Utorak, 23 travnja, 2024
NaslovnicaMOZAIKŽivotKRALJICA SLASTICA Uoči današnje fešte torte makarane porazgovarali smo s njenom najistaknutijom...

KRALJICA SLASTICA Uoči današnje fešte torte makarane porazgovarali smo s njenom najistaknutijom čuvaricom Vedranom Vela Puharić

Upravo na današnji dan, prije ravno 10 godina, Ministarstvo kulture RH proglasilo je tortu makaranu nematerijalnim dobrom Republike Hrvatske, čime je stoljetna slastica Makarske i primorja, koja je nekoć oduševljavala i narod i kraljeve, napokon dobila priznanje kakvo i zaslužuje.
Kako smo već jučer najavili, torta makarana danas će povodom toga obilježiti i program makarskog Adventa, i to radionicom za djecu u 17 sati na platou Osejave, a od 19 sati i na centralnom mjestu božićnih događaja, Kačićevom trgu, gdje će uz popratni kulturni i zabavni program biti predstavljena Tradicijska kuhinja makarskog primorja.

Naravno, sama radionica za najmlađe, baš kao i kasniji program na trgu, održat će naša sugrađanka za koju se s pravom može kazati da zapravo 24 sata živi za makaranu – u pitanju je, dakako, Vedrana Vela Puharić, autorica Tradicijske kuhinje, ali i drugih izdanja o kojima ćemo tek pričati u budućnosti.

Ovom smo se prilikom uputili u zaseok Puharići, gdje smo uz nenadmašan pogled na Makarsku i otoke porazgovarali o svemu što makaranu čini posebnom.

– Što se tiče torte makarane kao nematerijalnog kulturnog dobra, ono što je bitno nije sam recept, jer svatko je radi po nekoj svojoj recepturi. Bitno je da se sadržaj ne kupuje u dućanu, već da isključivo sam radiš sve – govori nam tako Vedrana Vela Puharić, pokazujući nam svoj domaći ružolin, koru domaće naranče, bajame ‘gorkiše’ i ostale sastojke iz originalnih recepata. – Makarana je povijesno zimska torta, jer njenu je izradu kroz povijest diktirao prije svega godišnji ciklus. Žene s kraja 19. i početka 20. stoljeća nisu raspolagale frižiderima pa nisu ni mogle raspolagati svim potrebnim namirnicama, te se makarana u pravilu radila samo u periodu friških naranči – naglašava Vela Puharić.

Zbog toga, nastavlja, treba znatno razlikovati komercijalnu verziju makarane koja se može kupiti u slastičarnama, od originalne verzije koja podliježe definiciji kulturnog nematerijalnog dobra. – U slučaju komercijalne makarane, u pitanju su izvedenice torte koje mogu biti odlične, vrlo ukusne i koje prije svega pomažu tome da se receptura prenosi dalje i dalje. Sličnu smo izvedenicu i sami predstavili 2016.godine, jednu “ljetnu” i avangardnu verziju makarane sa sladoledom od vanilije. Ali, to i dalje nije makarana koja se može tretirati kao kulturno dobro. Danas uključiš multipraktit u struju i imaš sve dok si rekao “keks” , međutim upravo da bi se tradicija održala i da bi makarana ostala kulturno dobro potrebne su radionice i prenošenje znanja djeci, koja će jednog dana sama nastaviti prenositi recept u budućnost – dodaje Vela Puharić.

Naravno, kraljica makarskih slastica značajan je dio i same knjige Tradicijska kuhinja makarskog primorja, što se vidi već na prvi pogled – knjiga je, naime, oblikovana u romb upravo zbog makarane koja se isključivo reže na taj način, dok je uz hrvatski prevedena na još četiri jezika – engleski, francuski, talijanski i njemački. Knjiga je plod dugogodišnjeg istraživanja koja donosi različite recepte i zanimljivosti, te se osvrće na naše sugrađanke koje su upravo zbog svog umijeća priprave makarane stekle istinsku slavu u našem kraju – Ivana Prodan, pok.Ljubica Zovko, Nada Ribičić, Nede Bušelić, Marijana Grubišić, Jadranka Beba Gaće i druge. Mi vam, recimo, u prilogu donosimo i oko 50 godina star recept pok.Vere Andrijašević Stojkine, kojeg je zapisala tamo potkraj 1960ih ili početkom 1970ih godina prošlog stoljeća.

U svakom slučaju, današnji je dan istinska fešta Makarane i još jednom upozoravamo – bila bi velika šteta da propustite događanja od 19 sati na Kačićevom trgu, ili da ne povedete svoju djecu na radionicu koju Vedrana Vela Puharić u 17 sati započenje na platou Osejave.
O.Franić / foto O.Franić
- Oglas -