Znanstvenici raspolažu novim dokazima o povezanosti čovjekove eksploatacije prirode i pandemija. Ustanovili su da bliski kontakt s divljim životinjama kroz lov, trgovinu ili uništavanje prirodnih staništa svijet suočava s povećanim rizikom od izbijanja epidemija novih bolesti.

Oglas

Vjeruje se da je epidemija koronavirusa ‘krenula’ od slijepih miševa, dok i ostale divlje životinje, vjerojatno ljuskari, imaju ulogu u prijenosu virusa na čovjeka. Pretpostavlja se da je životinja koju je zarazio šišmiš, možda pangolin, inficirala prvog čovjeka, a postoje i jake indicije po kojima je na izvor zaraze utjecala upravo trgovina divljim životinjama, piše BBC.

Posljednja studija upućuje na to da su istraživači pronašli znanstvene radove s podacima o bolestima koje su prešle sa životinja na ljude, a zatim su ih kombinirali s informacijama o riziku od izumiranja koje je prikupila Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN).

Otkriveno je da divlje životinje kojima prijeti izumiranje zbog ljudske ekploatacije nose dvostruko više virusa koji mogu izazvati bolesti među ljudima u odnosu na vrste koje su ugrožene iz drugih razloga. Isti je slučaj s ugroženim vrstama koje su u opasnosti zbog gubitka prirodnog staništa.

Smanjenje prirodnog staništa, bliži kontakt životinja s ljudima

“Kako se prirodno stanište smanjuje, divlje životinje dolaze u bliži kontakt s ljudima”, rekla je za BBC dr, Christine Johnson s kalifornijskog sveučilišta u američkom Davisu..

“Istodobno divlje životinje mijenjaju način prijenosa bolesti da bi se prilagodile antropogenim aktivnostima i promjenama u prirodi. To ubrzava pojavu bolesti iz divljine, što nas je i dovelo u opasnost od pandemije jer smo svi globalno povezani kroz putovanja i trgovinu.”

Dr. Johnson kaže da je brojčano malo divljih životinja na rubu izumiranja te da one općenito predstavljaju malen rizik od prijenosa iinfektivnih bolesti, osim u slučaju kad ih ljudska eksploatacija i nestanak pridonog staništa primoraju na blizak kontakt s ljudima.