Starohrvatski prijevod poznatoga talijanskog djela “Fiore di virtú” (Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku – Studija , transliteracija, faksimil) objavili su Hrvatska sveučilišna naklada, Institut za etnologiju i folkloristiku te Staroslavenski institut.Priređivačice knjige i autorice studije su Antonija Zaradija Kiš i Marinka Šimić.
Recenzenti knjige akademik Stjepan Damjanović i Marija –Ana Dürrigl ističu kako je “Cvijet kreposti ili o naravi ljudskoj kroz narav životinjsku” važan prinos hrvatskoj filologiji koji smješta hrvatsku inačicu djela u širi europski kontekst. To djelo, naglašavaju recenzenti, pokazuje kako je i naša pisana tradicija bila baštinikom zajedničkih kulturoloških, duhovnih i književnih stremljenja tijekom srednjega vijeka. Ocjenjuju kako je specifičnim kulturološkim i transdisciplinarnim postupkom obrađena zanimljiva tema, koja neće biti zanimljiva filolozima, etnolozima i antropolozima, povijesničarima, pa i biolozima, već i široj zainteresiranoj publici.
Ovom knjigom, ističu nakladnici, autorice prvi put u cijelosti predstavljaju “Cvijet kreposti”, starohrvatski prijevod poznatoga talijanskog djela “Fiore di virtú” koji se pojavljuje u 14. stoljeću da bi svoju popularnost širilo europskim prostorom kroz nekoliko slijedećih stoljeća. Smatraju kako je riječ o jedinstvenom djelu europske srednjovjekovne književnosti koje svojom koncepcijom nagovješćuje renesansno doba na zanimljiv način – kroz moralno-parenetičke sadržaje utemeljene na popularnim sentencama antičkih i srednjovjekovnih mislilaca te na zooantropološkim predodžbama bestijarijskoga izvorišta. Kroz njih se, naglašavaju, živo ističe povezanost životinje i čvojeka, različitih bića koja dijele isto životno podneblje. Premda je u djelu zanimanje za čovjeka i njegove mane i vrline na prvomu mjestu, ono se primjenjuje kroz animalističku vizuru, čime se apostrofira čovjekova bliskost sa životinjama i znanje o njima, njihovoj naravi i ponašanju, odnosno o etnologiji, koja je temelj razumijevanja cjelokupnoga djela te njegove univerzalne i svevremenske poruke, napominju nakladnici.
Hina / ilustracija Wikipedia
