na HRT-u, čujemo ministricu turizma Nikolinu Brnjac kako je održivi turizam izuzetno važan, kako moramo čuvati prirodne ljepote te kako nam svaki treći turist dolazi baš zbog toga.

A ista ta država, koja proklamira te zvučne, politički korektne i ugodne parole, zakonskim okvirom, provedbom i kontrolom aktivnosti na pomorskom dobru poručuje kako to, eto, nije njen posao.

Ivona Ćirak/ foto MD

- Oglas -